Alergijski konjunktivitis je akutna, intermitentna ili kronična upala spojnice, obično uzrokovana alergenima iz zraka. Simptomi uključuju svrbež, suzenje, sekret i hiperemiju spojnice. Dijagnoza se postavlja klinički. Liječi se lokalnom primjenom antihistaminika i stabilizatora mastocita.

(Vidi također Pregled konjunktivitisa.)

Etiologija

Etiologija Alergijskog konjunktivitisa

Alergijski konjunktivitis uzrokovan je reakcijom preosjetljivosti tipa I na specifični antigen.

Sezonski alergijski konjunktivitis (peludna groznica) uzrokovan je peludom drveća, trava ili korova. Vrhunac pojavnosti je u proljeće, kasno ljeto ili ranu jesen, a tijekom zime nestaje—što odgovara životnom ciklusu uzročne biljke.

Perenialni/višegodišnji alergijski konjunktivitis (atopijski konjunktivitis; atopijski keratokonjunktivitis) uzrokovan je grinjama, životinjskom dlakom i drugim nesezonskim alergenima. Navedeni alergeni, osobito oni prisutni kod kuće, uzrokuju simptome tijekom cijele godine.

Vernalni/proljetni keratokonjunktivitis teži je oblik konjunktivitisa, najvjerojatnije alergijskog porijekla. Najčešće se javlja kod muškaraca u dobi od 5 do 20 godina koji također imaju ekcem, astmu, ili sezonske alergije. Proljetni konjunktivitis tipično se ponavlja svakog proljeća, a jenjava u jesen i zimu. Mnoga djeca prestaju biti atopičari u ranoj odrasloj dobi.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi alergijskog konjunktivitisa

Općenito

Bolesnici s alergijskim konjunktivitisom imaju simptome

• Obostranog blagog do intenzivnog svrbeža oka

• Konjunktivalnu hiperemiju

• Fotoosjetljivost (fotofobija u teškim slučajevima)

• Edem vjeđa

• Voden ili ljepljiv sekret

Čest je popratni rinitis. Mnogi pacijenti imaju i druge atopijske bolesti, poput ekcema, alergijskog rinitisa, ili astme.

Alergijski konjunktivitis

Ova fotografija prikazuje bilateralni periorbitalni edem, s blagim dermatoblefaritisom uglavnom na medijalnoj gornjoj i donjoj vjeđi te konjunktivalna hiperemija kod pacijenta s alergijskim konjunktivitisom. Svrab i bistri iscjedak također se mogu javiti.

DR P. MARAZZI/SCIENCE PHOTO LIBRARY

Karakteristična slika uključuju edem i hiperemiju spojnice i sekret. Bulbarna spojnica može se doimati prozirnom, plavkastom i zadebljanom. Česte su kemoze i karakteristični dermatoblefaritis s hiperemijom, edemom i lihenifikacijom srednjeg dijela gornje, a zatim donje vjeđe. Kronični svrbež može dovesti do kroničnog trljanja vjeđa, periokularne hiperpigmentacije i dermatoblefaritisa.

Sezonski i perenialni (višegodišnji) konjunktivitis

Vernalni Konjunktivitis

Ova fotografija prikazuje vernalni konjunktivitis, oblik alergijskog konjunktivitisa u kojem se na gornjoj tarzalnoj spojnici razvijaju tvrde, ravne, gusto raspoređene, blijedo ružičaste ili sivkaste kaldrmaste papile.

© Springer Science+Business Media

Sezonski i perenialni konjunktivitis daje baršunasti izgled tarzalnoj spojnice gornje vjeđe zbog papilarne reakcije. U težim oblicima perenialnog alergijskog konjunktivitisa mogu se pojaviti veće papile na palpebralnoj spojnici, ožiljci na spojnici, neovaskularizacija i ožiljkavanje rožnice uz različito izraženi gubitak oštrine vida.

Vernalni keratokonjunktivitis

Kod vernalnog keratokonjunktivitisa uglavnom je zahvaćena palpebralna spojnica gornje vjeđe, ali ponekad je zahvaćena i bulbarna spojnica. Kod palpebralnog oblika, na palpebralnoj spojnici gornje vjeđe, prisutne su četvrtaste, tvrde, plosnate, gusto zbijene i blijedo ružičaste do sivkaste papile nalik na kaldrme. Nezahvaćena bulbarna spojnica je mliječno bijela. Kod bulbarnog (“libmalnog”) oblika, spojnica oko rožnice hipertrofira i sivkasta je. Sekret može biti intenzivan i mukoidan, s brojnim eozinofilima.

U 3 do 11% pacijenata nastaje ulkus rožnice koji uzrokuje bol i povećanu fotofobiju. Mogu se vidjeti i ostale promjene rožnice (npr središnji plakovi) i bijeli limbalni depoziti eozinofila (Horner-Trantas točkice).

Dijagnoza

Dijagnoza Alergijskog konjunktivitisa

Dijagnoza konjunktivitisa i diferencijacija između bakteriskog, virusnog, i neinfektivnog konjunktivitisa (vidi tablicu Diferencijalne karakteristike u akutnom konjunktivitisu) obično su kliničke. U strugotinama spojnice, koje se mogu uzeti s gornje ili donje tarzalne spojnice, nalaze se eozinofili. Navedena pretraga rijetko je indicirana.

Liječenje

Liječenje Alergijskog konjunktivitisa

• Simptomatske mjere

• Topički antihistaminici, NSAIL, stabilizatori mastocita ili kombinacija

• Lokalni kortikosteroidi ili ciklosporin za recidivne slučajeve.

• Ponekad oralni antihistaminici

Simptome alergijskog konjunktivitisa ublažava izbjegavanje poznatih alergena i primjena umjetnih suza; može biti korisna i desenzibilizacija na antigene. U blagim slučajevima pomaže lokalna primjena antihistaminika (ketotifen) koji se kupuju bez recepta. Ukoliko ovi lijekovi nisu dovoljni, zasebno ili u kombinaciji mogu se lokalno primijeniti antihistaminici koji se izdaju na recept (npr. olopatadin, bepotastin, azelastin, cetirizine ), NSAIL (npr. ketorolak) ili stabilizatori mastocita (npr. nedokromil, kromolin,). Lokalna primjena kortikosteroida (npr. loteprednola, fluorometolona 0.1%, prednizolon acetata 0.12% ili 1% 3×/dan) može pomoći kod refrakternih slučajeva. Lokalni kortikosteroidi mogu uzrokovati pogoršanje latentnih infekcija poput oklarnog tipa herpesa simpleksa virusa, koji može dovesti do ulkusa rožnice i perforacije. Dugotrajnom upotrebom kortikosteroida također može dovdseti do glaukoma i katarakte potom njihovu primjenu trebaju započeti i pratiti oftalmolozi. Topički ciklosporin može biti od pomoći. Kortikosteroidna ili takrolimus mast nanesena na kožu vrlo je učinkovita u liječenju atopijskog dermatitisa vjeđa. Oralni antihistaminici (npr. feksofenadin, cetirizin ili hidroksizin) mogu biti korisni, osobito kada bolesnici imaju druge alergijske simptome (npr. rinoreja).

Sezonski alergijski konjunktivitis vjerojatno neće biti potrebno liječiti većim brojem lijekova niti lokalnim kortikosteroidima.

Ključne poruke

• Alergijski konjunktivitis obično je uzrokovan alergenima u zraku i može biti sezonski ili perenialni/višegodišnji.

• Simptomi obično uključuju svrbež, edem vjeđa ljepljiv ili vodenasti sekret, a ponekad i anamnestički podatak o sezonskom recidivu.

• Dijagnoza se uglavnom postavlja klinički.

• Liječenje uključuje umjetne suze i topičke lijekove (antihistaminici, vazokontriktori, NSAIL, stabilizatori mastocita ili kombinaciju).