Arteriovenske malformacije u i oko kralježnične moždine mogu uzrokovati kompresiju moždine, ishemiju, parenhimalno krvarenje, subarahnoidalno krvarenje ili kombinaciju navedenog. Simptomi mogu uključivati postupno progresivne, napredujuće, ili intermitentne segmentalne neurološke ispade, radikularnu bol; kao i iznenadnu križobolju s iznenadnim segmentalnim neurološkim deficitom Dijagnosticira se MR-om. Liječi se kirurški ili stereotaktičnom radiokirurgijom, a može uključivati i angiografsku embolizaciju.
(Vidi također Pregled poremećaja kralježnične moždine.)
Arteriovenske malformacije (AVM) su najčešće spinalne vaskularne malformacije. Većina se javlja torakolumbalno, posteriorno i izvan kralježnične moždine (ekstramedularno). Preostale se najčešće nalaze u vratnoj ili gornjoj torakalnoj regiji, a često su intramedularno. AVM mogu biti male i lokalizirane ali mogu zahvaćati i do 1/2 moždine. Mogu komprimirati ili čak zamijeniti normalni parenhim kralježnične moždine, mogu rupturirati, uzrokujući žarišno ili generalizirano krvarenje.
Simptomi i znakovi
Kožni angiom je ponekad smješten iznad spinalne AVM. Arteriovenske malformacije obično komprimiraju sljedeće:
-
Korijene živaca, uzrokujući bol koja se širi niz distribuciju korijena živca (radikularna bol)
-
Kralježničnu moždinu, uzrokujući segmentalne neurološke deficite koji postupno napreduju ili se povremeno pojavljuju i nestaju
Česti su kombinirani deficiti gornjeg i donjeg motoričkog neurona. AVM mogu rupturirati u parenhim kralježnične moždine, uzrokujući iznenadnu i jaku bol u leđima te iznenadne segmentalne neurološke ispade. Rijetko, visoke vratne AVM rupturiraju u subarahnoidalni prostor, uzrokujući subarahnoidalno krvarenje s iznenadnom, jakom glavoboljom, nuhalnim rigiditetom i poremećajem svijesti.
Dijagnoza
AVM kralježnične moždine mogu se otkriti i slučajno (usputni nalaz) učinjenim neuroradiološkim pretragama. Na AVM klinički se posumnja u bolesnika s nerazjašnjenim segmentalnim neurološkim deficitima ili subarahnoidalnim krvarenjem, posebice kod onih koji imaju iznenadnu, jaku bol u križima ili kutane angiome u medijalnoj liniji.
Dijagnoza AVM postavlja se MR-om (obično se radi prva), zatim MR angiografijom i nakon toga selektivnom arteriografijom. Ponekad se koristi mijelografija uz CT.
Liječenje
Kirurški zahvat je indiciran ako je ugrožena funkcija kralježnične moždine, ali nužna je ekspertiza u specijaliziranim mikrotehnikama. Stereotaktična radiokirurgija je korisna ako je AVM mala i lokalizirana na kirurški nepristupačnom mjestu.
Angiografska embolizacija zatvara arterije hraniteljice i često prethodi kirurškom odstranjenju ili stereotaktičnoj radiokirurgiji.
Ključne točke
-
AVM mogu biti male i lokalizirane a mogu zahvatiti do 1/2 moždine.
-
AV malformacije mogu komprimirati živčane korijene (uzrokujući bol niz distribuciju živčanog korijena), ili leđnu moždinu (uzrokujući segmentalne neurološke deficite koji postupno napreduju ili što se intermitentno pojavljuju i nestaju); one mogu rupturirati (uzrokujući iznenadnu, jaku bol u križima i iznenadne segmentne neurološke deficite).
-
Dijagnosticirajte koristeći MR, nakon toga MR angiografiju, a zatim selektivnu arteriografiju.
-
Ako je funkcija kralježnične moždina ugrožena, liječite kirurški.