Haemophilus infekcije

Autori: Larry M. Bush, MD
Maria T. Perez, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. i dr. sc. Neven Papić, dr. med.
Prijevod: Ivana Valenčak - Ignjatić, dr. med.

Gram-negativne bakterije Haemophilus sp. uzrokuju brojne blage i teške bolesti, uključujući bakterijemiju, meningitis, pneumoniju, upalu srednjeg uha, celulitis i epiglotitis. Dijagnoza se postavlja kulturom i serotipizacijom. Liječi se antibioticima.

Mnoge Haemophilus sp dio su normalne flore gornjeg dišnog sustava i rijetko uzrokuju bolest. Patogeni sojevi ulaze u gornji dišni sustav kapljičnim putem ili neposrednim kontaktom. U neimunog stanovništva širenje je brzo. Djeca, osobito muškarci, crnci, i američki domoroci, su pod povećanim rizikom od razvoja teške infekcije. Život u prenapučenim prostorima i boravak u kolektivu povećavaju rizik za razvoj infekcije, kao i imunodeficijencije, asplenija i anemija srpastih stanica.

Postoji nekoliko patogenih vrsta Haemophilus; najčešći je H. influenzae, koji ima 6 različitih kapsuliranih serotipova (A do F) i brojne nekapsulirane netipabilne sojeve. Prije uporabe H.influenzae tip b (Hib) konjugiranog cjepiva, većina teških, invazivnih infekcija bila je uzrokovana tipom b.

Bolesti uzrokovane Haemophilus sp

H. influenzae uzrokuje brojne infekcije u djetinjstvu, uključujući meningitis, bakterijemiju, septični artritis, pneumoniju, traheobronhitis, upalu srednjeg uha, konjunktivitis, sinusitis i akutni epiglotitis. Sve ove infekcije, uključujući i endokarditis i IMS, moguće su i u odraslih, ali puno rjeđe. O njima se raspravlja na drugim mjestima u ovom priručniku.

Netipabilni sojevi H. influenzae uzrokuju uglavnom infekcije sluznica (npr. upalu srednjeg uha, upalu sinusa, konjunktivitis, bronhitis). Povremeno, nekapsulirani sojevi uzrokuju invazivne infekcije kod djece, ali mogu uzrokovati i do polovice ozbiljnih H. influenzae infekcija u odraslih.

H. influenzae biogrupa aegyptius (ranije zvana H. aegyptius) može uzrokovati mukopurulentni konjunktivitis i bakterijemijsku Brazilsku purpurnu groznicu. H. ducreyi uzrokuje čankroid. H. parainfluenzae i H. aphrophilus su rijetki uzročnici bakterijemije, endokarditisa i moždanog apscesa.

Dijagnoza

  • Kulture

  • Ponekad serotipiziranje

Dijagnoza Hemophilus infekcija postavlja se na osnovi kulture uzročnika iz krvi i tjelesnih tekućina. Sojeve koji uzrokuju teški oblik bolesti treba serotipizirati.

Liječenje

  • Različiti antibiotici, ovisno o lokaciji i ozbiljnosti infekcije

Liječenje Haemophilus infekcija ovisi o vrsti i lokalizaciji infekcije, no beta-laktam/beta-laktamaza inhibitori, fluorokinoloni, cefalosporini 2. i 3. generacije i karbapenemi koriste se za invazivne bolesti. Hib cjepivo je značajno smanjilo učestalost bakterijemije.

Djeca s teškom bolešću se hospitaliziraju uz kontaktnu i respiratornu izolaciju tijekom 24 h od početka primjene antibiotika.

Izbor antibiotika ovisi o mjestu infekcije i zahtijeva testiranje osjetljivosti; mnogi izolati u SAD-u proizvode beta-laktamaze (npr. > 50% suje otporno na ampicilin).

Kod invazivnog oblika bolesti, uključujući i meningitis, preporučuje se cefotaksim ili ceftriakson. Za manje ozbiljne infekcije, oralni cefalosporini (osim cefalosporina 1. generacije kao što je cefaleksin), makrolidi i amoksicilin/klavulanat su uglavnom djelotvorni. (Za specifične preporuke vidi opise pojedinih bolesti).

Cefotaksim i ceftriakson uklanjaju kliconoštvo H. influenzae, drugi antibiotici koji se koriste za liječenje sistemnih infekcija to čine manje pouzdano. Stoga djeci sa sistemskim infekcijama koja nisu liječena cefotaksimom ili ceftriaksonom treba dati rifampicin odmah nakon završetka liječenja, a prije kontakta s drugom djecom.

Prevencija

Hib konjugirano cjepivo je dostupno za djecu 2 mjeseca i smanjilo je invazivne infekcije (npr, meningitis, epiglotitis i bakterijemiju za 99%). Primarna serija se daje u dobi od 2, 4 i 6 mjeseci ili 2 i 4 mjeseci, ovisno o proizvodu cjepiva. Potrebna je booster doza je u dobi od 12 do 15 mj.

Osobe unutar kućanstva mogu biti asimptomatski nosioci H. influenzae. Neimunizirani ili nepotpuno imunizirani članovi kućanstva u dobi <4 god. su u opasnosti od dobivanja bolesti i trebaju dobiti dozu cjepiva. Osim toga, svi članovi kućanstva (osim trudnica) trebaju profilaktički dobiti rifampicin 600 mg (20 mg/kg za djecu ≥ 1 mj; 10 mg/kg za djecu < 1 mj) po jednom dnevno tijekom 4 dana.

Vrtićki kontakti trebaju primiti profilaksu u slučaju pojave 2 slučaja invazivne bolesti unutar 60 dana. Korist od profilakse u slučaju samo jednog slučaja nije utvrđena.

Ključne točke