Većina krpeljnih ugriza u SAD–u potječe od različitih vrsta Ixodidae, koji se pričvrste i hrane nekoliko dana ako se ne uklone. Prijenos bolesti je glavni problem i postaje vjerojatniji ako su krpelji pričvršćeni duže vremena. ( vidi: Lajmska bolest, vidi: Pregled Rikecijskih i Srodnih infekcija, i vidi: Babezioza.)

Krpeljni ugrizi su najčešći u proljeće i ljeto i bezbolni su. Većina ugriza prođe bez komplikacija i prenošenja bolesti. Ponekad može nastati crvena papula na mjestu ugriza s razvojem hipersenzitivne ili granulomatozne reakcije na strano tijelo. Ugriz pajaroello krpelja (Ornithodoros coriaceus) uzrokuje pojavu lokalnih vezikula, pustula i njihovu rupturu, ulceraciju, kraste te različiti stupanj lokalnog edema i bolova. Slične se reakcije javljaju i kod ugriza drugih krpelja.

Crni krpelji

• Uklanjanje krpelja tupom pincetom sa zakrivljenim vrhom

• Ponekad doksiciklin profilaktički

Krpelja treba ukloniti što je prije moguće da bi se smanjio lokalni imuni odgovor kože i vjerojatnost prenošenja bolesti. Ako se pacijent javi dok je krpelj pričvršćen za kožu, najbolji način uklanjanja svih njegovih dijelova je koristeći tupu pincetu sa zakrivljenim vrhom srednje veličine. Pincetu valja postaviti paralelno s kožom kako bi se krpelja uhvatilo čvrsto, što je moguće bliže koži. Valja paziti da se ne ozlijedi bolesnikova koža i tijelo krpelja. Pincetu valja vući polako i ravnomjerno, izravno od kože i bez rotiranja. Pinceta zavinutog vrha je najbolja za ovu namjenu budući da se može položiti neposredno uz kožu a da pri tome drška bude dovoljno odmaknuta kako bi je se moglo lakše uhvatiti.

Dijelovi krpelja koji ostanu u koži se lako uoče i trebali bi se pažljivo ukloniti. Međutim, ako je upitno jesu li dijelovi krpelja ostali u koži, kirurškim uklanjanjem se može uzrokovati veće oštećenje tkiva nego da se dijelovi krpelja ostave u koži jer više ne utječu na prenošenje bolesti, jedino mogu produljiti iritaciju. Ne preporučuju se druge metode za uklanjanje krpelja, poput spaljivanja šibicama (može oštetiti tkivo) i prekrivanja vazelinom (neučinkovito).

Nakon što se krpelj odstrani valja primijeniti antiseptik. Ako je prisutan lokalni edem i crvenilo, oralni antihistaminik može biti od pomoći. Krpelja se može sačuvati za laboratorijsku analizu i provjeru za uzročnicima bolesti koje krpelji u dotičnom području prenose, no to se rijetko prakticira.

Ozljede koje uzrokuje Pajaroello krpelj treba dobro očistiti, namočiti razrijeđenom otopinom aluminijevog acetata i kirurški odstraniti tkivo ako je potrebno. Kortikosteroidi su korisni u teškim slučajevima. Infekcije su česte u fazi ulkusa ali rijetko zahtijevaju više od lokalne primjene antiseptika.

Jednu dozu doksiciklina (200 mg za odrasle i 4 mg/kg do najviše 200 mg za djecu ≥8 god) treba uzeti u obzir kada su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:

• Nezreli ili odrasli krpelj Ixodes scapularis.

• Procjenjuje se da je krpelj pričvršćen na koži ≥ 36 sati na temelju stupnja bubrenja ili pouzdanosti o vremenu izloženosti.

• Profilaksa može započeti unutar 72 sati nakon što je krpelj uklonjen.

• Stopa infekcije s Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji je ≥20%.

• Doksiciklin nije kontraindiciran.

Neki stručnjaci preporučuju duže uzimanje doksiciklina (100 mg 10 do 20 dana) kako bi se postigla eradikacija.