Pojam temporomandibularni poremećaji krovni je pojam za skupinu mišićno-koštanih i neuromuskularnih stanja koja uključuju temporomandibularni zglob (TMZ), žvačne mišiće i sve povezane strukture. Temporomandibularni poremećaji često se manifestiraju bolovima u čeljusti, licu i vratu i/ili disfunkcijom čeljusnog zgloba, često smanjenim opsegom pokreta, i često su popraćeni glavoboljom ili boli u uhu. Smatra se da osoba ima temporomandibularni poremećaj ako postoji izražena bol i ograničeni pokreti čeljusti zbog kojih pacijent mora potražiti stručnu pomoć.
Temporomandibularni poremećaji tipično su multifaktorski, ali najčešće su vezani uz probleme s mišićima i ligamentima TMZ-a ili uz unutarnje degenerativne promjene zgloba. Ijatrogeni uzroci također doprinose.
Unutarnji poremećaji TMZ-a posljedica su promijenjenog ili poremećenog kretanja mandibularnog kondila u glenoidnoj jami ili prema zglobnom disku (vidi sliku Temporomandibularni zglob). Disk, koji ima oblik kao crvene krvne stanice, služi kao jastučić koji amortizira trenje između dviju koštanih površina. Za razliku od većine zglobova, koji su obloženi hijalinskom hrskavicom, površine kostiju TMZ-a obložene su fibrohrskavicom. Uzroci promijenjenog ili poremećenog pokreta uključuju izravnu ili neizravnu makrotraumu, npr. fleksijsko-ekstenzijsku ozljedu vrata, poznatu i kao trzajna ozljeda vrata, koja može uzrokovati prenesenu bol, mikrotraumu, npr. zbog parafunkcionalnog ponašanja kao što su budno ili noćno stiskanje i škrgutanje zubima ili uporno žvakanje gume, sistemske poremećaje, npr. reumatoidni artritis ili druge autoimune poremećaje/poremećaje vezivnog tkiva, lokalne ili sistemske infekcije i akutnu malokluziju.
(Vidjeti također Dislokacija mandibule, Frakture temporalne kosti i Tumori čeljusti.)
Temporomandibularni zglob
|
Zglob se sastoji od mandibularnog kondila i glenoidne jame na temporalnoj kosti te hrskavičnog diska između dviju koštanih površina.
 |
Dijagnoza
Poremećaji temporomandibularnog zgloba (TMZ) moraju se razlikovati od mnogih stanja koja ih oponašaju (vidi tablicu Neka stanja koja oponašaju temporomandibularne poremećaje). Bol koja se pojačava kada se prstom pritisne područje TMZ-a prilikom otvaranja usta upućuje na temporomandibularni problem.
Stanja koja oponašaju temporomandibularne poremećaje
|
Simptom
|
Stanje
|
|---|
|
Glavobolje
|
Sinusitis
Gigantocelularni (temporalni) arteritis
Tenzijske i migrenske glavobolje i trigeminalne autonomne cefalalgije, npr. cluster glavobolje
Parafunkcionalno ponašanje, npr. bruksizam, koje uzrokuje napetost mišića/bol u temporalnoj i maseteričnoj regiji
Prenesena bol kod poremećaja vrata
|
|
Bol
|
Postherpetična neuralgija
Kompleksni regionalni bolni sindrom tipa I, ranije refleksna simpatička distrofija, ili traumatski neurom nakon operacije glave ili vrata
Trauma glave i vrata
Zubobolja
Neuralgija trigeminusa
Srčana bol
Kamenci žlijezde slinovnice
|
|
Bol praćena problemima sluha
|
Opstrukcija slušnog kanala ili Eustahijeve tube
Upala srednjeg uha
|
|
Bol u glavi, vratu i drugim dijelovima tijela
|
Fibromialgija
Generalizirana miofascijalna bol
|
|
Bol, utrnulost
|
Intrakranijska aneurizma
Metastatski tumori
|
|
Bol koja se širi u regiju temporomandibularnog zgloba
|
Fleksijsko-ekstenzijske ozljede (trzajne ozljede) koje zahvaćaju mišiće ili vratnu kralježnicu
|
|
Bol koja se pogoršava kada pacijent guta ili okreće glavu
|
Poremećaji vratne kralježnice i mišića
Eagleov sindrom (kalcificirani stiloidni nastavak)
Glosofaringealna neuralgija
Subakutni tireoiditis
|
|
Trizmus
|
Fraktura i utisnuće luka zigomatične kosti
Infekcija
Osteohondrom koronoidnog nastavka
Perikoronitis
|
Pacijenta se zamoli da opiše bol i definira bolno područje. Žvačni mišići, temporalni, maseterični, medijalni i lateralni pterigoidni, te cervikalni i okcipitalni mišići palpiraju se zbog osjetljivosti i triger-točaka, odnosno točaka koje projiciraju bol u drugo područje. Lateralni pterigoidni mišići ne mogu se izravno palpirati.
Pacijent se promatra tijekom otvaranja usta sve do granice boli. Kada bolesnici otvore usta, mandibula tipično skrene prema bolnoj strani. Palpacijom i auskultacijom zgloba prilikom otvaranja i zatvaranja usta uočavaju se bol, pucketanje, škljocanje i krepitacije.
Gibanje kondila palpira se postavljanjem petog prsta u vanjski slušni hodnik i laganim pritiskom prema naprijed dok pacijent pomiče čeljust. Osoba srednje konstitucije može otvoriti usta 40 mm, mjereno između gornjih i donjih inciziva. Ovisno o veličini pacijenta, pacijent bi trebao moći postaviti tri prsta jedan na drugi, kažiprst, srednji i prstenjak, u usta između inciziva.