Kvaliteta života često ovisi o zdravlju i zdravstvenoj skrbi. Međutim, zdravstveni djelatnici nerijetko mogu potcijeniti njenu važnost za bolesnike, posebice tijekom postavljnja terapijskih ciljeva.
Kvaliteta života koja se odnosi na zdravlje
Utjecaj zdravlja na kvalitetu života je promjenjiv i subjektivan. Kvaliteta života koja se odnosi na zdravlje ima višestruke dimenzije, uključujući sljedeće:
-
Odsustvo uznemiravajućih fizikalnih simptoma (npr. boli, zaduhe, mučnine, zatvora)
-
Emocionalno blagostanje (npr. osjećaj sreće, odsustva straha)
-
Funkcionalni status (tj. kapacitet za obavljanje aktivnosti svakodnevnog života i funkcija višeg reda, kao što aktivnosti koje doprinose ugodi)
-
Kvaliteta bliskih međuljudskih odnosa (npr. s članovima obitelji, prijateljima)
-
Sudjelovanje i uživanje u društvenim aktivnostima
-
Zadovoljstvo medicinskim i financijskim aspektima određenih tretmana
-
Seksualnost, slika vlastitog tijela i intimnost
Utjecaji
Neki od čimbenika koji utječu na kvalitetu života vezanu uz zdravlje (npr. smeštaj u institucijama, skraćenje očekivanog trajanja života, kognitivno oštećenje, invaliditet, kronična bol, socijalna izolacija, funkcionalno stanje) mogu biti očiti zdravstvenim djelatnicima. Oni moraju ispitati I neke druge čimbenike, osobito socijalne odrednice zdravlja(npr. socijalne, ekonomske i političke uvjete koje osobe proživljavaju od rođenja do smrti i okolnosti koje su važne da bi se spriječio nastup I liječila bolest kada nastupi). Drugi važni čimbenici uključuju prirodu i kvalitetu bliskih međuljudskih odnosa, kulturnih utjecaja, religije, osobnih vrijednosti, kao i prethodna iskustva u procesu zdravstvene skrbi. Međutim, nije moguće uvijek predvidjeti kako čimbenici utječu na kvalitetu života, a neki koji se ne mogu predvidjeti, mogu imati posljedice.
Također, perspective u svezi kvalitete života mogu se mijenjati. Na primjer, nakon moždanog udara koji je izazvao tešku invalidnost bolesnici mogu izabrati liječenje (kao što je npr. životno spašavajuća operacija) kojim će održati kvalitetu života koja bi se prije moždanog udara smatrala lošom ili čak neprihvatljivom.
Procjena
Prepreke procjeni
Procjena bolesnikove perspektive na kvalitetu života može biti otežana uslijed sljedećih razloga:
-
Takva procjena nije uvijek predviđena niti dovoljno naglašena u tradicionalnom medicinskom obrazovanju.
-
Kvaliteta života je subjektivna kategorija, tako da se modeli odlučivanja ne mogu primijenjivati na bolesnike kao pojedince.
-
Za procjenu bolesnikove perspektive na kvalitetu života potrebno je vrijeme budući da zahtijeva detaljnu konverzaciju između bolesnika i zdravstvenih stručnjaka.
Metode
Procjena kvalitete života se najbolje postiže u izravnom razgovoru s bolesnicima. Tijekom procjene, stručnjaci trebaju biti pažljivi u nepokazivanju vlastitih sklonosti. Najčešče je ipak moguće odrediti bolesnikove sklonosti; čak i bolesnici s blagim oblikom demencije ili kognitivnim poremećajem mogu izraziti svoje sklonosti, ukoliko zdravsteni djelatnici koriste jednostavna objašnjenja i pitanja. Prilikom diskusije o sklonostima bolesnika s kognitivnim oštećenjem preporučuje se prisutnost članova obitelji.
Instrumenti kojima se mjeri kvaliteta života vezana uz zdravlje mogu biti korisni u istraživanjima u procjeni grupnih trendova, ali nemaju kliničku vrijednost u procjeni pojedinog bolesnika.