Eritrodermija se definira kao eritem koji prekriva više od 70% površine tijela. Predstavlja maksimalno teške oblike raznih kožnih poremećaja. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i pregleda. Liječenje uključuje potporne mjere i lokalno liječenje.
Različite bolesti kože koje mogu rezultirati eritrodermijom su sljedeće:
Eritrodermija se može razviti u bolesnika za koje se zna da imaju gore navedene bolesti kože, no eritrodermija se također može spontano razviti u bolesnika koji u prošlosti nisu imali problema s kožom.
Stariji, sada samo rijetko korišten, izraz za eritrodermiju je eksfolijativni dermatitis. Usprkos imenu, eksfolijativni dermatitis nije pravi dermatitis. Iako eritrodermija može biti posljedica dermatitisa, ona također može biti posljedica mnogih drugih kožnih stanja (koja nisu dermatitis).
(Vidi također Definicija dermatitisa.)
Simptomi i znakovi
Simptomi eritrodermije uključuju malaksalost i zimicu zbog opsežne upale i gubitka topline kroz velika područja hiperperfuzirane kože. Često je prisutan pruritus.
Eritrodermija
Ova fotografija prikazuje eksfolijativni dermatitis (eritrodermiju) s difuznim eritemom i ljuštenjem kože.
© Springer Science+Business Media
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na osnovi anamneze i pregleda. Prilikom određivanja uzroka može biti potrebna opsežna obrada.
Pretrage krvi mogu otkriti hipoproteinemiju, hipokalcijemiju i manjak željeza; ipak, ti nalazi nisu presudni za postavljanje dijagnoze. Studije preraspodjele receptora T-stanica za traženje monoklonskih ekspanzija T-stanica u koži i/ili u perifernoj krvi te karakterizacija podskupina T-stanica koje infiltriraju kožu i perifernih T-stanica mogu se provesti za dijagnosticiranje T-staničnog limfoma kada ovaj poremećaj dolazi u obzir.
Biopsija često pokazuje nespecifične rezultate, ali je indicirana kad se sumnja na mycosis fungoides. Kada se eritrodermija razvije u bolesnika koji u prošlosti nisu imali problema s kožom, biopsija možda neće otkriti uzrok.
Prognoza
Eritrodemija može biti životno ugrožavajuća; hospitalizacija je često potrebna. Prognoza ovisi o uzroku.
Liječenje
Potporna njega (npr. rehidracija, liječenje abnormalnosti elektrolita)
Lokalna njega (npr. emolijensi)
Liječenje podležeće bolesti
Ponekad lokalni ili sustavni kortikosteroidi
Dolazi u obzir prestanak uzimanja ili promjena lijeka koji bi mogao biti uzrok
Indicirana je sveobuhvatna njega kože. Potrebno je liječiti poznat uzrok bolesti. Suportivna terapija sastoji od korekcije dehidracije, korekcije elektrolitnog disbalansa, prehrambenih deficita i sveobuhvatne njege rana uz korištenje zavoja kako bi se spriječile bakterijske superinfekcije. Njega kože uključuje primjenu emolijensa i kupke s koloidnom zobenom kašom.
Mogu se koristiti slabi lokalni kortikosteroidi (npr. hidrokortizon 1-2.5% mast). Sustavni kortikosteroidi (prednizon 40–60 mg PO 1×/dnevno tijekom 10 dana, a zatim pstupno smanjivanje doze) se primjenjuju u teškim slučajevima. Ipak, iako lokalni ili sistemski kortikosteroidi mogu pomoći u ublažavanju simptoma, treba ih koristiti oprezno jer mogu pogoršati određene poremećaje koji bi mogli biti uzrok eritrodermije.
Budući da se reakcija na lijek često ne može isključiti samo anamnezom, možda će biti potrebno prekinuti uzimanje svih lijekova ili onih koji su najsumnjiviji.
Ključne poruke
Eritrodermija je najteži oblik različitih heterogenih dermatoza.
Često temeljni uzrok nije odmah vidljiv.
Simptomi uključuju prošireni eritem (> 70 % površine tijela) i često svrbež.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, ali određivanje temeljnog uzroka često zahtijeva opsežna ispitivanja, uključujući biopsiju kože.
Često je potrebna hospitalizacija, jer bolest može biti opasna po život.
Liječenje se sastoji od suportivnih mjera, sveobuhvatne njege kože i terapije podležeće bolesti.