Several different subtypes of Escherichia coli cause diarrhea. Epidemiologije i kliničke manifestacije uvelike variraju ovisno o podtipu: Kada je potrebno, dijagnoza specifična za organizam može se postaviti testiranjem lančane reakcije polimerazom (PCR). Liječenje je uglavnom potporno.

E. coli normalno nastanjuje gastrointestinalni trakt, međutim neki sojevi su dobili gene koji im omogućuju intestinalnu infekciju. Nakon ingestije, sljedeći sojevi mogu uzrokovati proljev:

• Enterohemoragična E. coli je klinički najznačajniji subtip u SAD-u. Producira Shiga toksin, koji uzrokuje krvavi proljev (hemoragični kolitis). Stoga, ovaj podtip se ponekad zove Shiga-toksin producirajući E. coli (STEC). E. coli O157:H7 je najčešći soj ovog podtipa u SAD–u. Slabije kuhana govedina, nepasterizirano mlijeko i sokovi kao i zagađena voda predstavljaju potencijalne izvore zaraze. Prijenos s čovjeka na čovjeka je čest u svakodnevnom životu. Epidemije povezane s izlaganjem vode u sljedećim prostorima; npr. bazeni, jezera, vodeni parkovi, su također moguće. Hemolitičko-uremični sindrom je ozbiljna komplikacija koja se javlja u 5-10% STEC slučajeva (te u 10-15% O157:H7 slučajeva), najčešće zahvaća i mlade i stare.

• Enterotoksigeni E. coli stvara dva toksina (jedan sličan kolera toksinu) koji uzrokuju vodenasti proljev. Ovaj podtip je najčešći uzrok putničkog proljeva kod posjeta zemalja u razvoju.

• Enteropathogenic E. coli causes watery diarrhea. Jednom čest uzrok izbijanja proljeva u rasadnicima, ovaj podtip je sada rijedak.

• Enteroinvazivna E. coli uzrokuje krvavi ili nekrvavi proljev, primarno u državama slabijeg socioekonomskog statusa. Rijetka je u SAD–u

• Enteroaggregative E. coli causes diarrhea of lesser severity but longer duration than the other subtypes. Kao i kod nekih drugih podtipova, to je češće u zemljama u razvoju i može biti uzrokom putničkog proljeva.

Ostali sojevi E. coli mogu uzrokovati izvancrijevne infekcije (vidi Infekcije Escherichia coli).

(Vidi također "Pregled gastroenteritisa".)

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakoviE. coligastroenteritisa

Simptomi hemoragične E. coli su jaki trbušni grčevi koji počinju iznenada zajedno s vodenastim proljevom koji može postati krvav unutar 24 sata. Proljev obično traje 1-8 dana. Vrućica, koje obično nema ili je niska, može ponekad doseći 39 °C.

Dijagnoza

Dijagnostika E coliGastroenteritisa

• Klinička procjena

• Ponekad testiranje stolice.

Ispitivanja stolice nisu potrebna u većini slučajeva akutnog proljeva jer imaju virusni uzrok i samoograničavaju se. Ispitivanje stolice na bakterijski uzrok indicirano je u bolesnika s krvavom ili hem-pozitivnom stolicom, vrućicom, umjerenim do teškim proljevom ili proljevom koji traje više od 7 dana, u osoba u dobi od 70 godina ili starijih ili u osoba s upalnom bolesti crijeva ili oslabljenim imunitetom poremećaja kao što je HIV/AIDS. Studije stolice također su indicirane za osobe s visokim rizikom od širenja bolesti na druge (npr. zaposlenici u zdravstvu, dnevnom boravku ili ugostiteljstvu), te tijekom poznatih ili sumnjičavih izbijanja bolesti.

Svaki od E. coli podtipova može biti detektiran u stolici putem polimerazne lančane reakcije (PCR testiranje), obično koristeći multiplex PCR panel. Ponekad se istovremeno otkrije više od jednog organizma, čija je klinička važnost nejasna.

U dijagnozi često od pomoći može biti brzi test na Shiga toksin.

Liječenje

Liječenje E coliGastroenteritisa

• Peroralna ili intravenska rehidracija

• ponekad se primjenjuju i antibiotici

Potporna njega, uključujući rehidraciju tekućinom i elektrolitima, glavni je oslonac liječenja i sve što je potrebno većini odraslih osoba. Peroralne otopine glukoze i elektrolita ili goveđa juha mogu spriječiti ili liječiti blaži oblik dehidracije. Djeca mogu brže dehidrirati i treba im dati odgovarajuću otopinu za rehidraciju (nekoliko ih je dostupno u prodaji—pogledajte Oralna rehidracija). Izotonične intravenske tekućine kao što je Ringerov laktat i fiziološka otopina trebaju se dati kada postoji teška dehidracija, šok ili promijenjen mentalni status i neuspjeh oralne rehidracijske terapije ili ileusa (vidi također Američko društvo za infektivne bolesti [IDSA] 2017 clinical practice guidelines for the diagnosis and management of infectious diarrhea). U slučaju teške dehidracije, IV rehidraciju treba nastaviti dok se puls, perfuzija i mentalni status ne normaliziraju.

Sredstva protiv proljeva (npr. loperamid) ne treba davati djeci mlađoj od 18 godina s akutnim proljevom (vidjeti IDSA guidelines). Antidijarojici su sigurni u bolesnika >5 godina s vodenastim proljevima (kao i u bolesnika s negativnim testom na krvarenje u stolici). Međutim, lijekovi protiv proljeva mogu uzrokovati pogoršanje stanja bolesnika s Clostridioides difficile ili E. coli O157:H7 infekcija i stoga se ne smije davati pacijentima s nedavnom uporabom antibiotika, krvavim proljevom, hem-pozitivnom stolicom ili proljevom s vrućicom, do postavljanja specifične dijagnoze.

Ne preporučuje se uporaba probiotika kod sumnje na E. coli gastroenteritis (vidi također American College of Gastroenterology iz 2016 clinical guideline of the diagnosis, treatment, and prevention of acute diarrheal infections in adults).

Antibiotici korišteni empirijski obično nisu preporučljivi, osim ako je visoka sumnja na Shigella ili Campylobacter infekciju (npr. kontakt sa zaraženim slučajem). U protivnom, antibiotici se ne bi trebali davati dok se ne poznaju rezultati testiranja stolice, jer povećavaju rizik od hemolitično-uremičnog sindroma u pacijenata inficiranih s E. coli O157:H7. Rezultati kulture stolice posebno su važni kod djece, koja imaju veću stopu infekcije s E. coli O157:H7.

Ključne poruke

• Različiti sojevi E. coli mogu izazvati proljev različitim mehanizmima.

• Enterohemoragijski E. coli proizvodi Shiga toksin, koji uzrokuje hemoragični kolitis, a ponekad i hemolitičko-uremijski sindrom; E. coli O157:H7 je najčešći soj ovog podtipa u SAD-u.

• Testiranje stolice nije potrebno rutinski, ali ako se sumnja na enterohemoragični soj, potrebno je napraviti brzu analizu stolice na Shiga toksin ili testiranje na temelju gena.

• Antibiotici općenito nisu potrebni i mogu povećati rizik od hemolitičko-uremičkog sindroma kada su uključeni sojevi koji proizvode Shiga toksin.

• Antidijaroici su sigurni za odrasle s vodenastim proljevom, ali ih treba izbjegavati kod djece < 18 godina i kod svih pacijenata koji su nedavno uzimali antibiotike, imaju krvavi proljev, heme-pozitivnu stolicu ili proljev s vrućicom.

Više informacija

Sljedeći podaci koji su na engleskom jeziku bi mogli biti od koristi. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.

• Infectious Diseases Society of America: 2017 Clinical practice guidelines for the diagnosis and management of infectious diarrhea

• American College of Gastroenterology: 2016 Clinical guideline: Diagnosis, treatment, and prevention of acute diarrheal infections in adults