Umor

    Autor: Michael R. Wasserman, MD
    Urednik poglavlja: dr. sc. Lana Videc Penavić, dr. med.
    Prijevod: Luka Žurić, dr. med.

    Umor se javlja najčešće kao dio simptomatskog kompleksa, ali čak i kada se pojavljuje zasebno je jedan od najčešćih simptoma.

    Umor je poteškoća u započinjanju i nastavljanju neke aktivnosti zbog nedostatka energije koja je praćena željom za odmorom. Umor je normalan nakon fizičke aktivnosti, produženog stresa i deprivacije sna.

    Bolesnici mogu neke druge simptome navoditi kao umor; razlikovanje između tih simptoma i umora je obično, ali ne i uvijek, moguće pomoću detaljnijeg ispitivanja.

    • Slabost, simptom živčanog sustava ili mišićnih poremećaja, je nedovoljna sila mišićne kontrakcije pri maksimalnom naporu. Bolesti poput miastenije gravis ili Lambert-Eatonova sindroma mogu uzorkovati slabost koja se pojačava s aktivnošću, simulirajući umor.

    • Dispneja u naporu, početni simptom plućne ili srčane patologije, može smanjiti toleranciju na napor, simulirajući umor. Respiratorni simptomi se mogu prepoznati nakon pažljivog ispitivanja ili se mogu razviti naknadno.

    • Somnolencija, simptoma poremećaja koji uzrokuju nedostatak sna (npr. alergijski rinitis, ezofagealni refluks, bolni muskuloskeletni poremećaji, apneja u snu, teški kronični poremećaji), predstavlja neuobičajeno jaku želju za snom. Zijevanje i spavanje tijekom popodnevnih sati su česti kod somnolencije. Bolesnici obično znaju objasniti razliku između umora i somnolencije. Međutim, deprivacija dubokog sna može uzrokovati mialgije i umor, tako da mnogi bolesnici s umorom imaju poremećen san, zbog čega ne znaju razlikovati umor od somnolencije.

    Umor može biti klasificiran u različite vremenske kategorije, kako slijedi:

    • Nedavni umor: < traje manje od mjesec dana

    • Prolongirani umor: 1 do 6 mjeseci trajanja

    • Kronični umor: > trajanje duže od 6 mjeseci

    Sindrom kroničnog umora jedan je od uzroka kroničnog umora. Sada postoje još 2 izraza za sindrom kroničnog umora - mialgični encefalomijelitis i sustavna nepodnošljivost napora - iako trenutno ne postoji jasno razgraničenje između njih. Bolesnici s COVID-19 mogu imati simptome koji traju tjednima ili čak mjesecima, što je poznato kao "dugi COVID" ili "dugotrajni COVID" i nalikuje postvirusnom umoru (i može se nazvati postvirusni sindrom umora) i sindromu kroničnog umora.

    Etiologija

    Etiologija umora

    Mnoge ozbiljne (i manje ozbiljne) akutne i kronične bolesti uzrokuju umor. Međutim, mnoge imaju ostale izražene manifestacije (npr. bol, kašalj, groznica, žutica) kao glavni simptom pri prezentaciji. Ovo poglavlje se fokusira na poremećaje koje se primarno manifestiraju umorom.

    Najčešći poremećaji koji se predominantno manifestiranju kao nedavni umor (umor koji traje manje od mjesec dana) su:

    Najčešći uzroci koji se predominantno manifestiraju kao prolongirani umor (umor u trajanju od 1 do 6 mjeseci) su:

    Najčešći uzorci koji se predominantno manifestiraju kroničnim umorom (umor koji traje duže od 6 mjeseci) su

    Neki faktori češće uzrokuju ili doprinose razvoju umora kao glavnog simptoma, obično prolongiranog ili kroničnog (vidi tablicu "Faktori koji uobičajno doprinose razvoju prolongiranog ili kroničnog umora").

    Faktori koji uobičajno doprinose razvoju prolongiranog ili kroničnog umora

    Kategorija

    Primjeri

    *Obično ne uzrokuje kronični umor.

    Kronične bolesti

    Kronično bubrežno zatajenje, reumatološke bolesti npr. gigantocelularni arteritis, RA, SLE)

    Lijekovi

    Antidepresivi, antihistaminici (1. generacija), antihipertenzivi, prestanak konzumacije kokaina (obično recentni umor), diuretici koji uzrokuju hipokalijemiju, mišićni relaksansi, rekreativna konzumacija droga, sedativi

    Endokrini poremećaji

    Adrenalna insuficijencija*, dijabetes, hipertireoidizam* (obično apatični), hipotireoidizam, pituitarna insuficijencija

    Infekcije

    Citomegalovirusna insuficijencija, endokarditis, gljivične pneumonije, hepatitis, HIV/AIDS, mononukleoza, parazitarne infekcije*, tuberkuloza, SARS, COVID-19

    Psihološki poremećaji

    Anksioznost, depresija, nasilje u obitelji, ovisnost o drogama, panični poremećaj, somatizacijski poremećaj

    Poremećaji nepoznatog uzroka

    Mialgični encefalomijelitis/sindrom kroničnog umora, fibromialgija, idiopatski umor

    Drugi uzroci

    Anemije, karcinomi, dekompenzacija, trudnoća*, malnutricija, hiperkalcemija*, multipla skleroza

    Procjena

    Procjena umora

    Umor može biti jako subjektivan. Bolesnici se razlikuju u onom što smatraju umorom i kako ga opisuju. Postoji nekoliko načina kako objektivizirati umor ili procijeniti njegovu težinu. Anamneza i fizikalni pregled koji su fokusirani na identificiranje suptilnih manifestacija osnovne bolesti (posebno infekcije, endokrinološke i reumatološke bolesti, anemija i depresija) mogu usmjeriti dijagnostiku.

    Anamneza

    Anamneza sadašnje bolesti uključuje otvorena pitanja o tome što je "umor", slušanje opisa simptoma koji mogu sugerirati na zaduhu pri naporu, somnolenciju ili mišićnu slabost. Treba odrediti postoji li veza između umora, aktivnosti, odmora i spavanja, vremena početka, vremenskog toka, obrasca kao i faktora koji povećavaju ili smanjuju umor.

    Pregled sustava treba biti temeljit jer postoje brojni raznoliki potencijalni uzroci umora. Među važne nespecifične simptome spadaju vrućica, gubitak težine i noćno znojenje (koje može sugerirati karcinom, reumatološke poremećaje ili infekciju. Menstrualna anamneza bitna je u žena reproduktivne dobi. Ako uzrok nije jasan, bolesnicima treba postaviti pitanja koja se tiču psiholoških poremećaja (depresija, anksioznost, zlouporaba droga, somatoformni poremećaji, nasilje u obitelji).

    Dosadašnja anamneza trebala bi sadržavati poznate poremećaje. U anamnezi treba navesti lijekove koje bolesnik koristi uključujući one koje uzima na uputnicu po preporuci liječnika, one koje nije pripisao liječnik te lijekove koje uzima po potrebi.

    Socijalna anamneza treba sadržavati informacije o prehrani, konzumaciji droge, utjecaju umora na kvalitetu života, karijeru, te socijalne i obiteljske odnose.

    Fizikalni pregled

    Vitalni znakovi usmjereni su na otkrivanje vrućice, tahikardije, tahipneje i hipotenzije. Generalni pregled treba biti posebno opsežan uključujući opći izgled i pregled srca, pluća, abdomena, glave i vrata, prsa, rektuma (uključujući pregled prostate i testiranje na okultno krvarenje), genitalije, jetru, slezenu, limfne čvorove, zglobove i kožu. Neurološki pregled treba uključivati minimalno mentalni status, kranijalne živce, raspoloženje, afekt, snagu, mišićnu masu i tonus, reflekse i hod. Obično ako je umor nastao nedavno, fokusirani pregled otkrit će uzrok. Ako je uzrok kronični, fizikalni pregled najvjerojatnije neće otkriti uzrok, međutim, važno je kroz fizikalni pregled sagraditi odnos s pacijentom, a osim toga je i dijagnostički koristan.

    Upozoravajući znakovi

    • Kronični gubitak težine

    • Kronična temperatura i noćno znojenje

    • Generalizirana limfadenopatija

    • Mišićna slabost ili bol

    • Ozbiljni simptomi uz umor (npr. hemoptiza, hematemeza, teška zaduha, ascites, konfuzija, suicidalne namjere)

    • Uključenost više od 1 organa (npr. osip i artritis)

    • Nove ili drugačije glavobolje ili gubitak vida, posebno onaj gubitak uz mišićnu bol, u starijih bolesnika

    Interpretacija nalaza

    Generalno, uzrok je lakše pronaći kad se uz umor javljaju i drugi simptomi nego kada je umor jedini simptom. Umor koji se pogoršava s aktivnošću i smanjuje odmorom sugerira fizički poremećaj. Umor koji je konstantno prisutan i ne smanjuje se tijekom mirovanja, s povremenim izbijanjem viška energije, upućuju na psihološki poremećaj.

    U odsutnosti upozoravajućih znakova, kvalitetna anamneza, fizikalni pregled i standardni laboratorijski testovi (plus testovi usmjereni na specifične znakove bolesti — vidi Tumačenje specifičnih nalaza u procjeni umora) trebali bi biti dovoljni za inicijalnu procjenu. Ako su rezultati ispitivanja negativni, primjeren je stav budnog iščekivanja; ako se simptomi umora pogoršavaju, a ostali simptomi i znakovi se razvijaju, pacijent zahtjeva ponovnu procjenu.

    Nekoliko uzroka se može uzeti u obzir kod bolesnika s prolongiranim ili kroničnim umorom i selektiranim ostalim zajedničkim specifičnim kliničkim nalazima([XRef]).

    Tumačenje specifičnih nalaza u procjeni umora

    Simptomi

    Mogući uzroci

    Testove koje treba napraviti*

    *Izbor specifičnih testova ovisi o tome na koje uzroke se sumnja klinički.

    ACTH = adrenokortikotropni hormon; ANA = antinuklearna antitijela; CBC = kompletna krvna slika; CK = kreatin kinaza; CMV = citomegalovirus; EBV = Epstein-Barr virus; ESR = brzina sedimentacije eritrocita; MRCP = kolangiopankreatografija magnetskom rezonancijom; PET = pozitronska emisijska tomografija; PPD = pročišćeni proteinski derivat; TSH = hormon koji stimulira štitnjaču.

    Anoreksija, abdominalna bol, gubitak težine ili steatoreja

    Pothranjenost zbog gastrointestinalnih poremećaja, karcinom

    Endoskopija, MRI abdomena, MRCP

    Anoreksija, abdominalna bol, gubitak težine, ortostatska hipotenzija, hiperpigmentacija kože

    Adrenalna insuficijencija

    Krvni elektroliti i razina kortizola; sintetski ACTH 1-24 (Cortrosyn®) stimulacijski test

    Vrućica, noćno znojenje, gubitak težine

    Infekcija, reumatološki poremećaji (uključujući vaskulitis)

    CBC, ESR, krvne i druge kulture, reumatoidni faktor i ANA

    Zaduha s kašljem i hemoptizom

    HIV/AIDS (s pneumonijom uzrokovanom s Pneumocystis jirovecii), gljivične pneumonije, tuberkuloza, COVID-19

    Rentgen toraksa, CT or PET-CT toraksa, HIV test, citologija i /ili kultura iskašljaja, test plućne funkcije, PPD

    Zaduha, ortopneja, i/ili edem

    Kronično bubrežno zatajenje, zatajenje srca

    Rentgen toraksa, test bubrežne funkcije, ehokardiografija (ako se radi o ortopneji)

    Zaduha, pjegave mrlje, Janeway lezije, novi ili promijenjeni srčani tonovi, IV upotreba droga

    Endokarditis

    Multiple kulture krvi, ehokardiografija

    Smanjena tolerancija fizičkog napora s dispnejom, blijedilo

    Anemija

    KKS

    Generalizirana limfadenopatija

    HIV/AIDS, leukemija, limfom, mononukleoza

    HIV test, CBC, EBV serološki testovi

    Kombinirani artritis, osip, i/ili uključenje ostalih organa

    Reumatološki poremećaji (uključujući vaskulitis)

    CBC, ESR, reumatoidni faktor, ANA

    Žutica, ascites, konfuzija

    Hepatitis

    Testovi jetrene funkcije, serološke pretrage za hepatitis

    Polidipsija, poliurija, povećani apetit, dobitak ili gubitak na težini

    Dijabetes

    Postprandijalna razina glukoze, HbA1c, test tolerancije na glukozu

    Intolerancija na hladnoću, dobitak težine, konstipacija, gruba koža

    Hipotireoza, insuficijencija hipofize

    Funkcijski testovi štitnjače

    Gubitak težine ili atrijska fibrilacija u starijih pacijenata

    Hipotireoza (idiopatska)

    Funkcijski testovi štitnjače

    Umor koji se pogoršava izloženošću vrućini , prošlim neurološkim simptoma (npr. utrnulost, ataksija, slabost), posebno ako je više od 1 epizode

    Multipla skleroza

    MRI mozga i/ili leđne moždine s kontrastom

    Glavobolja, klaudikacije čeljusti, osjetljivosti zadebljanje temporalne arterije, i/ili bolovi u mišićima u starijih pacijenata

    Gigantocelularni arteritis

    ESR, MRI ili CT mozga, biopsija temporalne arterije

    Anksioznost, tuga, anoreksija, neobjašnjive smetnje u spavanju

    Anksioznost, depresija, nasilje u obitelji, somatizacijski poremećaji

    Klinička procjena

    Nedavne upale grla, limfadenopatija, splenomegalija

    Mononukleoza, sindrom kroničnog umora

    EBV serološki testovi; CBC, ESR, TSH, laboratorij (za suspektni sindrom kroničnog umora)

    Limfadenopatija, splenomegalija

    CMV infekcija

    EBV serološki testovi, ponekad testovi za antitijela protiv CMV

    Česte ili oportunističke infekcije, kandidijaza, limfadenopatija, splenomegalija

    HIV / AIDS

    HIV testiranje

    Kronična, širokorasprostranjena muskuloskeletna izvanzglobna bol, triger točke, sindrom iritabilnog crijeva, migrena, anksioznost

    Fibromialgija

    ESR ili C-reaktivni protein, CK, TSH, hepatitis C serologija

    Gubitak težine, steatoreja, neadekvatni peroralni unos

    Pothranjenost, insuficijencija gušterače

    Plazma albumin, ukupan broj C4 limfocita, serumski transferin

    konstipacija, letargija, bol u kostima (npr, noću)

    Hiperkalcijemija

    Laboratorij seruma, uključujući Ca

    Grlobolja, nekvalitetan san, problemi s koncentracijom i kratkotrajnom memorijom, mialgije, multiple artralgije, glavobolja, osjetljivost cervikalnih i aksilarnih čvorova

    Mialgični encefalomijelitis/Sindrom kroničnog umora

    CBC, ESR, TSH, elektroliti u serumu, glukoza, Ca, testovi bubrežne i jetrene funkcije

    Testiranje

    Testiranje je usmjereno na uzroke na koje se sumnja na temelju kliničkog nalaza. Ako nema očite sumnje utemeljene na kliničkim nalazima, malo je vjerojatno da će ih laboratorijski nalazi otkriti. Međutim, mnogi kliničari preporučuju sljedeće testove:

    • Kompletna krvna slika i indeks RBC

    • Feritin

    • Brzina sedimentacije eritrocita (ESR):

    • Tireostimulirajući hormon (tireotropin, TSH):

    • Laboratorij, uključujući elektrolite, glukozu, kalcij, bubrežne i jetrene testove

    CK se preporučuje ako je prisutna mišićna bol ili slabost. Testiranje na HIV i PPD se preporučuju u bolesnika s visokim rizikom. Rentgen toraksa se preporučuje ako je prisutan kašalj ili zaduha. Druga testiranja, npr. na infekcije ili imunološke deficite se ne preporučuju, osim ako nema kliničke sumnje.

    Dijagnoza mialgičnog encefalomijelitisa/bolest sustavne nepodnošljivosti napora/sindroma kroničnog umora zahtijeva zadovoljena barem 2 od sljedećih kriterija:

    • Kronični umor koji utječe na dnevno funkcioniranje, koji se ne uklanja odmorom, i nije objašnjen ostalim kliničkim nalazima ili ostalim laboratorijskim nalazima koji su spomenuti gore

    • Za bolest sustavne nepodnošljivosti napora/sindrom kroničnog umora, slabost nakon napora i neosvježavajući san, kao i kognitivno oštećenje ili ortostatsku nepodnošljivost

    • Za mialgični encefalomijelitis/sindrom kroničnog umora prisutnost ≥ 4 simptoma: grlobolja, nekvalitetan san, poteškoće s koncentracijom i kratkotrajnom memorijom, mialgije, multiple artralgije bez oticanja, nove ili drugačije glavobolje, osjetljivost cervikalnih i aksilarnih čvorova

    Liječenje

    Liječenje umora

    Liječenje je usmjereno na uzrok. Bolesnici s mialgičnim encefalomijelitisom/sindromom kroničnog umora i idiopatskim kroničnim umorom se tretiraju na sličan način. Treba im biti jasno rečeno da je etiologija nepoznata. Liječenje je uspješnije ako je liječnik strpljiv i ne osuđuje te prepoznaje prave učinke umora. Potencijalna liječenja uključuju fizikalnu terapiju (npr. terapiju stupnjevanog vježbanja) i psihološku potporu (npr. kognitivno-bihevioralna terapija). Fokusiranje na poboljšavanje spavanja i otklanjanje boli može pomoći. Ciljevi uključuju vraćanje poslu i normalnim dnevnim aktivnostima.

    Temelji gerijatrije

    Umor je najčešći prvi simptom poremećaja u starijih bolesnika. Na primjer, prvi simptom pneumonije u starijih žena može češće biti umor nego pulmonalni simptomi. Prvi simptom ostalih poremećaja, primjerice gigantocelularnog arteritisa, u starijih žena također može biti umor. Budući da ozbiljna bolest može usljediti ubrzo nakon umora u starijih bolesnika, uzrok treba utvrditi što prije. Umor je vjerojatniji kod gigantocelularnog arteritisa ili neke teške fizičke bolesti u starijih bolesnika.

    Ključne točke

    • Umor je čest simptom.

    • Umor koji je uzrokovan primarno psihičkim poremećajem povećava se s aktivnošću i smanjuje se s odmorom. .

    • Laboratorijska ispitivanja malo pridonose ako nema utemeljene kliničke sumnje.

    • Liječenje je uspješnije ako je liječnik strpljiv i pun razumijevanja.

    Politika privatnosti