Kontuzije i laceracije oka

Autor: Ann P. Murchison, MD, MPH
Urednik sekcije: dr. sc. Lana Videc Penavić, dr. med.
Prijevod: Lana Knežević, dr. med.

Posljedice tupe ozljede oka sežu od ozljeda vjeđa do ozljede orbita.

Vjeđe

[Kontuzije vjeđa (hematomi) imaju veću estetsku važnost od kliničke premda su nekad praćene ozbiljnijim ozljedama i ne treba ih previdjeti. Nekomplicirane kontuzije se liječe stavljanjem ledenih obloga u prvih 24 do 48h da se smanji oticanje.

Manje laceracije vjeđa koje ne zahvaćaju rub vjeđe ili tarzus mogu se zbrinuti šivanjem sa 6-0 ili 7-0 najlonom (ili kod djece crijevnim šavovima). Laceracije ruba vjeđe najbolje kirurški rekonstruira oftalmolog, čime se osigurava dobro prianjanje rubova rane bez ureza. Komplicirane laceracije vjeđa su one koje zahvaćaju medijalni dio donje ili gornje vjeđe (mogu zahvaćati i suzni kanalić), laceracije pune debljine vjeđe, koje uzrokuju ptozu vjeđa, zahvaćaju tarzus ili je eksponirano orbitalno masno tkivo. Takve laceracije mora kirurški zbrinuti oftalmolog.

Očna jabučica

Ozljeda može izazvati:

Pregled može biti otežan ako postoji opsežan edem ili laceracija vjeđe. Ako je očito da nema indikacije za hitnom operacijom oka (potreban je pregled oftalmologa što je prije moguće) vjeđe se rastvaraju, pritom pazeći da se ne pritisne previše očna jabučica i izvodi se što potpuniji pregled. U najmanju ruku bilježe se:

  • Vidna oštrina

  • Izgled zjenice i zjenične reakcije

  • Bulbomotorika

  • Dubina prednje očne sobice ili krvarenje

  • Prisutnost crvenog refleksa

Ispitivanje vidne oštrine

Vid se ispituje, silaznom putanjom

  • Čitanjem Snellenovih tablica

  • Brojanjem prstiju, obilježavajući udaljenost (npr, broji prste na 1m)

  • Detektiranjem mahanja ruke

  • Ispitivanjem osjeta svijetla

  • Nedostatak percepcije svijetla

Primjena analgetika ili anksiolitika, nakon potpisivanja pristanka za operaciju, može olakšati pregled. Vjeđe se mogu otvoriti nježnom i pažljivom primjenom retraktora vjeđa ili spekuluma. Ako uobičajeni instrumenti nisu dostupni vjeđe se mogu rastvoriti improviziranim retraktorima, napravljenima modificiranjem spajalice u S oblik, zatim savijanjem njenih krajeva u obliku slova U na 180°. Na laceraciju očne jabučice sumnjamo ako je:

  • Vidljiva laceracija rožnice ili bjeloočnice.

  • Postoji curenje očne vodice (pozitivan Seidel test).

  • Prednja očna sobica je jako plitka (npr. rožnica izgleda naborano) ili jako duboka (zbog rupture iza leće).

  • Nepravilna zjenica.

  • Nema crvenog refleksa.

Ako postoji sumnja na laceraciju očne jabučice, a prije no što je oftalmolog dostupan, potrebno je postaviti zaštitnu školjku na oko i započeti liječenje moguće infekcije sistemnim antibioticima kao i zaintraokularno strano tijelo. Lokalne antibiotike treba izbjegavati. Povraćanje se potiskuje primjenom antiemetika jer može dovesti do povećanja intraokularnog tlaka (IOT) i pridonijeti istiskivanju očnog sadržaja. Budući da je gljivično zagađenje otvorenih rana opasno, kortikosteroidi su kontraindicirani sve dok se rana kirurški ne zbrine. Profilaksa tetanusa je obavezna kod otvorenih ozljeda očne jabučice. Vrlo rijetko nakon laceracije očne jabučice dolazi do upale drugoga oka(simpatička oftalmija), što, ako se ne liječi može dovesti do gubitka vida. Mehanizam nastanka je autoimunosna reakcija; kortikosteroidne kapi propisane od strane oftalmologa mogu spriječiti nastanak ove promjene.

Hifema (krvarenje u prednju očnu sobicu)

Nakon hifeme može doći do recidivirajućeg krvarenja, glaukoma, obojenosti rožnice krvlju, što sve može dovesti do trajnog gubitka vida. Ako hifema nije toliko velika da ometa vid, prevladavaju simptomi popratnih ozljeda. Inspekcijom se tipično uoči taloženje krvi ili koagulum krvi ili oboje u prednjoj očnoj sobici. Talog krvi se vidi u obliku nivoa poput meniskusa u silaznom (obično donjem) dijelu prednje očne sobice. Manje težak oblik, mikrohifema, može se otkriti inspekcijom u vidu zamućenja u prednjoj očnoj sobici ili pregledom na biomikroskopu u vidu difuzno raspršenih eritrocita.

Oftalmolog treba što prije pogledati pacijenta. Pacijent mora mirovati s glavom uzdignutom 30 do 45°. Na oko se stavlja zaštita radi sprječavanja dodatne ozljede vidi: Erozije i strana tijela rožnice. Hospitaliziraju se pacijenti koji su u velikoj opasnosti od recidivirajućeg krvarenja (npr. s velikom hifemom, skloni krvarenju, na antikoagulantnoj terapiji ili imaju anemiju srpastih stanica), čiji IOT je teško kontrolirati ili koji su nesuradljivi. Peroralna i lokalna primjena NSAID je kontraindicirana jer oni mogu doprinijeti ponovnom krvarenju.

IOT se može naglo povisiti (unutar nekoliko sati, obično u pacijenata s anemijom srpastih stanica) ili do povišenja može doći unutar više mjeseci i godina. Zbog toga te ukoliko se pojave simptomi (npr. bol u oku, slabljene vida, mučnina - simptomi slični onima kod glaukoma zatvorenoga kuta) IOT se nekoliko dana svakodnevno kontrolira, a kasnije redovno sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Ako se tlak povisi primjenjuje se 0,5%-tni timolol 2x/dan ili 0,2%-tni ili 0,15%-tni brimonidin 2x/dan ili oba lijeka. Terapijski odgovor se procjenjuje mjerenjem očnoga tlaka, često i svakih 1 do 2h, sve dok se IOT ne normalizira ili dokaže znakovito smanjenje, potom se obično provjerava jednom do dvaput dnevno. Radi smanjenja upale i ožiljkavanja često se lokalno primjenjuju midrijatici (npr. 0,25%-tni skopalamin 3x/dan ili 1%-tni atropin 3x/dan kroz 5 dana) i kortikosteroidi (npr. 1%-tni prednizolon acetat 4 do 8x/dnevno kroz 1 do 3 tjedna).

Ako dođe do ponovnog krvarenja potrebno je konzultirati oftalmologa radi daljeg liječenja. Primjena aminokapronske kiseline 50 do 100 mg/kg PO svaka 4 h (ne više od 30g/dan) kroz 5 dana ili traneksaminske kiseline 25 mg/kg 3x/dnevno kroz 5 do 7 dana može smanjiti rekurentno krvarenje. Također se moraju dati miotici ili midrijatici. Kod ponovnog krvarenja sa sekundarnim glaukomom rijetko je potreban kirurški zahvat zbog evakuacije krvi.

"Blowout" prijelomi

"Blowout " prijelom nastaje kad tupa trauma potisne sadržaj orbite kroz najslabiji dio stijenke orbite, tipično dno orbite. Može doći i do prijeloma medijalnog zida i krova orbite. Krvarenje u orbitu može uzrokovati ili pridonijeti nastanku komplikacija poput pomaka očne jabučice prema dolje, uklještenja infraorbitalnog živca, edema vjeđa i ekhimoze. Pacijenti mogu imati bolnost lica i orbite, dvoslike, enoftalmus, hipoesteziju obraza i gornje usne (zbog ozljede ili uklještenja infraorbitalnog živca), epistaksu i subkutani emfizem Treba isključiti druge prijelome i ozljede lica. Dijagnoza se najbolje postavlja pomoću CT-a koristeći tanke rezove kroz kosti lica. Ako je ograničena bulbomotorika (npr. javljanje dvoslika), treba tražiti znakova uklještenja ekstraokularnih mišića. Kirurški zahvat je indiciran ako su prisutne dvoslike ili estetski neprihvatljivi enoftalmus. Pacijentima treba reći da ne pušu nos kako bi se spriječio nastanak kompartment sindroma zbog refluksa zraka. Lokalni vazokonstriktori kroz 2 do 3 dana mogu ublažiti krvarenje iz nosa. Ako pacijent ima upalu sinusa treba dati oralno antibiotike.

Orbitalni kompartment sindrom

Orbitalni kompartment sindrom (OKS) je hitno stanje u oftalmologiji. OKS se javlja kada intraokularni tlak (IOT) naglo poraste zbog traume, obično uzrokovano krvarenjem. Simptomi su nagli pad vida, dvoslike, bol u oku i/ili oticanje. Klinički nalaz uključuje smanjenu vidnu oštrinu, kemozu, aferentni pupilarni defekt, proptozu i povišen intraokularni tlak. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i ne smije se odgađati liječenje radi potvrde imaging tehnikama. Liječi se hitnom lateralnom kantotomijom, nakon čega je potrebno:

Ključne činjenice

  • Potreban je pregled oftalmologa ako se radi o kompliciranoj laceraciji vjeđa (npr. zahvaćen je rub vjeđe, tarzus, suzni kanalići, postoji ptoza ili eksponirano masno tkivo).

  • Trauma očne jabučice može uzrokovati laceraciju očne jabučice, kataraktu, dislokaciju leće, glaukom, krvarenje u staklasto tijelo ili oštećenje mrežnice (krvarenje, ablacija ili edem).

  • Moramo posumnjati na rupturu očne jabučice ako je vidljiva laceracija rožnice ili bjeloočnice, postoji curenje očne vodice, neobično plitka ili duboka prednja očna sobica ili nepravilna zjenica.

  • Hifema, dijagnosticirana na pregledu biomikroskopom, zahtjeva učestalu kontrolu intraokularnog tlaka i mirovanje s glavom uzdignutom pod 30 do 45°.

  • Kirurško liječenje "blowout" prijeloma je indicirano ako su prisutne dvoslike ili estetski neprihvatljiv enoftalmus.

  • Potrebno je napraviti hitnu lateralnu kantotomiju kod pacijenata s orbitalnim kompartment sindromom.

Politika privatnosti