Autor: James M. Madsen, MD, MPH
Urednik sekcije: dr. sc. Lana Videc Penavić, dr. med.
Prijevod: Ana Beganović, dr. med.
Ionizirajuće zračenje i njegovi učinci detaljno su opisani u drugom poglavlju (vidi Izloženost zračenju i kontaminacija). Masovne žrtve uzrokovane ionizirajućim zračenjem mogu nastati zbog detonacije nuklearnog, odnosno fisijskog, ili termonuklearnog, odnosno fuzijskog uređaja, kontaminacije konvencionalnog eksploziva radioaktivnim materijalom, odnosno uporabe uređaja za raspršivanje radioaktivnog materijala (engl. radiological dispersal device – RDD), poznatog i kao prljava bomba, ili postavljanja skrivenog izvora zračenja, primjerice ispod sjedala u podzemnoj željeznici.
Izloženost zračenju može uključivati:
Radioaktivna kontaminacija nastaje nakon neželjenog kontakta s radioaktivnim materijalom i njegova zadržavanja na tijelu ili u tijelu, najčešće u obliku prašine ili tekućine. Ozračenje, odnosno iradijacija, izloženost je ionizirajućem zračenju bez izravnog kontakta s radioaktivnim materijalom, pa ne uključuje kontaminaciju.
U slučajevima namjerne uporabe zračenja kao oružja treba utvrditi jesu li bolesnici bili ozračeni, kontaminirani ili oboje. Ako je došlo do kontaminacije, treba odrediti je li ona vanjska, unutarnja ili obje vrste. Pri tome može pomoći akronim ASBESTOS (vidi tablicu ASBESTOS: sekundarna procjena masovnih žrtava uzrokovanih kemijskim ili radiološkim oružjem). Koristan klinički izvor također je mrežni modul Radiation Emergency Medical Management (REMM), koji je dostupan i za preuzimanje.
(Vidi i Pregled incidenata koji uključuju sredstva s masovnim žrtvama.)
Činjenice iznesene u ovom članku predstavljaju stavove autora i ne odražavaju službena stajališta Ministarstva vojske, Ministarstva obrane ni Vlade SAD-a.