Postporođajna depresija je depresivni simptomi koji traju > 2 tjedna nakon poroda, te da ometaju aktivnosti svakodnevnog života.

• Poslijeporođajna tuga (npr, brze promjene raspoloženja, razdražljivost, tjeskoba, smanjena koncentracija, nesanica, plačljivost)

• Ranija epizoda postpartalne depresije

• Osobna anamneza s depresijom

• Obiteljska anamenza s depresijom

• Značajne životne poteškoće (npr, bračni sukobi, stresni događaji u prošloj godini, nezaposlenost partnera, bez partnera, partner s depresijom)

• Nedostatak podrške od partnera ili članova obitelji (primjerice, financijski ili briga o djeci)

• Ranije poznate promjene raspoloženja povezanih sa menstruacijskim ciklusom ili korištenjem oralnih kontraceptiva

• Opterećena obstetrička anamneza (prijašnji pobačaji, prijevremeni porođaj, kongenitalna malformacija djeteta)

• Nezainteresiranost za trudnoću (zbog toga što je neplanirana trudnoća ili je planiran prekid trudnoće)

Točna etiologija je nepoznata; najveći rizični čimbenik je ranije poznata depresija, hormonske promjene tijekom babinja, manjak sna, genetska sklonost mogu doprinijeti.

Prolazna depresija (“baby blues”) je u prvom tjednu nakon poroda vrlo česta. Prolazna depresija razlikuje se od postporođajne depresije jer obično traje od 2 do 3 dana (do 2 tjedna), te je relativno blaga; Nasuprot tome, postporođajna depresija traje > 2 tjedna i ometa aktivnosti svakodnevnog života.

Simptomi postporođajne depresije mogu biti slični onima u depresiji i mogu uključivati

• Ekstremna tuga

• krivica

• nekontrolirano plakanje

• Nesanica ili povećanje sna

• Gubitak apetita ili prejedanje

• Nervozu i ljutnju

• Glavobolje i bolovi u tijelu

• Ekstremni umor

• nerealistične brige o ili manjak interesa za dijete

• Osjećaj da su nesposobni za brigu za dijete ili da su neuspješna majka

• Strah od ozljeđivanja djeteta

• suicidalne ideje

• Anksioznost ili napadi panike

Tipično, simptomi se razvijaju podmuklo tijekom 3 mj, ali nastupiti može i iznenada. Postporođajna depresija ometa sposobnosti žene da se brine za sebe i za dijete.

Psihoza se rijetko razvija, ali postporođajna depresija povećava rizik od samoubojstva i čedomorstva, koji su najozbiljnija komplikacija.

Žene ne mogu ostvariti emocionalnu povezanost sa djetetom što može rezultirati socijalnim i kognitivnim problemima u djeteta kasnije.

Očevima raste rizik za depresiju, a bračni stres se povećava.

Bez liječenja, postporođajna depresija može proći spontano ili postati kronična depresija. Rizik od recidiva je oko 1 u 3 do 4.

Liječenje postporođajne depresije uključuje antidepresive i psihoterapiju.

Tjelovježba, terapije svjetlom, terapija masažom, akupunktura i ω-3masne kiseline kao suplementi su pokazale neke koristi u malim studijama.

Žene koje imaju postporođajnu psihozu treba hospitalizirati, po mogućnosti u nadziranoj jedinici koji omogućava dijete da ostane s njima. Antipsihotici i antidepresivi su indicirani.