U netrombotske izvore plućne embolije spadaju zrak, mast, amnionska tekućina, inficirani materijal, strano tijelo i tumor.
Plućna embolija (PE) može nastati iz netrombotskih izvora. Netrombotske PE dovode do kliničkih sindroma koji se razlikuju od onih koje uzrokuju trombotske PE. Dijagnoza se obično dijelom ili u potpunosti temelji na kliničkim kriterijima, uključujući posebice postojeći rizik u pacijenta. Liječenje uključuje potporne mjere.
Zračna embolija
Zračna embolija nastaje poslije ulaska velike količine zraka u sistemske vene ili desno srce, odakle se zatim prenosi u plućni arterijski sustav. Kod opsežnih zračnih embolija može doći do opstrukcije izlazne vaskularne mreže, što brzo može završiti fatalno. Uzroci mogu biti operacija, tupa trauma, neispravni ili nezatvoreni venski kateter (poklopac greškom nije zatvoren) te pogreške do kojih dolazi prilikom postavljanja ili uklanjanja centralnog venskog katetera.
Liječenje obuhvaća postavljanje pacijenta na lijevi bok, najbolje u Trendelenburgov položaj (tj. glava niže od stopala), kako bi se zadržao zrak u vrhu desne klijetke i tako spriječila moždana embolija i opstrukcija izlaznog otvora glavne plućne arterije. Isto tako, potrebne su i potporne mjere.
Brza dekompresija nakon podvodnog ronjenja može prouzrokovati stvaranje sitnih zračnih mjehurića u plućnom krvotoku, drugačiji problem, što dovodi do oštećenja endotela, hipoksemije i difuznih infiltrata (vidi Zračna embolija).
Masna embolija
Masna embolija pluća nastaje zbog prodora čestica masti ili koštane moždine u sistemsku vensku cirkulaciju, a zatim u plućne arterije. Uzroci su: prijelomi dugih kostiju, ortopedske operacije, mikrovaskularna okluzija ili nekroza koštane moždine kod drepanocitne krize, te rijetko, toksična modifikacija prirodnih ili parenteralnih serumskih lipida. Određeni postupci kao što je liposukcija, osobito u slučaju presađivanja masti, dovode pacijente u opasnost.
Masna embolija uzrokuje plućni sindrom sličan sindromu akutnog respiratornog distresa (ARDS), s brzim razvojem teške hipoksemije, često s popratnim neurološkim promjenama i petehijalnim osipom.
Smatra se da će rano postavljanje udlage kod prijeloma dugih kostiju i operacija, a ne vanjska fiksacija, spriječiti nastanak masne embolije.
Embolija plodovom vodom
Embolija amnionskom tekućinom je rijedak sindrom koji nastaje prodorom amnionske tekućine u venski sustav majke a zatim u arterijski krvotok pluća. Sindrom se javlja u vrijeme poroda (embolija amnionskom tekućinom) ili, još rjeđe, prepartalno prilikom manipulacija s uterusom.
U pacijentica može nastati kardijalni ili respiratorni distres zbog anafilaksije, vazokonstrikcije koja uzrokuje tešku akutnu plućnu hipertenziju, te izravne toksičnosti za plućnu mikrovaskulaturu s hipoksemijom i plućnim infiltratima.
Septička embolija
Septička embolija nastaje prodorom infektivnog materijala u arterijski krvotok pluća. Uzroci su: IV narkomanija, desnostrani infektivni endokarditis i septični tromboflebitis.
Septička embolija uzrokuje simptome i znakove upale pluća (npr. vrućicu, kašalj, iskašljavanje, pleuralnu bol, dispneju, tahipneju i tahikardiju) ili sepse (npr. vrućicu, hipotenziju, oliguriju, tahipneju, tahikardiju i smetenost). U početku se na rendgenskoj slici pluća pojavljuju nodularne sjene; kasnije se mogu razviti periferni infiltrati, a embolusi mogu kavitatirati (posebno embolusi koje je prouzročio Staphylococcus aureus).
Liječenje osnovne infekcije ujedno je i terapija za emoliju.
Embolija stranim tijelom
Embolija stranim tijelom nastaje ulaskom djelića neke tvari u arterijski sustav pluća, obično IV injiciranjem anorganskih tvari kao što su talk pomiješan s heroinom kod narkomana ili živa kod duševnih bolesnika.
Mogu se pojaviti fokalni plućni infiltrati.
Tumorska embolija
Tumorska embolija je rijetka komplikacija maligne bolesti (obično adenokarcinoma) koja nastaje prodorom malignih stanica iz oboljelog organa u sistemsku vensku i plućnu arterijsku cirkulaciju u kojoj se usidri, proliferira i opstruira protok. Benigni metastazirajući leiomiom može također embolizirati u pluća.
Simptomi su u pravilu dispneja i pleuralna bol te znakovi subakutnog plućnog srca koje se razvija tjednima i mjesecima.
Dijagnozu, na koju upućuju mikronodularne sjene ili difuzni infiltrati po plućima, treba potvrditi biopsijom, nekad citološkom aspiracijom ili histološkom analizom uzorka plućne kapilarne krvi.
Cementna embolija
Cementna embolija može se razviti nakon određenih postupaka kao što je vertebroplastika.