Lijekovi se koriste u više od polovice svih trudnoća, a prevalencija se uporabe povećava. Najčešće primjenjivani lijekovi su antiemetici, antacidi, antihistaminici, analgetici, antimikrobni lijekovi, diuretici, hipnotici, sedativi te nezakonite opojne droge. Unatoč ovom trendu, čvrstih i jasnih smjernica za korištenje lijekova u trudnoći utemeljenim na dokazima još uvijek nema.
Propisi o sigurnosti lijekova u trudnoći
Sve donedavno, FDA je klasificirala lijekove (bezreceptne i one na recept) u 5 kategorija ovisno o razini njihove sigurnosti pri korištenju tijekom trudnoće (A, B, C, D i X). Međutim, napravljeno je svega nekoliko dobro kontroliranih studija o upotrebi lijekova u trudnoći. Većina podataka o bezopasnosti lijekova u trudnoći potječe iz istraživanja na životinjama i nenadziranih istraživanja na ljudima (npr. postmarketinška izvješća). Upravo zbog toga je FDA klasifikacijski sustav doveo do konfuzije i otežane primjene raspoloživih informacija u kliničkoj praksi. U prosincu 2014. godine FDA je zatražila ukidanje klasifikacije i označavanja svih lijekova s kategorijama A, B, C, D i X.
Umjesto označavanja s kategorijama, FDA sada zahtijeva pružanje informacije o specifičnom lijeku u zadanom formatu the final rule.
Format informacije o lijeku, prema FDA, ima 3 odjeljka:
-
Trudnoća: Informacije relevantne za uporabu lijeka u trudnica (npr. doziranje, rizici za fetus) i informacije o tome prikupljaju li se i održavaju podaci o tome kako lijek utječe na trudnice.
-
Dojenje: Informacije o korištenju lijeka za vrijeme dojenja (npr. količina lijeka koja se izlučuje u majčino mlijeko, potencijalni učinci na dojenče).
-
Utjecaj na reprodukciju: Informacije kako lijek utječe na testiranje trudnoće, kontracepciju i plodnost.
Odjeljci Trudnoća i Dojenje imaju po 3 podnaslova (sažetak rizika, klinička razmatranja i podaci) koji pružaju više pojedinosti.
Učinci lijekova u trudnoći
Tijekom trudnoće, lijekovi su često potrebni za liječenje određenih poremećaja. Općenito, kada potencijalna korist lijeka nadilazi mogući rizik, treba razmisliti o korištenju lijeka tijekom trudnoće.
Ne prolaze svi lijekovi koje majka koristi kroz posteljicu. Lijekovi koji prolaze kroz posteljicu mogu imati izravan toksični ili teratogeni učinak. Lijekovi koji ne prolaze kroz posteljicu i dalje mogu naškoditi fetusu:
-
uzrokujući vazokonstrikciju, a time narušavajući izmjenu plinova i hranjivih tvari
-
uzrokujući tešku hipertoniju maternice koja rezultira anoksičnim oštećenjima
-
ili mijenjajući fiziologiju majke (npr. izazivajući hipotenziju).
Za popis nekih lijekova i njihovim štetnim učincima na trudnoću vidi tablicu. Više informacija o određenom lijeku može se dobiti iz odjeljka s informacijama o lijekovima u " Merck Manual".
Lijekovi difundiraju kroz posteljicu slično kao i kroz druge epitelne prepreke( vidi: Apsorpcija lijeka). Prolazi li i kako brzo prolazi lijek kroz posteljicu ovisi o molekularnoj masi lijeka, o mogućnosti njegova vezanja na druge tvari (npr. proteinske nosače), o površini preko koje se vrši izmjena tvari kroz vile te o količini lijeka koju metabolizira posteljica. Većina lijekova molekularne mase <500 daltona lako prolazi kroz posteljicu i ulazi u fetalni krvotok. Tvari velike molekularne mase (npr. lijekovi vezani za bjelančevinu) obično ne prolaze kroz posteljicu. Iznimka je imunoglobulin G koji se ponekad rabi za liječenje poremećaja poput fetalne aloimune trombocitopenije. Općenito, uravnoteženje između majčine krvi i tkiva fetusa traje barem 30-60 minuta; međutim, neki lijekovi ne postižu izjednačavanja koncentracija u majčinoj i fetalnoj krvi.
Učinak lijeka na fetus uvelike je određen fetalnom dobi u vrijeme izlaganja, jakošću i dozom lijeka.
Fetalna dob utječe na vrstu učinka lijeka:
-
Lijekovi primijenjeni unutar 20 dana od oplodnje: lijekovi primijenjeni u tom periodu mogu imati učinak “sve ili ništa”, ubijajući embrij ili mu uopće ne šteteći. U ovom stadiju teratogeneza nije baš vjerojatna.
-
Lijekovi primijenjeni tijekom organogeneze (između 20. i 56. dana od oplodnje): Lijekovi koji dopiru do embrija u tom razdoblju mogu dovesti do pobačaja, subletalnog makroskopskog oštećenja građe (pravi teratogeni učinak), prikrivene embriopatije (trajnog neupadljivog metaboličkog ili funkcionalnog oštećenja koje se može očitovati kasnije tijekom života), povećanog rizika od raka u djetinjstvu (npr. kada se majci daje radioaktivni jod za liječenje karcinoma štitnjače) ili pak lijekovi ne moraju imati mjerljivog učinka.
-
Lijekovi primijenjeni nakon organogeneze (u 2. i 3. trimestru): slabo je vjerojatan teratogeni učinak, ali mogu utjecati na rast i funkciju normalno oblikovanih organa i tkiva. Kako se metabolizam posteljice povećava, doze lijekova koje bi bile toksične za fetus moraju biti više.
Čimbenici majke uključuju one koji utječu na apsorpciju lijeka, distribuciju, metabolizam i izlučivanje. Primjerice, mučnina i povraćanje mogu smanjiti apsorpciju peroralno uzetog lijeka.
Unatoč širokoj rasprostranjenosti brige o sigurnosti lijekova u trudnoći, izlaganje terapijskim lijekovima uzrokuje samo 2 do 3% svih fetalnih kongenitalne malformacije; većina malformacija posljedica je genetskih, okolišnih, multifaktorskih ili nepoznatih čimbenika.
Lijekovi s neželjenim učincima u trudnoći
|
Primjeri
|
Neželjeni učinci
|
Komentari
|
|
* ACOG (The American College of Obstetricians and Gynecologists) preporučuje izbjegavanje uporabe paroksetina tijekom trudnoće.
|
|
†Dostupna su dva nova (brivaracetam, eslikarbazepin); o njihovim učincima tijekom trudnoće malo je ili uopće nema informacija.
|
|
‡
†Europsko društvo za medicinsku onkologiju (ESMO) objavilo je smjernice za dijagnozu, liječenje i praćenje karcinoma tijekom trudnoće. Općenito, ako je indicirana kemoterapija, ne bi trebala biti primijenjena tijekom prvog tromjesečja, ali se može započeti u drugom tromjesečju; zadnju dozu kemoterapije treba dati ≥ 3 tjedna prije očekivanog poroda, a kemoterapiju ne treba dati nakon 33. tjedna gestacije.
|
|
G6PD = glukoza–6–fosfat dehidrogenaza.
|
|
Antibiotici
|
|
Aminoglikozidi
|
Ototoksičnost (npr. oštećenje labirinta uha fetusa), dovodi do gluhoće
|
—
|
|
Kloramfenikol
|
Sindrom sive bebe (eng. "gray baby syndrome")
U žena ili fetusa s manjkom G6PD - hemoliza
|
—
|
|
Fluorokinoloni
|
Moguća je artralgija, mišićno–koštani defekti (npr. poremećeni rast kosti), ali taj učinak nije dokazan
|
—
|
|
Nitrofurantoin
|
U žena ili fetusa s manjkom G6PD - hemoliza
|
Kontraindiciran tijekom 1. trimestra, u terminu (38.-42. tjedana), tijekom porođaja i neposredno prije početka porođaja
|
|
Primakin
|
U žena ili fetusa s manjkom G6PD - hemoliza
|
—
|
|
Streptomicin
|
Ototoksičnost
|
—
|
|
Sulfonamidi (osim sulfasalazina, koji je ima minimalni rizik za fetus)
|
Kad se primjenjuju nakon 34 tj. gestacije, novorođenačka žutica i, bez liječenja, kernikterus
U žena ili fetusa s manjkom G6PD - hemoliza
|
—
|
|
Tetraciklin
|
Usporen rast kostiju, hipoplazija zubne cakline, trajna žuta obojenost zuba i povećana sklonost razvoju karijesa u djece
Povremeno zatajenje jetre kod trudnica
|
—
|
|
Trimetoprim
|
Povećan rizik od defekata neuralne cijevi zbog antagonizma folne kiseline
|
—
|
|
Antikoagulansi
|
|
Heparin niske molekularne mase
|
Trombocitopenija i krvarenje majke
|
Kompatibilan s trudnoćom
|
|
Nefrakcionirani heparin
|
Trombocitopenija i krvarenje majke
|
—
|
|
Inhibitori faktora Xa (npr. apiksaban, rivaroksaban, edoksaban)
|
Neadekvatni podaci o ispitivanju na ljudima; moguća šteta fetusu jer se čini da prelaze posteljicu
|
Nemaju antidota, treba ih izbjegavati tijekom trudnoće
|
|
Varfarin
|
Kad se varfarin primjenjuje tijekom 1. trimestra, fetalni varfarin sindrom (nosna hipoplazija, "istočkane" kosti, bilateralna optička atrofija, razni stupnjevi intelektualnih poremećaja)
Kada se lijek daje u 2. ili 3. tromjesečju, optička atrofija, katarakta, intelektualne poteškoće, mikrocefalija, mikrooftalmija, krvarenja kod majke i djeteta
|
Apsolutno kontraindiciran tijekom 1. trimestra trudnoće
|
|
Antikonvulzivi
†
|
|
Karbamazepin
|
Hemoragijska bolest novorođenčeta
Rizik od kongenitalnih malformacija, uključujući oštećenje neuralne cijevi
|
—
|
|
Lamotrigin
|
Neprimjetno povećan rizik s dozom do 600 mg / dan
|
Kompatibilan s trudnoćom
|
|
Levetiracetam
|
Manje skeletne malformacije u ispitivanjima na životinjama, ali bez značajnog povećanja rizika kod ljudi
|
Kompatibilan s trudnoćom
|
|
Fenobarbital
|
Hemoragijska bolest novorođenčeta
Rizik od kongenitalnih malformacija
|
—
|
|
Fenitoin
|
Kongenitalne malformacije (npr. rascjep usne, malformacije urogenitalnog sustava poput hipospadije, kardiovaskularne malformacije)
Hemoragijska bolest novorođenčeta
|
Perzistirajući rizik od kongenitalnih malformacija unatoč nadoknadi folne kiseline
|
|
Trimetadion
|
Velika rizik od kongenitalnih malformacija (npr. rascjep nepca, malformacija glave i lica, ruku, srca i abdomena) i rizik od spontanih pobačaja
|
Gotovo uvijek kontraindiciran u trudnoći
|
|
Valproat
|
Velike kongenitalne malformacije (npr. defekti neuralne cijevi poput meningomijelokele; srčane i kraniofacijalne malformacije, malformacije ekstremiteta)
|
Perzistirajući rizik od kongenitalnih malformacija unatoč nadoknadi folne kiseline
|
|
Antidepresivi
|
|
Bupropion
|
Proturječni podaci o riziku za kongenitalne malformacije pri upotrebi lijeka tijekom 1. trimestra
|
Doziranje ovisi o poremećaju rada jetre ili bubrega
|
|
Citalopram
|
Kada se citalopram koristi tijekom 1. trimestra, povećan je rizik od kongenitalnih malformacija (posebice srca)
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Escitalopram
|
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Fluoksetin
|
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Dugo vrijeme poluživota; interakcije s drugim lijekovima moguće i tjednima nakon prestanka uzimanja lijeka
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Paroksetin
|
Kada se paroksetin koristi tijekom 1. trimestra, povećan je rizik od kongenitalnih malformacija (posebice srca)
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Neki stručnjaci ne preporučuju korištenje tijekom trudnoće*
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Sertralin
|
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja i perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta
|
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Venlafaksin
|
Kada se lijek daje u 3. tromjesečju, sindrom ustezanja
|
Doziranje uvelike ovisi o jetrenoj ili bubrežnoj funkciji
Razmatranje o smanjenju doze tijekom 3. tromjesečja u dogovoru sa psihijatrom
|
|
Antiemetici
|
|
Doksilamin i piridoksin (vitamin B6)
|
Nema dokaza o povišenom riziku za kongenitalne malformacije
|
—
|
|
Ondansetron
|
Nema značajnog teratogenog učinka u studijama na životinjama
Kad se ondansetron primjenjuje tijekom 1. trimestra, mogući rizik od prirođenih srčanih bolesti (dokaz je slab)
|
Koristiti tijekom trudnoće samo za "hyperemesis gravidarum" kada je druga terapija neučinkovita
|
|
Prometazin
|
Nema značajnog teratogenog učinka u studijama na životinjama
Općenito nije povećan rizik od kongenitalnih malformacija
Moguća smanjena agregacija trombocita u novorođenčadi
|
—
|
|
Antimikotici
|
|
Amfotericin B
|
Nema značajnog teratogenog učinka u studijama na životinjama
|
Preporučuje se nadzor zbog sistemne toksičnosti (elektrolitni disbalans, bubrežna disfunkcija) u majke
|
|
Flukonazol
|
Teratogen u visokim dozama u studijama na životinjama
Bez povećanja rizika od kongenitalnih malformacija nakon jedne doze od 150 mg / dan
Nakon primjene većih doza (> 400 mg / dan) tijekom dijela ili kroz cijelo 1. tromjesečje, povećan je rizik od raznih malformacija
|
—
|
|
Mikonazol
|
Pri oralnoj primjeni, neželjeni učinci u studijama na životinjama
Pri topikalnoj primjeni, ne postoji značajniji rizik od kongenitalnih malformacija
|
Ne smije se koristiti vaginalno tijekom 1. trimestra, osim ako je bitno za dobrobit majke
|
|
Terkonazol
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Bez značajnog rizika od kongenitalnih malformacija
|
Ne smije se koristiti vaginalno tijekom 1. trimestra, osim ako je korist za majku veća nego opasnost za fetus
|
|
Antihistaminik / antikolinergični lijek
|
|
Meklizin
|
Teratogen u glodavaca, no taj učinak nije dokazan u ljudi
|
—
|
|
Antihipertenzivi
|
|
ACE inhibitori
|
Kad se lijek primjenjuje u 2. i 3. tromjesečju, fetalna hipokalvarija i hipoperfuzija (što može dovesti do bubrežnih defekata), zatajenje bubrega i oligohidramnij s malformacijskim slijedom (oligohidramnij, kraniofacijalne greške, kontrakture ekstremiteta i hipoplazija pluća)
|
—
|
|
Antagonisti aldosterona
|
Uz spironolakton moguća feminizacija muškog fetusa
Uz eplerenon nema povećanog rizika od kongenitalnih malformacija u ispitivanjima na životinjama
|
—
|
|
Beta-blokatori
|
Fetalna bradikardija, hipoglikemija, te možda zastoj u rastu fetusa i prijevremeni porođaj
|
—
|
|
Blokatori Ca kanala
|
Kada se daju lijekovi tijekom 1. trimestra, moguće deformacije falangi
Kada se daju lijekovi tijekom 2. ili 3. tromjesečja, zastoj u rastu fetusa
|
—
|
|
Tiazidski diuretici
|
Sprječavanje uobičajene ekspanzije volumena krvi u majke i doprinos zastoju u rastu fetusa smanjenjem posteljične prokrvljenosti
Hiponatremija, hipokalemija i trombocitopenija novorođenčeta
|
—
|
|
Antineoplastični lijekovi‡
|
|
Aktinomicin
|
Teratogen u životinja, no taj učinak nije dokazan u ljudi
|
—
|
|
Busulfan
|
Kongenitalne malformacije (npr. zastoj rasta fetusa, hipoplazija mandibule, rascjep nepca, dizostoza lubanje, malformacije kralježnice, uha, "pes equinovarus")
|
—
|
|
Klorambucil
|
Isti kao kod busulfana
|
—
|
|
Kolhicin
|
Moguće kongenitalne malformacije i abnormalnosti sperme
|
—
|
|
Ciklofosfamid
|
Isti kao kod busulfana
|
—
|
|
Doksorubicin
|
Teratogen kod životinja i ljudi
Srčana disfunkcija ovisno o dozi
|
Korištenje tijekom trudnoće se ne preporučuje
Preporučuje se primjena učinkovite kontracepcije 6 mjeseci nakon liječenja muškog ili ženskog partnera
|
|
Merkaptopurin
|
Isti kao kod busulfana
|
—
|
|
Metotreksat
|
Isti kao kod busulfana
|
Kontraindiciran tijekom trudnoće
Preporučuje se učinkovita kontracepcija 8 tjedana nakon zadnje primijenjene doze
|
|
Vinblastin
|
Teratogen u životinja, no taj učinak nije dokazan u ljudi
|
—
|
|
Vinkristin
|
Teratogen u životinja, no taj učinak nije dokazan u ljudi
|
—
|
|
Antipsihotici i stabilizatori raspoloženja
|
|
Haloperidol
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Kad se primjenjuje tijekom 1. trimestra, moguće su malformacije udova
Kad se primjenjuje tijekom 3. trimestra, povećan je rizik od ekstrapiramidnih simptoma ili sindroma ustezanja u novorođenčeta
|
—
|
|
Lurasidon
|
Nema dokaza o štetnim učincima u studijama na životinjama
Kad se primjenjuje tijekom 3. trimestra, povećan je rizik od ekstrapiramidnih simptoma ili sindroma ustezanja u novorođenčeta
|
—
|
|
Litij
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Ima teratogeni učinak kad se primjenjuje tijekom 1. trimestra (srčane malformacije)
Ako se primjenjuje kasnije u trudnoći uzrokuje letargiju, hipotoniju, slabo hranjenje, hipotireozu, gušavost i nefrogeni dijabetes insipidus kod novorođenčeta
|
—
|
|
Olanzapin
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Kad se primjenjuje tijekom 3. trimestra, povećan je rizik od ekstrapiramidnih simptoma ili sindroma ustezanja u novorođenčeta
|
—
|
|
Risperidon
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Na temelju oskudnih podataka, nije povećan teratogeni rizik
Kad se primjenjuje tijekom 3. trimestra, povećan je rizik od ekstrapiramidnih simptoma ili sindroma ustezanja u novorođenčeta
|
—
|
|
Anksiolitici
|
|
Benzodiazepini
|
Kad se benzodiazepini primjenjuju u kasnoj trudnoći, depresija disanja novorođenčeta ili sindrom ustezanja koji može izazvati razdražljivost, tremor i hiperrefleksiju u novorođenčeta
|
—
|
|
Hipoglikemici (oralni)
|
|
Klorpropamid
|
Novorođenačka hipoglikemija
|
—
|
|
Gliburid
|
Novorođenačka hipoglikemija
Nepoznati dugotrajni učinci na fetus
|
Prelazi placentu
|
|
Metformin
|
Novorođenačka hipoglikemija
Nepoznati dugotrajni učinci na fetus
|
Prelazi placentu
|
|
Tolbutamid
|
Novorođenačka hipoglikemija
|
—
|
|
NSAID-i
|
|
Acetilsalicilna kiselina i drugi salicilati
|
Fetalni kernikterus
Uz visoke doze lijeka, mogući spontani pobačaji u 1. trimestru, odgođeni početak porođaja, prijevremeno zatvaranje fetalnog duktus arteriozusa, žutica, ponekad (intrapartalno ili postpartalno) krvarenje majke i/ili novorođenčeta, nekrotizirajući enterokolitis i oligohidramnij
Primjena niskih doza (81 mg) acetilsalicilne kiseline nema značajnog teratogenog učinka
|
Dozvoljena je kratkotrajna uporaba tijekom drugog tromjesečja ako se fetus pažljivo nadzire
|
|
Nesalicilni NSAID-i
|
Isto kao i oni za salicilne NSAID-e
|
Kontraindiciran u 3. tromjesečju
|
|
Opijati i djelomični agonisti
|
|
Buprenorfin
|
Štetni učinci, ali ne i teratogenost u studijama na životinjama
Opasnost od neonatalnog opioidnog sindroma ustezanja (neonatalni apstinencijski sindrom)
|
Bolji fetalni ishodi nego li pri primjeni ilegalnih supstanci kod trudnica
|
|
Kodein
Hidrokodon
Hidromorfon
Meperidin
Morfin
|
U novorođenčadi žena ovisnih o opioidima, simptomi sindroma ustezanja mogući 6 do 8 sati nakon rođenja
Uz visoke doze dane sat vremena prije porođaja moguća je depresija neonatalnog CNS-a i bradikardija
|
—
|
|
Metadon
|
Nepovoljni učinci u studijama na životinjama
Specifične učinke metadona kod trudnica vjerojatno je teško razlučiti od učinaka istovremeno primjenjivanih supstanci (primjerice ilegalne droge)
Rizik od neonatalnog opioidnog sindroma ustezanja
|
Bolji fetalni ishodi nego li pri primjeni ilegalnih supstanci kod trudnica
Moguća je potreba za primjenom kratkodjelujućih analgetika u dopuni doze održavanja tijekom porođaja
|
|
Retinoidi
|
|
Izotretinoin
|
Visoki teratogeni učinak (npr. višestruke kongenitalne malformacije), spontani pobačaj i intelektualni poremećaji
|
Kontraindiciran tijekom trudnoće i kod žena koje mogu ili planiraju biti trudne
|
|
Spolni hormoni
|
|
Danazol
|
Kad se lijek primjenjuje tijekom prvih 14 tj, maskulinizacija vanjskih spolnih organa ženskog fetusa (npr. pseudohermafroditizam)
|
Kontraindiciran tijekom trudnoće
|
|
Sintetski progestini (ali ne u niskim dozama kakve se nalaze u oralnim kontraceptivima)
|
Isti kao kod danazola
|
Kontraindicirani tijekom trudnoće
|
|
Lijekovi za štitnjaču
|
|
Metimazol
|
Fetalna gušavost i defekti kože glave novorođenčeta ("aplasia cutis")
|
Izbjegavati tijekom 1. tromjesečja
|
|
Propiltiouracil
|
Fetalna gušavost, hepatotoksičnost i agranulocitoza kod majke
|
—
|
|
Radioaktivni jod (131I)
|
Uništenje fetalne štitnjače ili, kad se lijek primjenjuje pred kraj 1. tromjesečja, izrazita fetalna hipertireoza
Povećan rizik od raka u djetinjstvu
|
Kontraindiciran tijekom trudnoće
|
|
Zasićena otopina kalijevog jodida
|
Velika fetalna guša koja kod novorođenčadi može ometati disanje
|
—
|
|
Trijodtironin
|
Fetalna gušavost
|
—
|
|
Cjepiva
|
|
Cjepiva sa živim uzročnicima poput onih protiv ospica, mumpsa, rubeole, polija, vodenih kozica i žute groznice
|
Kod cijepljenja protiv rubeole i vodenih kozica, moguća infekcija posteljice i fetusa
Kod ostalih cjepiva mogući, ali nepoznati rizici
|
Ne daju se ženama koje jesu ili mogu biti trudne
|
|
Drugi
|
|
Kortikosteroidi
|
Kada se koriste tijekom 1. trimestra, mogući su orofacijalni rascjepi
|
—
|
|
Hidroksiklorokin
|
Bez povišenog rizika pri uobičajenim dozama
|
—
|
|
Izonijazid
|
Moguća prolazna povećanja razine majčinih aminotransferaza, periferna neuropatija
|
Ne smije se koristiti s drugim hepatotoksičnim lijekovima
|
|
Loratadin
|
Moguća hipospadija
|
—
|
|
Pseudoefedrin
|
Placentalna vazokonstrikcija i mogući rizik od gastroshize
|
—
|
|
Vitamin K
|
U žena ili fetusa s manjkom G6PD - hemoliza
|
—
|
Cjepiva u trudnoći
Imunizacija je jednako učinkovita u trudnica, kao i u onih koje to nisu.
Svim trudnicama koje su u razdoblju gripe u 2. i 3. tromjesečju trudnoće, preporučuje se cijepljenje protiv gripe.
Difterija-tetanus-pertusis (DiTePer) cjepivo preporučuje se svim trudnicama tijekom trećeg tromjesečja.
Ostala cjepiva treba čuvati za okolnosti kod kojih su žena i fetus u znakovitoj opasnosti od teške infekcije, a opasnost od nepoželjnih učinaka cjepiva je mala. Ako je opasnost od zaraze vjerojatna, tijekom trudnoće se mogu primjenjivati cjepiva protiv kolere, hepatitisa A i hepatitis B, ospica, mumpsa, kuge, poliomijelitisa, bjesnoće, tetanusa–difterije, tifusa i žute groznice.
Cjepiva sa živim virusima ne bi trebalo davati ženama koje su u drugom stanju ili bi to mogle biti. Cjepivo protiv rubeole, oslabljeno živo cjepivo, može uzrokovati subkliničku infekciju posteljice i fetusa. Međutim, nijedan štetan učinak na novorođenčad nije se mogao pripisati cjepivu protiv rubeole te ženama koje su tijekom rane trudnoće nehotice cijepljene protiv rubeole, ne treba, isključivo na osnovi teoretskih opasnosti od cjepiva, savjetovati da trudnoću prekinu. Drugo oslabljeno živo cjepivo koje potencijalno može zaraziti fetus je cjepivo protiv varicele; rizik je najveći između 13. i 22. tjedna gestacije. Ovo je cjepivo u trudnoći kontraindicirano.
Vitamin A u trudnoći
U količinama u kojima se obično nalazi u vitaminskim pripravcima za prenatalnu primjenu (5000 i.j./dan), vitamin A nije bio povezan s opasnošću od teratogeneze. Međutim, doze >10.000 i.j./dan u ranoj trudnoći mogu povećati opasnost od kongenitalnih malformacija.
Antidepresivi u trudnoći
Antidepresivi, osobito SSRI, najčešće se koriste tijekom trudnoće jer se procjenjuje da 7-23% trudnica ima perinatalnu depresiju. Fiziološke i psihosocijalne promjene tijekom trudnoće mogu utjecati na depresiju (eventualno pogoršanje) i potencijalno smanjiti odgovor na antidepresive. U idealnom bi slučaju multidisciplinarni tim, koji uključuje opstetričara i psihijatra, trebao biti uključen u liječenje depresije tijekom trudnoće.
Trudnice koje uzimaju antidepresive treba pitati o simptomima depresije pri svakoj prenatalnoj kontroli uz prikladan nadzor nad fetusom. To može uključivati sljedeće:
-
detaljna procjena fetalne anatomije u 2. tromjesečju
-
ako trudnica uzima paroksetin, treba učiniti fetalnu ehokardiografiju, jer se čini da paroksetin povećava rizik od prirođenih srčanih anomalija.
Kliničari bi trebali razmotriti snižavanje doza svih antidepresiva u trećem trimestru kako bi se smanjila mogućnost pojave simptoma ustezanja u novorođenčeta. Međutim, treba oprezno izbalansirati korist od sniženja doze antidepresiva i mogućeg rizika od pojave simptoma depresije, kao i pojave postporođajne depresije. Postporođajna je depresija učestala, često neprepoznata i treba ju čim prije započeti liječiti. Periodični posjeti psihijatru i / ili socijalnom radniku mogu biti od pomoći.
Zabranjene supstance u trudnoći
Pušenje cigareta
je najčešća ovisnost među trudnicama. Također se čini kako se povećava postotak žena koje puše. Samo 20% pušačica u trudnoći prestaje pušiti. Ugljikov monoksid i nikotin u cigaretama izazvati hipoksiju i vazokonstrikciju, što povećava rizik od sljedećeg:
U novorođenčadi čije majke puše također je povećana vjerojatnost anencefalije, prirođenih srčanih grešaka, rascjepa lica i usne šupljine, sindroma iznenadne dojenačke smrti, manjkavosti u tjelesnom razvoju i inteligenciji te poteškoća u ponašanju. Prestanak ili smanjenje pušenja umanjuje tu opasnost.
Alkohol
je teratogen koji se najčešće uživa. Uživanje alkohola tijekom trudnoće povećava opasnost od spontanog pobačaja. Opasnost je vjerojatno povezana s količinom uzetog alkohola, ali nije poznato da postoji bezopasna količina. Redovito uživanje alkohola smanjuje porođajnu masu za oko 1 do 1,3 kg. Pijančevanje (eng. "binge drinking"), čak i samo 45 ml čistog alkohola (što odgovara količini od oko 3 pića) dnevno, može uzrokovati fetalni alkoholni sindrom. Ovaj se sindrom pojavljuje u 2,2/1000 živorođenih; on uključuje zastoj rasta fetusa, razvojne greške lica i kardiovaskularnog sustava te neurološke poremećaje. To je vodeći uzrok umne zaostalosti i može dovesti do novorođenačke smrti uslijed poremećaja u napredovanju.
Uživanje kokaina nosi posredne opasnosti za fetus (npr. moždani udar u majke ili njezinu smrt tijekom trudnoće). Neposredno vjerojatno uzrokuje vazokonstrikciju i hipoksiju fetusa. Opetovana uporaba povećava rizik od:
Premda glavni metabolit marihuane može proći kroz posteljicu, čini se kako uživanje marihuane ne povećava opasnost od prirođenih malformacija, fetalnog zastoja u rastu ili postnatalnih neurobihevioralnih abnormalnosti. Međutim, trend lakšeg pristupa i šire uporabe marihuane možda će dovesti do boljeg razumijevanja učinaka marihuane tijekom vremena.
"Soli za kupanje" (eng. "bath salts") odnosi se na skupinu sintetskih droga izrađenih od raznih supstanci sličnih amfetaminima; ova se droga sve više koristi tijekom trudnoće. Iako učinci nisu dovoljno poznati, vjerojatna je fetalna vazokonstrikcija i hipoksija, a tu je i rizik od mrtvorođenja, abrupcije placente i prirođenih malformacija.
Halucinogeni mogu, ovisno o upotrebljenoj vrsti, povećati rizik od sljedećeg:
Halucinogeni su metilendioksimetamfetamin (MDMA ili ecstasy), Rohypnol, ketamin, metamfetamin i LSD (dietilamid lizergične kiseline).
Nije jasno može li konzumiranje kofeina u velikim količinama povećati perinatalni rizik. Čini se kako uživanje u malim količinama kofeina (npr. 1 šalica kave/dan) predstavlja malu ili nikakvu opasnost za fetus, no neki podaci, prilikom kojih nije u obzir uzimano uživanje duhana niti alkohola, ukazuju kako uživanje velikih količina kave (>7 šalica kave/ dan) povećava opasnost od mrtvorođenosti, prijevremenog poroda, niske porođajne mase i spontanih pobačaja. Teoretski, dekofeinizirani napitci ne predstavljaju opasnost za fetus.
Često se postavlja pitanje primjene aspartama (zamjene za šećer) tijekom trudnoće. Najčešći se metabolit aspartama, fenilalanin, aktivnim posteljičnim prijenosom nakuplja u fetusu; toksična razina može uzrokovati intelektualne poteškoće. Međutim, kada se aspartam uzima u uobičajenim količinama, fenilalanin je u fetusu daleko ispod toksičnih razina. Stoga se čini kako uzimanje aspartama u umjerenim količinama (npr. ne više od 1 litre dijetalnog napitka na dan) ne predstavlja veliku opasnost od toksičnosti za fetus. Međutim, trudnicama s fenilketonurijom uzimanje fenilalanina, a time i aspartama, je zabranjeno.
Više informacija