Odvajanje mrežnice je odvajanje neurosenzornog sloja mrežnice od podležećeg sloja retinalnoga pigmentnog epitela. Najčešći uzrok je ruptura mrežnice (razderotina ili rjeđe ruptura- regmatogeno odvajanje). Simptom je slabljenje perifernog ili središnjeg vida koji se u akutnom razdoblju često opisuje kao da pada zavjesa ili se navlači tamni oblak. Popratni simptomi su bezbolni poremećaji vida, uključujući bljeskove svijetla i brojne plutajuće mutnine. Trakcijsko i serozno odvajanje mrežnice (ne uključuje razdore mrežnice) uzrokuje središnji i periferni gubitak vida. Dijagnoza se postavlja pregledom fundusa, dok ultrazvuk može pomoći utvrditi prisutnost i vrstu ablacije mrežnice ako se ona ne može vidjeti s pregledom fundusa. Ukoliko je regmatogena ablacija mrežnice akutna i ugrožava središnji vid nužno je hitno liječenje. Liječenje regmatogene ablacije mrežnice može uključivati zatvaranje retinalne rupture (laserom ili krioterapijom), podupiranjem rupture mrežnice postavljanjem skleralne plombe te pneumatskom retinopeksijom i/ili vitrektomijom.

Etiologija

Etiologija ablacije mrežnice

Postoje 3 vrste odvajanja mrežnice: regmatogena (uključuje retinalnu rupturu), trakcijska i serozna (eksudativna) ablacija. Trakcijsko i serozno odvajanje mrežnice ne uključuju razdor mrežnice i nazivaju se neregmatogene.

Regmatogeno odvajanje (ablacija) je najčešća. Faktori rizika uključuju sljedeće:

• Kratkovidost

• Prethodna operacije katarakte

• Očna trauma

• "Lattice" degeneracija mrežnice

• Obiteljska povijest ablacije mrežnice

Trakcijska ablacija mrežnice može biti uzrokovana vitreoretinalnom trakcijom zbog preretinalnih fibroznih membrana kao što se mogu javiti kod proliferativne dijabetičke retinopatije ili retinopatije kod bolesti srpastih stanica

Serozna ablacija mrežnice je rezultat transudacije tekućine u subretinalni prostor. Uzroci uključuju teži uveitis,osobito u Vogt-Koyanagi-Harada sindromu, koroidalni hemangiom, primarni i metastatski karcinom žilnice (vidi Tumori koji zahvaćaju retinu ).

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi ablacije mrežnice

Ablacija mrežnice je bezbolna. Rani simptomi regmatogenoe ablacije mogu biti tamne ili nepravilne pokretne mutnine u staklovini (osobito nagli povećan broj mutnina), bljeskove svjetlosti - fotopsije) i zamagljen vid. S napredovanjem ablacije bolesnik u vidnom polju zamjećuje zavjesu, veo ili sivilo u tom dijelu vidnoga polja. Ukoliko je zahvaćena makula, oštrina središnjeg vida se dramatično pogoršava. Bolesnici mogu imati i pridruženo krvarenje u staklasto tijelo. Trakcijsko i serozno (eksudativno) odvajanje mrežnice može uzrokovati zamućenje vida, ali ono ne mora izazvati nikakve simptome u ranoj fazi bolesti.

Rematogena ablacija mrežnice

Područje abalcije retine je vidljivo na ovoj slici u centru. Simptomi uključuju zamućen vid, bljeskove svjetla (fotopsija) i pokretne mutnine.

PAUL PARKER/SCIENCE PHOTO LIBRARY

Dijagnoza

Dijagnoza ablacije mrežnice

• Pregledom očne pozadine indirektnom oftalmoskopijom sa proširenim zjenicama

Na odvajanje mrežnice treba posumnjati u bolesnika, osobito onih rizičnih, koji imaju bilo što od sljedećeg:

• Nagli porast ili promjena u broju mutnina

• Fotopsije

• Zavjesa ili veo preko vidnog polja

• Svaki nagli, neobjašnjen gubitak vida

• Krvarenje staklastog tijela koje zamračuje mrežnicu

Neizravnom oftalmoskopijom može se utvrditi odvajanje mrežnice i razlikovati podtip odvajanja mrežnice u gotovo svim slučajevima. Izravnom oftalmoskopijom koristeći ručni oftalmoskop mogu se propustiti neka odvajanja mrežnice koja mogu biti periferna. Za pregled periferne očne pozadine (fundusa) treba koristit neizravnu oftalmoskopiju s skleralnom indetacijom ili biomikroskopski pregled oka u ekstremnim položajima pogleda ili pomoću 3-zrcalne lupe.

Ukoliko imamo krvarenje u staklovini (koje može biti od rupture mrežnice), kataraktu, kornealno zamućenje, traumatsku ozljedu oka koje otežavaju pregled retine tada sumnju na odvajanje mrežnice treba isključiti ultrazvukom B prikaza.

Liječenje

Liječenje ablacije mrežnice

• Zatvaranje mrežnične rupture

• Postavljanje skleralne plombe

• Pneumatska retinopeksija

• Vitrektomija

Premda su rupture često ograničene, ukoliko se na vrijeme ne liječe, odvajanje mrežnice uslijed rupture se može proširiti i zahvatiti cijelu mrežnicu. Svakog bolesnika u kojeg se sumnja na odvajanje mrežnice ili mu je ta dijagnoza postavljena, treba hitno pregledati oftalmolog.

Regmatogeno odvajanje se liječi jednom ili više metoda ovisno o uzroku i mjestu lezije. Ove metode uključuju zatvaranje oštećenja mrežnice laserom ili krioterapijom. Kod postavljanja skleralne plombe komad silikona se šiva na bjeloočnicu (skleru) koji zatim pritišće bjeloočnicu i time gura mrežnicu prema unutra čime smanjuje trakciju staklovine na mrežnicu. Tijekom ovog postupka tekućina se može ispustiti iz subretinalnog prostora. Od drugih liječenja moguća je pneumatska retinopeksija (intravitrealna injekcija plina) i vitrektomija. Razdori (rupture) mrežnice bez odvajanja se mogu zatvoriti laserskom fotokoagulacijom ili transkonjunktivalnom kriopeksijom. Gotovo sva regmatogena odvajanja retine se mogu kirurški pričvrstiti.

Neregmatogena odvajanja retine zbog vitreoretinalne trakcije se mogu liječiti vitrektomijom; transudativna odvajanja zbog uveitisa mogu se liječiti upotrebom sistemskih kortikosteroida ili imunosupresiva (npr. metotreksat, azatioprin, anti-TNF lijekovi). Alternativno, transudativna odvajanja retine zbog uveitisa mogu se liječiti periokularnim kortikosteroidima, intravitrealnim kortikosteroidnim injekcijama ili intravitrealnim implantima deksametazona. Primarni i metastatski karcinomi žilnice također zahtijevaju liječenje. Korioidni hemangiomi se mogu liječiti lokaliziranom fotokoagulacijom ili fotodinamskom terapijom.

Ključne točke

• Faktori rizika za nastanak regmatogenog odvajanja mrežnice su kratkovidnost, prethodne operacije katarakte, očna trauma, i "lattice" degeneracija mrežnice.

• Svi oblici odvajanja mrežnice na kraju zamagljuju vid; rani simptomi regmatogenog odvajanja su nepravilne staklaste mutnine (osobito naglo povećanja broja mutnina) i bljeskovi svjetlosti (fotopsije).

• Potrebno je organizirati hitan pregled oftalmologa ako pacijenti imaju nagli porast ili promjenu u broju mutnina, fotopsije, zavjesu ili veo preko vidnog polja,bilo koji iznenadni, neobjašnjeni gubitak vida ili krvarenje u staklovini koje zamućuje pogled na mrežnicu.

• Liječenje regmatogenog odvajanja mrežnice obuhvaća zatvaranjem retinalnih ruptura(laserom ili krioterapijom), postavljanjem skleralne plombe, pneumatskom retinopeksijom, i/ili vitrektomijom.

• Neregmatogena odvajanja zbog vitreoretinalne trakcije se mogu liječiti vitrektomijom; transudativna odvajanja zbog uveitisa mogu se liječiti upotrebom sistemskih kortikosteroida ili imunosupresiva (npr. metotreksat, azatioprin, anti-TNF lijekovi).