Meningeomi su benigni tumori moždanih ovojnica koji mogu komprimirati susjedno moždano tkivo. Simptomi ovise o sijelu tumora. Dijagnosticira se MR-om s radiokontrastom. Liječi se ekscizijom, stereotaksijskom radiokirurgijom i ponekad zračenjem.
Meningeomi, posebice oni promjera <2 cm, spadaju među najčešće intrakranijalne tumore. Meningeomi su jedini tumori mozga koji su češći kod žena. Imaju tendenciju javljanja između 40. i 60. godine života, ali se mogu javiti i u djetinjstvu.
Ovi benigni tumori mogu se razviti gdjegod postoji dura, najčešće na konveksitetima blizu venskih sinusa, na bazi lubanje, u stražnjoj jami, a rijetko i u komorama. Mogu se razviti multipli meningeomi. Meningeomi komprimiraju, ali ne zahvaćaju moždani parenhim. Oni mogu zahvatiti i izobličiti susjednu kost.
Više je histoloških tipova; svi imaju sličan klinički tijek, a neki postaju maligni.
Simptomi i znakovi
Simptomi ovise o dijelu mozga koji tumor komprimira, tj. o lokalizaciji tumora vidi tablicu. Tumori medijalne linije kod starijih osoba mogu uzrokovati demenciju s nekoliko drugih žarišnih neuroloških ispada.
Simptomi meningeoma prema lokalizaciji
|
Mjesto
|
Nalazi
|
|
* Meningeomski plak podrazumijeva širenje u duru s duralnim zadebljavanjem i invazijom susjedne kosti; tumor ponekad raste u temporalnu kost.
|
|
Baza lubanje
|
Gubitak vida
Okulomotorne pareze
Egzoftalmus
|
|
Cerebralni konveksiteti
|
Žarišne konvulzije
Kognitivni deficiti
Konačno, znakovi povišenog intrakranijalnog tlaka
|
|
Klivus i vršak petrozne kosti
|
Smetnje hoda
Ataksija ekstremiteta
Ispadi uslijed oštećenja 5., 7., i 8. kranijalnog živca
|
|
Foramen magnum
|
Ipsilateralna subokcipitalna bol
Pareza koja počinje u ipsilateralnoj ruci i širi se u ipsilateralnu nogu, a zatim u nogu i ruku na suprotnoj strani tijela;
Katkad Lhermitteov znak;
Ispadi moždanih živaca (npr. disfagija, dizartrija, nistagmus, diplopija, facijalna hipoestezija)
|
|
Olfaktorna brazda
|
Anozmija
Katkad edem papile i gubitak vida
|
|
Parasagitalno ili falks
|
Spastična pareza ili gubitak osjeta, koja obično počinje u nozi suprotne strane tijela, ali katkad je i obostrana;
Kognitivni deficiti
|
|
Tentorijalni tumori stražnje jame koji se protežu superiorno ili inferiorno
|
Hidrocefalus
|
|
Krilo sfenoidne kosti:
|
|
|
|
Okulomotorne pareze
Utrnutost lica
|
|
|
Gubitak vida
Egzoftalmus
|
|
|
Epileptički napadaji (konvulzije)
Glavobolje
|
|
Greben turskog sedla
|
Gubitak vida
Promjene na kostima katkad su vidljive na neuroslikovnim prikazima
|
Dijagnoza
Dijagnostika meningeoma slična je onoj kao kod drugih tumora mozga, najčešće se dijagnosticiraju MR–om s paramagnetskim kontrastnim sredstvom. Koštane abnormalnosti (npr. atrofija mozga, hiperostoza oko cerebralnih konveksiteta, promjene tuberkuluma sele) mogu se pronaći slučajno na CT–u ili nativnom RTG-u.
Liječenje
Za asimptomatske male meningeome, osobito u starijih osoba, praćenje uz redovite neuroslikovne preglede je dovoljno.
Simptomatski ili rastući meningeomi trebaju se kirurški odstraniti ako je to moguće. U sljedećim slučajevima, kirurški zahvat može uzrokovati više oštećenja od samog tumora te je stoga ekscizija odgođena:
Kod kirurški nedostupnih meningeoma i elektivno kod drugih meningeoma, primjenjuje se stereotaksijska radiokirurgija. Također se primjenjuje kad zaostane tumorsko tkivo nakon kirurške ekscizije ili ako je bolesnik starije životne dobi.
Ako nije moguće učiniti stereotaksijski radiokirurški zahvat ili ako meningeom recidivira, radioterapija može biti korisna..
Ključne točke
-
Meningeomi su tumori moždanih ovojnica koja su obično, ali ne i uvijek dobroćudni.
-
Obično se javljaju između dobi od 40 i 60 godina te su češći među ženama.
-
Simptomi variraju ovisno o lokalizaciji tumora.
-
Odstranite kirurškom ekscizijom simptomatske ili rastuće tumore; koristite stereotaksijsku radiokirurgiju ako nakon ekscizije zaostane rezidua ili se ne može odstraniti ekscizijom u potpunosti.