Lijekovi se koriste u više od polovice svih trudnoća, a prevalencija uporabe se povećava. Najčešće primjenjivani lijekovi su antiemetici, antacidi, antihistaminici, analgetici, antimikrobni lijekovi, diuretici, hipnotici, trankvilizatori te rekreacijske i ilegalne droge. Unatoč ovom trendu, još uvijek nema čvrstih i jasnih smjernica temeljenih na dokazima za korištenje lijekova u trudnoći.
Regulativa o sigurnosti lijekova u trudnoći
Sve donedavno, FDA je klasificirala lijekove (bezreceptne i one na recept) u 5 kategorija ovisno o razini njihove sigurnosti pri korištenju tijekom trudnoće (A, B, C, D i X). Međutim, napravljeno je svega nekoliko dobro kontroliranih studija o upotrebi lijekova u trudnoći. Većina podataka o bezopasnosti lijekova u trudnoći potječe iz istraživanja na životinjama, nekontroliranih studija i praćenja sigurnosti nakon stavljanja lijeka na tržište (npr. postmarketinška izvješća). Upravo zbog toga je FDA klasifikacijski sustav doveo do konfuzije i otežane primjene raspoloživih informacija u kliničkoj praksi. U prosincu 2014. godine FDA je zatražila ukidanje klasifikacije i označavanja svih lijekova s kategorijama A, B, C, D i X.
Umjesto kategorija, FDA sada zahtijeva da se u oznaci lijeka pruže informacije o konkretnom lijeku u doslejdnom formatu (tzv. završno pravilo ili Pregnancy and Lactation Labeling (Drugs) Final Rule- PLLR).
Format informacije o lijeku, prema FDA, ima 3 odjeljka:
-
Trudnoća: Informacije relevantne za uporabu lijeka u trudnica (npr. doziranje, rizici za fetus) te informacije o tome postoji li registar koji prikuplja i čuva podatke o učincima lijeka na trudnice
-
Dojenje: Informacije o uporabi lijeka za vrijeme dojenja (npr. količina lijeka koja se izlučuje u majčino mlijeko, potencijalni učinci na dojenče).
-
Utjecaj na reprodukciju muškaraca i žena: Informacije kako lijek utječe na testiranje trudnoće, kontracepciju i plodnost.
Odjeljci Trudnoća i Dojenje imaju po 3 podnaslova (sažetak rizika, klinička razmatranja i podaci) koji pružaju više pojedinosti. Završno pravilo ne odnosi se na lijekove koji se izdaju bez recepta.
Učinci lijekova u trudnoći
Tijekom trudnoće, lijekovi su često potrebni za liječenje određenih poremećaja. Općenito, kada potencijalna korist lijeka nadilazi mogući rizik, treba razmisliti o korištenju lijeka tijekom trudnoće.
Ne prolaze svi lijekovi koje majka koristi kroz posteljicu. Neki lijekovi koji prolaze kroz posteljicu mogu imati izravan toksični ili teratogeni učinak. Lijekovi koji ne prolaze kroz posteljicu i dalje mogu naškoditi fetusu na sljedeće načine:
-
uzrokujući vazokonstrikciju, a time narušavajući izmjenu plinova i hranjivih tvari
-
uzrokujući tešku hipertoniju maternice koja rezultira anoksičnim oštećenjima
-
ili mijenjajući fiziologiju majke (npr. izazivajući hipotenziju).
Za popis nekih lijekova sa štetnim učincima tijekom trudnoće vidi tablicu "Neki lijekovi sa štetnim učincima u trudnoći. Više informacija o određenom lijeku može se pronaći u odjeljku "Podaci o lijeku" u priručniku THE MANUAL.
Lijekovi difundiraju kroz placentu slično kao i kroz druge epitelne barijere (vidi Apsorcija). Prolazi li , i kojom brzinom, lijek kroz posteljicu ovisi o njegovoj molekularnoj masi, mogućnosti njegova vezanja na druge tvari (npr. za transportne proteine), površini dostupnoj za izmjenu preko resica posteljice te količini lijeka koju metabolizira posteljica. Većina lijekova molekularne mase <500 daltona lako prolazi kroz posteljicu i ulazi u fetalni krvotok. Tvari velike molekularne mase (npr. lijekovi vezani za bjelančevinu) obično ne prolaze kroz posteljicu. Iznimka je imunoglobulin G koji se ponekad rabi za liječenje poremećaja poput fetalne aloimune trombocitopenije. Općenito, uravnoteženje između majčine krvi i tkiva fetusa traje barem 30-60 minuta; međutim, neki lijekovi ne postižu jednake koncentracije u majčinoj i fetalnoj cirkulaciji.
Učinak lijeka na fetus uvelike je određen fetalnom dobi u vrijeme izlaganja, propusnosti posteljice, čimbenicima kod majke, jačinom djelovanje i dozom lijeka.
Gestacijska dob utječe na vrstu učinka lijeka:
-
Lijekovi primijenjeni unutar 20 dana od oplodnje: lijekovi primijenjeni u tom periodu mogu imati učinak “sve ili ništa” - ili ubijaju embrij ili ga uopće ne zahvaćaju. Teratogeneza je u ovoj fazi malo vjerojatna.
-
Lijekovi primijenjeni tijekom organogeneze (između 20. i 56. dana od oplodnje): Teratogeneza je u ovom stadiju najvjerojatnija. Lijekovi koji dopiru do embrija u tom razdoblju mogu dovesti do pobačaja, subletalnog makroskopskog oštećenja građe (pravi teratogeni učinak), prikrivene embriopatije (trajnog neupadljivog metaboličkog ili funkcionalnog oštećenja koje se može očitovati kasnije tijekom života), povećanog rizika od raka u djetinjstvu (npr. kada se majci daje radioaktivni jod za liječenje karcinoma štitnjače) ili pak lijekovi ne moraju imati mjerljivog učinka.
-
Lijekovi primijenjeni nakon organogeneze (u 2. i 3. trimestru): malo je vjerojatan teratogeni učinak, ali lijekovi mogu utjecati na rast i funkciju normalno oblikovanih organa i tkiva. Kako se metabolizam posteljice povećava, doze lijekova koje bi bile toksične za fetus moraju biti više.
Čimbenici majke uključuju one koji utječu na apsorpciju, distribuciju, metabolizam i izlučivanje lijeka. Primjerice, mučnina i povraćanje mogu smanjiti apsorpciju peroralno uzetog lijeka.
Unatoč širokoj rasprostranjenosti brige o sigurnosti lijekova u trudnoći, izlaganje terapijskim lijekovima uzrokuje samo 2 do 3% svih fetalnih kongenitalnih malformacija; većina malformacija posljedica je genetskih, okolišnih, multifaktorskih ili nepoznatih čimbenika.
Lijekovi s neželjenim učincima u trudnoći
|
Primjeri
|
Nuspojave
|
Komentari
|
|
* ACOG (The American College of Obstetricians and Gynecologists) preporučuje izbjegavanje uporabe paroksetina tijekom trudnoće.
|
|
†Dostupna su dva nova antileptika (brivaracetam, eslikarbazepin); postoji malo do nimalo informacija o njihovim učincima tijekom trudnoće.
|
|
‡†Europsko društvo za medicinsku onkologiju (ESMO) objavilo je smjernice za dijagnozu, liječenje i praćenje karcinoma tijekom trudnoće. Općenito, ako je indicirana kemoterapija, ne bi trebala biti primijenjena tijekom prvog tromjesečja, ali se može započeti u drugom tromjesečju; zadnju dozu kemoterapije treba dati ≥ 3 tjedna prije očekivanog poroda, a kemoterapiju ne treba dati nakon 33. tjedna gestacije.
|
|
ACIP = Savjetodavni odbor za praksu cijepljenja; CDC = centri za kontrolu i prevenciju bolesti; CNS = središnji živčani sustav; G6PD = glukoza-6-fosfat dehidrogenaza; OB/GYN = opstetricija i ginekologija.
|
|
Antibiotici:
|
|
Aminoglikozidi
|
Ototoksičnost (npr. oštećenje fetalnog labirinta), što rezultira gluhoćom
|
—
|
|
Kloramfenikol
|
Sindrom sive bebe (eng. "gray baby syndrome")
U žena ili fetusa sa G6PD defincijencijom, hemoliza
|
—
|
|
Fluorokinoloni
|
Moguće artralgija; teoretski, mišićno-koštani defekti (npr. poremećeni rast kostiju), ali nema dokaza za ovaj učinak
|
—
|
|
Nitrofurantoin
|
U žena ili fetusa s nedostatkom G6PD, hemoliza
|
Kontraindiciran tijekom 1. trimestra, u terminu (38.-42. tjedana), tijekom porođaja i neposredno prije početka porođaja
|
|
Primakin
|
U žena ili fetusa s nedostatkom G6PD, hemoliza
|
—
|
|
Streptomicin
|
Ototoksičnost
|
—
|
|
Sulfonamidi (osim sulfasalazina, koji ima minimalan rizik za fetus)
|
Kada se lijekovi daju nakon otprilike 34 tjedna trudnoće, neonatalna žutica i, bez liječenja, kernikterus
U žena ili fetusa s nedostatkom G6PD, hemoliza
|
—
|
|
Tetraciklin
|
Usporen rast kostiju, hipoplazija cakline, trajno žutilo zuba i povećana osjetljivost na karijes kod potomaka
Povremeno, zatajenje jetre kod trudnica
|
—
|
|
Trimetoprim
|
Povećan rizik od defekata neuralne cijevi zbog antagonizma folne kiseline
|
Izbjegavati tijekom 1. tromjesečja
|
|
Antikoagulansi
|
|
Heparin niske molekularne težine (npr. enoksaparin)
|
Trombocitopenija i krvarenje majke
|
Kompatibilan s trudnoćom; ne prolazi kroz placentu
|
|
Nefrakcionirani heparin
|
Trombocitopenija i krvarenje majke
|
supkutani niskomolekularni heparin
|
|
Inhibitori faktora Xa (npr. apiksaban, rivaroksaban, edoksaban)
|
Neadekvatni podaci o ispitivanju na ljudima; moguća šteta fetusu jer se čini da prelaze posteljicu
|
Nemaju antidota, treba ih izbjegavati tijekom trudnoće
|
|
Varfarin
|
Kad se varfarin primjenjuje tijekom 1. trimestra, fetalni varfarin sindrom (nosna hipoplazija, "istočkane" kosti, bilateralna optička atrofija, razni stupnjevi intelektualnih poremećaja)
Kada se lijek daje u 2. ili 3. tromjesečju, optička atrofija, katarakta, intelektualne poteškoće, mikrocefalija, mikrooftalmija, krvarenja kod majke i djeteta
|
Apsolutno kontraindiciran tijekom 1. trimestra trudnoće
|
|
Lijekovi protiv napadaja†
|
|
Karbamazepin
|
Hemoragijska bolest novorođenčeta
Rizik od kongenitalnih malformacija, uključujući oštećenje neuralne cijevi
|
—
|
|
Lamotrigin
|
Neprimjetno povećan rizik s dozom do 600 mg / dan
|
Kompatibilan s trudnoćom
|
|
Levetiracetam
|
Manje skeletne malformacije u ispitivanjima na životinjama, ali bez značajnog povećanja rizika kod ljudi
|
Kompatibilan s trudnoćom
|
|
Fenobarbital
|
Hemoragijska bolest novorođenčeta
Rizik od kongenitalnih malformacija
|
—
|
|
Fenitoin
|
Kongenitalne malformacije (npr. rascjep usne, malformacije urogenitalnog sustava poput hipospadije, kardiovaskularne malformacije)
Hemoragijska bolest novorođenčeta
|
Perzistirajući rizik od kongenitalnih malformacija unatoč nadoknadi folne kiseline
|
|
Trimetadion
|
Visok rizik od kongenitalnih malformacija (npr. rascjep nepca; srčani, kraniofacijalni defekti, defekti ruku i abdomena) i rizik od spontanog pobačaja
|
Gotovo uvijek kontraindiciran u trudnoći
|
|
Valproat
|
Teške kongenitalne malformacije (npr. defekti neuralne cijevi kao što je meningomijelokela; srčani, kraniofacijalni i defekti udova)
|
Perzistirajući rizik od kongenitalnih malformacija unatoč nadoknadi folne kiseline
|
|
Antidepresivi
|
|
Bupropion
|
Proturječni podaci o riziku za kongenitalne malformacije pri upotrebi lijeka tijekom 1. trimestra
|
Doziranje ovisi o oštećenju jetre ili bubrega
|
|
Citalopram
|
Kada se citalopram koristi tijekom 1. trimestra, povećan je rizik od kongenitalnih malformacija (posebice srčanih)
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Escitalopram
|
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Fluoksetin
|
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Dugo vrijeme poluživota; interakcije s drugim lijekovima moguće i tjednima nakon prestanka uzimanja lijeka
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Paroksetin
|
Kada se paroksetin koristi tijekom 1. trimestra, povećan je rizik od kongenitalnih malformacija (posebice srčanih)
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Neki stručnjaci ne preporučuju korištenje tijekom trudnoće*
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Sertralin
|
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Venlafaksin
|
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja
|
Doziranje uvelike ovisi o jetrenoj ili bubrežnoj funkciji
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Antiemetici
|
|
Doksilamin i piridoksin (vitamin B6)
|
Nema dokaza o povećanom riziku od kongenitalnih malformacija
|
—
|
|
Ondansetron
|
Nema značajnog teratogenog učinka u studijama na životinjama
Kad se ondansetron primjenjuje tijekom 1. trimestra, mogući rizik od kongenitalnih srčanih bolesti (dokaz je slab)
|
Koristiti tijekom trudnoće samo za "hyperemesis gravidarum" kada je druga terapija neučinkovita
|
|
Prometazin
|
Nema značajnog teratogenog učinka u studijama na životinjama
Općenito nije povećan rizik od kongenitalnih malformacija
Moguća smanjena agregacija trombocita u novorođenčadi
|
—
|
|
Antimikotici
|
|
Amfotericin B
|
Nema značajnog teratogenog učinka u studijama na životinjama
|
Preporučuje se nadzor zbog sistemne toksičnosti (elektrolitni disbalans, bubrežna disfunkcija) u majke
|
|
Flukonazol
|
Teratogen u visokim dozama u studijama na životinjama
Bez povećanja rizika od kongenitalnih malformacija nakon jedne doze od 150 mg / dan
Nakon primjene većih doza (> 400 mg / dan) tijekom dijela ili kroz cijelo 1. tromjesečje, povećan je rizik od raznih malformacija
|
—
|
|
Mikonazol
|
Pri oralnoj primjeni, neželjeni učinci u studijama na životinjama
Pri topikalnoj primjeni, ne postoji značajniji rizik od kongenitalnih malformacija
|
Intravaginalna upotreba tijekom 1.tromjesječja, nema dokaza o povečanom riziko kongenitalnih malformacija
|
|
Terkonazol
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Bez značajnog rizika od kongenitalnih malformacija
|
Kada se citalopram koristi tijekom 1. trimestra, povećan je rizik od kongenitalnih malformacija
|
|
Antihistaminici / antikolinergici
|
|
Loratadin
|
Moguća hipospadija
|
—
|
|
Meklizin
|
Teratogen kod glodavaca, ali nema dokaza za ovaj učinak kod ljudi
|
—
|
|
Antihiperglikemični (oralni)
|
|
Klorpropamid
|
Neonatalna hipoglikemija
|
—
|
|
Gliburid
|
Neonatalna hipoglikemija
Nepoznati dugotrajni učinci na fetus
|
Prelazi placentu
|
|
Metformin
|
Neonatalna hipoglikemija
Nepoznati dugotrajni učinci na fetus
|
Prelazi placentu
|
|
Tolbutamid
|
Neonatalna hipoglikemija
|
—
|
|
Antihipertenzivi
|
|
ACE inhibitori
|
Kada se lijekovi daju tijekom 2. ili 3. tromjesečja, fetalna hipokalvarija i hipoperfuzija (što može uzrokovati oštećenje bubrega), zatajenje bubrega i slijed oligohidramniona (oligohidramnion, kraniofacijalni deformiteti, kontrakture udova i hipoplastični razvoj pluća)
|
—
|
|
Antagonisti aldosterona
|
Uz spironolakton moguća feminizacija muškog fetusa
Uz eplerenon nema povećanog rizika od kongenitalnih malformacija u ispitivanjima na životinjama
|
—
|
|
Beta-blokatori
|
Fetalna bradikardija, hipoglikemija i moguće ograničenje fetalnog rasta i prijevremeni porod
|
—
|
|
Blokatori kalcijevih kanala
|
Kada se daju lijekovi tijekom 1. trimestra, moguće deformacije falangi
Kada se daju lijekovi tijekom 2. ili 3. tromjesečja, zastoj u rastu fetusa
|
—
|
|
Tiazidi
|
Prevencija normalne ekspanzije volumena majke, smanjenje perfuzije placente i doprinos restrikciji rasta fetusa
Hiponatremija, hipokalemija i trombocitopenija novorođenčeta
|
—
|
|
Antineoplastici‡
|
|
Aktinomicin
|
Teratogen kod životinja, ali nema dokaza za ovaj učinak kod ljudi
|
—
|
|
Busulfan
|
Kongenitalne malformacije (npr. ograničenje rasta fetusa, hipoplazija mandibule, rascjep nepca, kranijalna disostoza, defekti kralježnice, defekti uha, klupavo stopalo)
|
—
|
|
Klorambucil
|
Isti kao oni kod busulfana
|
—
|
|
Kolhicin
|
Moguće kongenitalne malformacije i abnormalnosti sperme
|
—
|
|
Ciklofosfamid
|
Isti kao oni kod busulfana
|
—
|
|
Doksorubicin
|
Teratogen kod životinja i ljudi
Srčana disfunkcija ovisno o dozi
|
Korištenje tijekom trudnoće se ne preporučuje
Preporučuje se primjena učinkovite kontracepcije 6 mjeseci nakon liječenja muškog ili ženskog partnera
|
|
Merkaptopurin
|
Isti kao oni za busulfan
|
—
|
|
Metotreksat
|
Isti kao oni za busulfan
|
Kontraindicirano tijekom trudnoće, osim u slučaju izvanmaternične trudnoće, koja zahtijeva početni i kontrolni pregled kako bi se potvrdila dijagnoza izvanmaternične trudnoće kako bi se izbjeglo oštećenje fetusa ako je trudnoća intrauterina
Preporučuje se učinkovita kontracepcija 8 tjedana nakon zadnje primijenjene doze
|
|
Vinblastin
|
Teratogen kod životinja, ali nema dokaza za ovaj učinak kod ljudi
|
—
|
|
Vinkristin
|
Teratogen kod životinja, ali nema dokaza za ovaj učinak kod ljudi
|
—
|
|
Antipsihotici i stabilizatori raspoloženja
|
|
Haloperidol
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Kad se primjenjuje tijekom 1. trimestra, moguće su malformacije udova
Kad se primjenjuje tijekom 3. trimestra, povećan je rizik od ekstrapiramidnih simptoma ili sindroma ustezanja u novorođenčeta
|
—
|
|
Lurasidon
|
Nema dokaza o štetnim učincima u studijama na životinjama
Kad se primjenjuje tijekom 3. trimestra, povećan je rizik od ekstrapiramidnih simptoma ili sindroma ustezanja u novorođenčeta
|
—
|
|
Litij
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Ima teratogeni učinak kad se primjenjuje tijekom 1. trimestra (srčane malformacije)
Kada se litij daje kasnije u trudnoći, letargija, hipotonija, slabo hranjenje, hipotireoza, guša i nefrogeni dijabetes insipidus u novorođenčeta
|
—
|
|
Olanzapin
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Kad se primjenjuje tijekom 3. trimestra, povećan je rizik od ekstrapiramidnih simptoma ili sindroma ustezanja u novorođenčeta
|
—
|
|
Risperidon
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Na temelju oskudnih podataka, nije povećan teratogeni rizik
Kad se primjenjuje tijekom 3. trimestra, povećan je rizik od ekstrapiramidnih simptoma ili sindroma ustezanja u novorođenčeta
|
—
|
|
Anksiolitici
|
|
Benzodiazepini
|
Kada se benzodiazepini daju kasno u trudnoći, respiratorna depresija ili neonatalni sindrom ustezanja koji mogu uzrokovati razdražljivost, drhtanje i hiperrefleksiju
|
—
|
|
Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID)
|
|
Acetilsalicilna kiselina i drugi salicilati
|
Fetalni kernikterus
S visokim dozama, mogući spontani pobačaji u 1. tromjesečju, odgođeni početak poroda, prerano zatvaranje fetalnog duktusa arteriozusa, žutica, povremeno majčino (intrapartalno i postpartalno) i/ili neonatalno krvarenje, nekrotizirajući enterokolitis i oligohidramnij
Primjena niskih doza (81 mg) acetilsalicilne kiseline nema značajnog teratogenog učinka
|
Dozvoljena je kratkotrajna uporaba tijekom drugog tromjesečja ako se fetus pažljivo nadzire
|
|
Nesalicilni NSAID-i
|
Isto kao i oni za salicilne NSAID-e
|
Kontraindicirano nakon 30 tjedana trudnoće; može se koristiti između 20-30 tjedana trudnoće na temelju procjene rizika i koristi za svaku pacijenticu
|
|
Opioidi i djelomični agonisti
|
|
Buprenorfin
|
Štetni učinci, ali ne i teratogenost u studijama na životinjama
Opasnost od neonatalnog opioidnog sindroma ustezanja (neonatalni apstinencijski sindrom)
|
Bolji fetalni ishodi nego li pri primjeni ilegalnih supstanci kod trudnica
|
|
Kodein
Hidrokodon
Hidromorfon
Meperidin
Morfij
|
U novorođenčadi žena ovisnih o opioidima, simptomi sindroma ustezanja mogući 6 sati do 8 dana nakon rođenja
Uz visoke doze dane sat vremena prije porođaja moguća je depresija neonatalnog CNS-a i bradikardija
|
—
|
|
Metadon
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Specifične učinke metadona kod trudnica vjerojatno je teško razlučiti od učinaka istovremeno primjenjivanih supstanci (primjerice ilegalne droge)
Rizik od neonatalnog opioidnog sindroma ustezanja
|
Bolji fetalni ishodi nego li pri primjeni ilegalnih supstanci kod trudnica
Moguća je potreba za primjenom kratkodjelujućih analgetika u dopuni doze održavanja tijekom porođaja
|
|
Retinoidi
|
|
Izotretinoin
|
Visoki teratogeni učinak (npr. višestruke kongenitalne malformacije), spontani pobačaj i intelektualni poremećaji
|
Kontraindiciran tijekom trudnoće i kod žena koje mogu ili planiraju biti trudne
|
|
Spolni hormoni
|
|
Danazol
|
Kada se ti lijekovi daju tijekom prvih 14 tjedana, maskulinizacija genitalija ženskog fetusa (npr. pseudohermafroditizam)
|
Kontraindiciran tijekom trudnoće
|
|
Sintetski progestini (ali ne niske doze koje se koriste u oralnim kontraceptivima)
|
Isti učinci kao i kod danazola
|
Kontraindiciran tijekom trudnoće
|
|
Lijekovi za štitnjaču
|
|
Metimazol
|
Fetalna struma i neonatalni defekti skalpa (aplasia cutis)
|
Izbjegavati tijekom 1. tromjesečja
|
|
Propiltiouracil
|
Fetalna gušavost, hepatotoksičnost i agranulocitoza kod majke
|
—
|
|
Radioaktivni jod (131ja)
|
Razaranje fetalne štitnjače ili, kada se lijek daje pri kraju 1. tromjesečja, teška fetalna hipertireoza
Povećan rizik od raka u djetinjstvu
|
Kontraindiciran tijekom trudnoće
|
|
Zasićena otopina kalijevog jodida
|
Velika fetalna struma, koja može ometati disanje u novorođenčadi
|
—
|
|
Trijodtironin
|
Fetalna gušavost
|
Ultrazvuk za praćenje fetusa na moguću gušavost
|
|
Cjepiva
|
|
Covid-19 cjepiva
|
U prvim podacima iz sustava za praćenje sigurnosti nije pronađena sigurnosna zabrinutost za trudnice koje su cijepljene ili za njihove bebe
|
—
|
|
Živa virusna cjepiva kao što je cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole; cjepivo protiv dječje paralize; cjepivo protiv vodenih kozica; i cjepivo protiv žute groznice
|
Uz cjepiva protiv rubeole i varičele, potencijalna infekcija posteljice i fetusa u razvoju
S drugim cjepivima, potencijalni, ali nepoznati rizici
|
Ne daju se ženama koje jesu ili mogu biti trudne
|
|
Drugi lijekovi
|
|
Kortikosteroidi
|
Kada se koriste tijekom 1. trimestra, mogući su orofacijalni rascjepi
|
—
|
|
Hidroksiklorokin
|
Bez povišenog rizika pri uobičajenim dozama
|
—
|
|
Izoniazid
|
Moguća prolazna povećanja razine majčinih aminotransferaza, periferna neuropatija
|
Ne smije se koristiti s drugim hepatotoksičnim lijekovima
|
|
Pseudoefedrin
|
Placentalna vazokonstrikcija i mogući rizik od gastroshize
|
—
|
|
Vitamin A
|
Kongenitalne malformacije
|
U količinama u kojima se obično nalazi u vitaminskim pripravcima za prenatalnu primjenu (5000 i.j./dan), vitamin A nije bio povezan s opasnošću od teratogeneze.
|
|
Vitamin K
|
U žena ili fetusa s nedostatkom G6PD, hemoliza
|
—
|
Cjepiva u trudnoći
Imunizacija je jednako učinkovita u trudnica, kao i u onih koje to nisu.
Svim trudnicama koje su u razdoblju gripe u 2. i 3. tromjesečju trudnoće, preporučuje se cijepljenje protiv gripe.
Cjepivo protiv tetanusa, difterije i hripavca (DTP) preporučuje se svim trudnicama tijekom trećeg tromjesečja.
CDC preporučuje cijepljenje protiv COVID-19 za sve osobe starije od 5 godina, uključujući trudnice, dojilje, one koje pokušavaju zatrudnjeti ili bi mogle zatrudnjeti u budućnosti. Sve je više dokaza o sigurnosti i učinkovitosti cijepljenja protiv COVID-19 tijekom trudnoće. Ovi podaci sugeriraju da dobrobiti cijepljenja protiv COVID-19 nadmašuju sve poznate ili potencijalne rizike cijepljenja tijekom trudnoće. (Vidi također CDC: COVID-19 Vaccines While Pregnant or Breastfeeding.)
Ostala cjepiva treba čuvati za okolnosti kod kojih su žena i fetus u znakovitoj opasnosti od teške infekcije, a opasnost od nepoželjnih učinaka cjepiva je mala. Cjepiva protiv kolere, hepatitisa A, hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, kuge, dječje paralize, bjesnoće, tifusa i žute groznice mogu se primijeniti tijekom trudnoće ako je rizik od zaraze značajan.
Cjepiva sa živim virusima ne bi trebalo davati ženama koje su u drugom stanju ili bi to mogle biti. Cjepivo protiv rubeole, oslabljeno živo cjepivo, može uzrokovati subkliničku infekciju posteljice i fetusa. Međutim, nijedan štetan učinak na novorođenčad nije se mogao pripisati cjepivu protiv rubeole te ženama koje su tijekom rane trudnoće nehotice cijepljene protiv rubeole, ne treba, isključivo na osnovi teoretskih opasnosti od cjepiva, savjetovati da trudnoću prekinu. Drugo oslabljeno živo cjepivo koje potencijalno može zaraziti fetus je cjepivo protiv varicele; rizik je najveći između 13. i 22. tjedna gestacije. Ovo cjepivo je kontraindicirano tijekom trudnoće.
Antidepresivi u trudnoći
Antidepresivi, osobito SSRI, najčešće se koriste tijekom trudnoće jer se procjenjuje da 7-23% trudnica ima perinatalnu depresiju. Fiziološke i psihosocijalne promjene tijekom trudnoće mogu utjecati na depresiju (eventualno pogoršanje) i potencijalno smanjiti odgovor na antidepresive. U idealnom bi slučaju multidisciplinarni tim, koji uključuje opstetričara i psihijatra, trebao biti uključen u liječenje depresije tijekom trudnoće.
Trudnice koje uzimaju antidepresive treba pitati o simptomima depresije pri svakoj prenatalnoj kontroli uz prikladan nadzor nad fetusom. To može uključivati sljedeće:
-
detaljna procjena fetalne anatomije u 2. tromjesečju
-
ako trudnica uzima paroksetin, treba učiniti fetalnu ehokardiografiju, jer se čini da paroksetin povećava rizik od prirođenih srčanih anomalija.
Kako bi se smanjio rizik od simptoma ustezanja u novorođenčeta, kliničari bi trebali razmotriti smanjivanje doze svih antidepresiva na najnižu učinkovitu dozu tijekom 3. tromjesečja. Međutim, treba oprezno izbalansirati korist od sniženja doze antidepresiva i mogućeg rizika od pojave simptoma depresije, kao i pojave postporođajne depresije. Postporođajna je depresija učestala, često neprepoznata i treba ju čim prije započeti liječiti. Periodični posjeti psihijatru i / ili socijalnom radniku mogu biti od pomoći.
Antivirusni lijekovi tijekom trudnoće
Neki antivirusni lijekovi (npr. zidovudin i ritonavir za HIV infekciju) sigurno se koriste tijekom trudnoće već dugi niz godina. Međutim, neki antivirusni lijekovi mogu imati značajne rizike za fetus.
O tome treba li se remdesivir koristiti za liječenje COVID-19 treba odlučiti tim za liječenje i pacijentica, nakon procjene rizika i koristi. Općenito, preporuke su da teorijska zabrinutost o sigurnosti liječenja lijekovima tijekom trudnoće ne bi trebala spriječiti korištenje potencijalno učinkovitog liječenja za COVID-19 (uključujući remdesivir). Podaci o sigurnosti remdesivira za fetus su ograničeni, ali postoji registar trudnica u kojem se prate njegovi učinci. U skupini od 86 trudnica i pacijentica hospitaliziranih nakon poroda s teškim oblikom bolesti COVID-19, remdesivir se dobro podnosio, a stopa ozbiljnih nuspojava bila je niska (1).
Antivirusne lijekove protiv gripe treba početi uzimati što je prije moguće, ne čekajući rezultate pretraga za potvrdu dijagnoze, jer je liječenje unutar 48 sati od početka bolesti najučinkovitije. Međutim, liječenje u bilo kojem trenutku infekcije smanjuje rizik od teških komplikacija. Kontrolirane kliničke studije zanamivira i oseltamivira nisu provedene u trudnica; međutim, mnoge opservacijske studije pokazuju da njihova uporaba tijekom trudnoće ne povećava rizik od nuspojava. Postoji manje podataka o sigurnosti peramivira tijekom trudnoće i nema podataka o baloksaviru u trudnica. Zdravstveni djelatnici trebaju objasniti trudnicama koji su simptomi i znakovi gripe i savjetovati ih da potraže liječenje odmah po pojavi simptoma.
Čini se da je primjena aciklovira (oralno i lokalno) tijekom trudnoće bezopasna.
Antivirusni lijekovi tijekom trudnoće, referenca:
-
1. Burwick RM, Yawetz S, Stephenson KE, et al: Compassionate use of remdesivir in pregnant women with severe COVID-19. Clin Infect Dis 2020. Published online 2020 Oct 8. doi: 10.1093/cid/ciaa1466
Socijalne i ilegalne droge u trudnoći
Pušenje cigareta
je najčešća ovisnost među trudnicama. Također se čini kako se povećava postotak žena koje puše, kao i onuh koje puše intenzivno. Samo 20% pušačica u trudnoći prestaje pušiti. Ugljikov monoksid i nikotin u cigaretama uzrokuju hipoksiju i vazokonstrikciju, što povećava rizik od sljedećeg:
U novorođenčadi čije majke puše također je povećana vjerojatnost anencefalije, prirođenih srčanih grešaka, rascjepa lica i usne šupljine, sindroma iznenadne dojenačke smrti, manjkavosti u tjelesnom razvoju i inteligenciji te poteškoća u ponašanju. Prestanak ili smanjenje pušenja umanjuje ove rizike.
Izloženost pasivnom pušenju može na sličan način oštetiti fetus.
Alkohol
je najčešće korišteni teratogen. Konzumacija alkohola tijekom trudnoće povećava rizik od spontanog pobačaja. Rizik je vjerojatno povezan s količinom konzumiranog alkohola, ali nije poznato da postoji bezopasna količina. Redovito konzumiranje alkohola smanjuje porođajnu težinu za oko 1 do 1,3 kg. Opijanje alkoholom (eng. "binge drinking"), čak i samo 45 ml čistog alkohola (što odgovara količini od oko 3 pića) dnevno, može uzrokovati fetalni alkoholni sindrom. Ovaj se sindrom pojavljuje u 2,2/1000 živorođenih; uključuje zastoj rasta fetusa, facijalne i kardiovaskularne malformacije te neurološke poremećaje. To je vodeći uzrok intelektualnih teškoća i može uzrokovati neonatalnu smrt zbog slabog napredovanja u rastu.
Konzumacija kokaina ili metamfetamin nosi indirektne opasnosti za fetus (npr. moždani udar u majke ili njezinu smrt tijekom trudnoće). Neposredno vjerojatno uzrokuje vazokonstrikciju i hipoksiju fetusa. Opetovana uporaba povećava rizik od:
Premda glavni metabolit marihuane može proći kroz posteljicu, rekreativna uporaba marihuane nije dosljedno povezana s povećanim rizikom za kongenitalne malformacije ili intrauterinim zastojem rasta. Rizik od dugotrajnih postnatalnih neurobihevioralnih abnormalnosti je nejasan, predmet je rasprave i aktivno se istražuje. Međutim, trend lakšeg pristupa i šire uporabe marihuane u nekim državama, mogao bi u budućnosti dovesti do boljeg razumijevanja njezinih učinaka.
"Soli za kupanje" (eng. "bath salts") odnosi se na skupinu sintetskih droga izrađenih od raznih supstanci sličnih amfetaminima; ova se droga sve više koristi tijekom trudnoće. Iako učinci nisu dovoljno poznati, vjerojatna je fetalna vazokonstrikcija i hipoksija fetusa, a tu je i rizik od mrtvorođenja, abrupcije placente i kongenitalnih malformacija.
Halucinogeni mogu, ovisno o upotrebljenoj vrsti, povećati rizik od sljedećeg:
Halucinogeni su metilendioksimetamfetamin (MDMA ili ecstasy), rohypnol, ketamin, metamfetamin i LSD (dietilamid lizergične kiseline).
Opioidi
(npr. heroin, metadon, morfij) lako prolaze kroz placentu i stoga mogu rezultirati ovisnost o opioidima u fetusu. Novorođenče može razviti simptome apstinencije između 6 sati i 8 dana nakon rođenja. Međutim, uporaba opioida rijetko dovodi do kongenitalnih malformacija.
Uporaba opioida tijekom trudnoće povećava rizik komplikacija u trudnoći, kao što su:
Heroin također povećava rizik da novorođenče bude malo za gestacijsku dob.
Nije jasno može li konzumiranje kofeina u velikim količinama povećati perinatalni rizik. Čini se kako uživanje u malim količinama kofeina (npr. 1 šalica kave/dan) predstavlja malu ili nikakvu opasnost za fetus, no neki podaci, prilikom kojih nije u obzir uzimano uživanje duhana niti alkohola, ukazuju kako uživanje velikih količina kave (>7 šalica kave dnevno) povećava opasnost od mrtvorođenosti, prijevremenog poroda, niske porođajne mase i spontanih pobačaja. Teoretski, dekofeinski napitci ne predstavljaju rizik za fetus.
Često se postavlja pitanje primjene aspartama (zamjene za šećer) tijekom trudnoće. Najčešći se metabolit aspartama, fenilalanin, aktivnim posteljičnim prijenosom nakuplja u fetusu; toksična razina može uzrokovati intelektualne poteškoće. Međutim, kada se aspartam uzima u uobičajenim količinama, razina fenilalanina u fetusu ostaje daleko ispod toksičnih vrijednosti. Dakle, umjerena konzumacija aspartama (npr. ne više od 1 litre dijetalnog napitka na dan) ne predstavlja veliku opasnost od toksičnosti za fetus. Međutim, trudnicama s fenilketonurijom uzimanje fenilalanina, a time i aspartama, je zabranjeno.
Više informacija
-
The FDA's Content and Format of Labeling for Human Prescription Drug and Biological Products; Requirements for Pregnancy and Lactation LabelingThe FDA's Content and Format of Labeling for Human Prescription Drug and Biological Products; Requirements for Pregnancy and Lactation Labeling Novo označavanje zahtijeva sažetak rizika od uporabe droga tijekom trudnoće i dojenja, podatke koji podupiru taj sažetak i relevantne informacije koje će pomoći zdravstvenim djelatnicima u donošenju odluka o propisivanju i savjetovati žene o uporabi droga tijekom trudnoće i dojenja.
-
Teratogen Information System: Ova web stranica pruža resurse za pomoć liječnicima u određivanju rizika od lijekova (i izloženosti okoliša [npr. cjepiva, infekcije]) tijekom trudnoće. Pruža stručne informacije o > 1700 lijekova (uključujući 200 najčešće propisivanih lijekova). Sažeta je klinička i eksperimentalna literatura te se na temelju tih podataka propisuje teratogeni rizik. Potrebna je pretplata.
-
MotherRisk: Ova web stranica časopisa pruža informacije o fetalnim i majčinim rizicima od lijekova i drugih čimbenika; usredotočuje se na rizike liječenja majke i načine zaštite fetusa u pokušaju uravnoteženja rizika i koristi za majku i fetus.