Tromboza kavernoznog sinusa je veoma rijetka, obično septična tromboza, najčešće uzrokovana bakterijskom upalom sinusa, ili nosnih furunkula. Simptomi i znakovi uključuju bol, proptozu, oftalmoplegiju, gubitak vida, edem glave vidnog živca te vrućicu. Dijagnoza se potvrđuje pomoću CT–a, ili MR-a. Liječi se intravenskom primjenom antibiotika. Komplikacije su česte, a prognoza loša.
Etiologija
Kavernozni sinusi su trabekulirani sinusi smješteni na bazi lubanje, koji odvode vensku krv iz vena lica. Tromboza kavernoznog sinusa (TKS) je izrazito rijetka komplikacija običnih infekcija lica, ponajprije furunkula nosa (50%), upala sfenoidnih, ili etmoidnih sinusisa (30%) kao i infekcija zubi (10%). Najčešći uzročnici su Staphylococcus aureus (70%) te Streptococcus sp, dok su anaerobi češći u slučaju infekcije zubi, ili sinusa.
Tromboza lateralnog sinusa (poznatija kao mastoiditis), kao i tromboza gornjeg sagitalnog sinusa (poznatija kao bakterijski meningitis), manje su učestali u odnosu na trombozu kavernoznog sinusa.
Patofiziologija
Uz kavernozni sinus smještni su 3., 4. i 6. moždani živac, kao i oftalmički te maksilarni ogranak 5. moždanog živca pa su obično zahvaćen u slučaju tromboze sinusa. Komplikacije uključuju meningoencefalitis, apsces mozga, moždani udar, sljepoću te insuficijenciju hipofize.
Simptomi i znakovi
Početni simptomi tromboze kavernoznog sinusa su progresivna te jaka glavobolja, ili bol u području lica, najčešće jednostrana, smještena retroorbitalno te u čeonim područjima. Često je prisutna i visoka vrućica. Kasnije se razvijaju oftalmoplegija (u početku 6. moždanog živca), proptoza i edem usnice koji često zahvaćaju obje strane. Osjet u području lica može biti smanjen ili odsutan. Oslabljena je svijest, a konfuzija i konvulzije su znakovi širenja na središnji živčani sustav (SŽS). Bolesnici također mogu imati anizokoriju, ili midrijazu (disfunkcija 3. moždanog živaca), edem glave vidnog živca te gubitak vida.
Dijagnoza
Tromboza kavernoznog sinus se često dijagnosticira pogrješno zato što je vrlo rijetka. Sumnja treba postojati u bolesnika koji imaju znakove poput orbitalnog celulitisa. Osobine po kojima se tromboza kavernoznog sinusa razlikuje od orbitalnog celulitisa su disfunkcija moždanih živaca, zahvaćanje oba oka i promjene stanja svijesti.
Dijagnoza se temelji na neuro-slikovnoj dijagnostici. MR je superiorniji, no CT je jednako koristan Korisna dodatna testiranja uključuju hemokulturu i lumbalna punkciju.
Prognoza
Smrtnost bolesnika s trombozom kavernoznog siunsa iznosi 30%, a kod bolesnika s podlogom u sfenoidnom sinusu čak i 50%. U dodatnih 30% bolesnika razvijaju se teške komplikacije (npr., oftalmoplegija, sljepoća, moždani udar, hipopituitarizam), koje mogu biti i trajne.
Liječenje
Može se primijeniti nafcilin ili oksacilin u dozi od 1 do 2 g svakih 4 do 6 h u kombinaciji s 3. generacijom cefalosporina (npr., ceftriakson od 1 g svakih 12 h). U područjima gdje meticilin-rezistentni S. aureus prevladava, vankomicin od 1 g IV svakih 12 sati trebao biti zamjenitii nafcilini, ili oksacilin. Ako postoji infekcija sinusa ili zuba, treba dodati i lijek protiv anaeroba (npr. metronidazol u dozi od 500 mg svakih 8 h).
U slučajevima kad je u podlozi upala sfenoidnog sinusa, indicirana je kirurška drenaža, posebno kad unutar 24 h ne dođe do kliničkog odgovora.
Sekundarno liječenje može uključivati i kortikosteroide (npr deksametazon 10 mg svakih 6 h) u slučaju disfunkcije moždanih živaca; primjena antikoagulantne terapija je kontroverzna, jer većina pacijenata dobro reagira na antibiotike, a nuspojave mogu premašiti prednosti.