Procjena poremećaja dojki

Autor: Lydia Choi, MD
Urednik sekcije: prim. Boris Ujević, dr. med.
Prijevod: Nataša Prodan, dr. med.

Simptomi vezani uz dojke (npr. kvržice, iscjedak iz bradavica, bol) su učestali i uzrokom su > 15 milijuna pregleda pacijenata godišnje. Premda >90% simptoma ima dobroćudne uzroke, uvijek treba posumnjati na karcinom dojke. Budući da je rak dojke čest i može oponašati dobroćudne promjene, pristup svim simptomima i promjenama na dojci treba biti usmjeren ka isključivanju ili potvrđivanju raka dojke.

Procjena

Povijest bolesti

Povijest bolesti uključuje sljedeće:

  • Prisustvo simptoma poput vrste boli, iscjetka i trajanja simptoma

  • Povezanost simptoma s menstruacijom i trudnoćom

  • Prisutnost promjena na koži

  • Hormonsko liječenje

  • Osobna i obiteljska anamneza raka dojke

  • Datum i rezultati posljednje mamografije

Pregled dojki

Dojke se pregledavaju radi utvrđivanja asimetrije u obliku (ispupčene, nepravilne konture), abnormalnosti bradavica (inverzija, uvlačenje, iscjedak, kruste) i promjena na koži (udubljenje, uvlačenje, edem, eritem, ljuskanje, ulceracija—vidi sliku "pregled dojki: A i B" za uobičajene položaje). Razlika u veličini grudi je uobičajena.

Pregled pacijenta u više od jednog položaja može pomoći u otkrivanju abnormalnosti. Podležeći rak ponekada je otkriven tako da pacijentica postavi obje ruke na kukove ili pritisne dlanom o dlan ispred čela. (vidi sliku Pregled dojki: C i D). U tim položajima se prsni mišići kontrahiraju, te se može uočiti neupadljivo uvlačenje kože ako je rastući tumor zahvatio Cooperov ligament.

bolest dojkeAnatomija dojke (frontalni i lateralni prikaz)

Gwen Shockey/SCIENCE PHOTO LIBRARY

Anatomija dojke (lateralni prikaz)

Gwen Shockey/SCIENCE PHOTO LIBRARY

Limfni čvorovi dojke

Gwen Shockey/SCIENCE PHOTO LIBRARY

Tumorska promjena dojke (rak dojke)

Slika prikazuje veliku eritematoznu tvorbu u gornjem dijelu desne dojke. The mass was later diagnosed as cancer.

DR M.A. ANSARY/SCIENCE PHOTO LIBRARY

Asilarne i supraklavikularne limfne čvorove najlakše je pregledati u sjedećem ili stojećem položaju pacijentice (vidi sliku Pregled dojke: E). Podupiranje ruke bolesnice tijekom pregleda pazuha (aksilarne regije) omogućuje da se ruka potpuno opusti, te se tako mogu opipati čvorovi duboko u pazušnoj jami.

Dojku se pregledava u ležećem položaju pacijentice s istostranom rukom postaveljenom iznad glave i jastukom ispod ramena. (vidi sliku Pregled dojki: F). Okretanje bolesnice na bok, tako da se pregledavana dojka spusti prema podlozi na kojoj bolesnica leži, može pomoći pri razlikovanju bolnosti dojke i bolnosti stijenke prsnoga koša jer se prsni koš može opipati odvojeno od tkiva dojke.

Uvučena bradavica

Slika prikazuje uvučenu ili invertiranu bradavicu u odrasle pacijentice. Ovo stanje može biti posljedica karcinooma dojke, ali i ne mora biti uzrokovano bolešću.

SCIENCE PHOTO LIBRARY

Dojku se palpira palmarnom stranom 2., 3. i 4. prsta, pomičući se pritom sistematično manjim kružnim pokretima počevši od bradavice prema vani ( vidi sliku Pregled dojki: G). Na crtežu dojke, koji je dio povijesti bolesti, bilježi se točan smještaj i veličina svake abnormalnosti (mjerena šestarom). Pisanim se nalazom opisuje konzistencija abnormanog nalaza i mjera do koje se isti razlikuje od okolnog tkiva dojke.

Bradavice je potrebno stisnuti da se provjeri prisutnost iscjetka i ujedno odrediti njegov izvor (npr. ako proizlazi iz više kanalića). Iscjedak se pregledava kako bi se utvrdilo je li krvav ili krvavo obojen. Uz pomoć jakog svjetla i povećala može se pokušati procijeniti da li iscjedak iz bradavice izlazi iz jednog ili više kanalića.

Upozoravajući znakovi

Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:

  • Tvorba koja se palpatorno značajno razlikuje od drugih tkiva dojke

  • Tvorba prirasla za kožu ili prsni koš

  • Stalno prisutna tvorba

  • Stalno prisutna oteklina dojke

  • Peau d'orange (otok dojke koji izgleda poput narančine kore - nabiranje, crvenilo, zadebljanje ili udubljenje u koži dojke)

  • Ljuskasta koža oko bradavice

  • Promjene oblika dojke

  • Promjene bradavice (npr. njeno uvlačenje)

  • Iscjedak iz bradavice samo jedne dojke, osobito ako je krvav i/ili se javlja spontano

Testiranje

Radiološki pregledi koriste se za:

  • Probir: Probir asimptomatskih pacijentica kako bi se detektirala maligna bolest u ranom stadiju

  • Dijagnostika: Procjena već uočenih abnormalnosti dojke (npr mase, iscjetka iz bradavice)

Ženama je potrebno ponuditi probirni test za rak dojke (1). Sva profesionalna društva i grupe slažu po tom konceptu, iako se razlikuju po preporučenoj dobi u kojoj započeti screening i koliko učestalo.

Preporuke za mamografiju u žena srednjeg rizika variraju, ali načelno, probir je preporučljivo započeti u dobi od 40 do 50 godina i ponavlja se svake dvije godine do dobi 75 godina ili do dobi u kojoj je očekivani životni vijek < 10 godina (vidi preporuke za probirnu mamografiju na rak dojke u žena s prosječni rizikom). Mamografija je učinkovitija u starijih žena zbog zamjene vezivno–žljezdanog tkiva dojke masnim tkivom, koje je lakše razlikovati od abnormalnog tkiva. Mamografija je manje osjetljiva u žena s gustim tkivom dojke; u nekim državama žene koje imaju gusto tkivo dojke budu informirane kada je ono otkriveno probirnom mamografijom. Žene s gustim tkivom dojke mogu zahtijevati dodatne slikovne pretrage (npr. tomosintezu dojke [3-dimenzionalna mamografija], MRI).

Prilikom mamografije primjenjuju se rendgenske zrake s niskom dozom zračenja obje dojke u 1 (kosom) ili 2 smjera (kosom i kraniokaudalnom).

Tomosinteza dojki(3-dimenzionalna mamografija) učinjena digitalnom mamografijom podiže razinu detekcije raka dojke i snižava razinu ponovljenih slikovnih pretraga. Ova je pretraga preporučljiva za guste dojke. Međutim, ova pretraga izlaže žene gotovo dvostrukoj količini zračenja nego li tradicionalna mamografija.

MR se koristi u žena s visokim rizikom (npr. > 20%) od raka dojke, kao i u onih s mutacijom BRCA gena. Za žene s visokim rizikom, probir treba uključiti MR kao i mamografiju i klinički pregled dojki. MR ima veću osjetljivost, ali manju specifičnost.

Dijagnostička mamografija koristi se za sljedeće:

Za dijagnostičku je mamografiju potrebno učiniti snimke iz više smjerova za razliku od probirne mamografije. Snimanje iz više smjerova omogućuju bolji pogled i prikaz za bolju vizualizaciju sumnjivih područja.

Ultrazvučna dijagnostika može se koristiti za sljedeće:

MR se može koristiti za sljedeće:

Literatura

  • 1. The American College of Obstetricians and Gynecologists: Practice bulletin no. 179: Breast cancer screening. Obstet Gynecol 130 (1), 241–243, 2017.