Rak rodnice je obično karcinom pločastih stanica, s najčešćom pojavom u žena >60 god. Najčešći simptom je abnormalno krvarenje iz rodnice. Dijagnoza se postavlja biopsijom. Ograničeni karcinom se liječi histerektomijom uz vaginektomiju i odstranjenje limfnih čvorova; za sve ostale preporuča se radioterapija.
Rak rodnice sačinjava 1% maligniteta ginekoloških organa u SAD–u. Prosječna dob u vrijeme postavljanja dijagnoze iznosi 60 do 65 god.
Faktori rizika za rak rodnice obuhvaćaju:
Izloženost dietilstilbestrolu in utero stvara sklonost klarocelularnom adenokarcinomu rodnice, koji je rijedak; srednja dob postavljanja dijagnoze je 19 godina.
Većina (95%) primarnog raka rodnice su karcinomi pločastih stanica, ostali su primarni i sekundarni adenokarcinomi, sekundarni karcinomi pločastih stanica (u starijih žena), klarocelularni adenokarcinomi (u mladih žena) i melanomi. Najčešći sarkom rodnice, botrioidni sarkom (embrionalni rabdomiosarkom), ima vršnu incidenciju u dobi od 3 god.
Većina raka rodnice se razvija u gornjoj 1/ 3 stražnje stijenke rodnice. Oni se mogu širiti kao što slijedi:
-
Izravnim proširenjem (u lokalna paravaginalna tkiva, mjehur ili rektum)
-
Kroz ingvinalne limfne čvorove iz lezija u donjem dijelu rodnice
-
Kroz zdjelične limfne čvorove iz lezija u gornjem dijelu rodnice
-
Hematogeno
Simptomi i znakovi
Većina pacijentica prezentira se s abnormalnim krvarenjem iz rodnice: u postmenopauzi, postkoitalnim ili intermenstruacijskim. Neke se također javljaju s vodenastim iscjetkom na rodnicu ili dispareunijom. Mali broj bolesnica je bez simptoma, a promjena se otkriva tijekom rutinskog ginekološkog pregleda ili obrade zbog abnormalnog Papa testa.
Vezikovaginalne i rektovaginalne fistule su znakovi uznapredovale bolesti.
Dijagnoza
Obično se dijagnoza postavlja punch biopsijom, no ponekad je potrebna široka lokalna ekscizija.
Stadij raka se određuje klinički(vidi tablicu), ponajprije na osnovi kliničkog pregleda, endoskopije (odnosno, cistoskopije, rektoskopije), rendgenske slike prsišta (zbog plućnih metastaza) te, obično CT–a (zbog metastaza u trbušnu šupljinu i zdjelicu). Stope preživljavanja ovise o stadiju.
FIGO Određivanje stadija raka rodnice
|
STADIJ
|
OPIS
|
Stopa petogodišnjeg preživljenja *
|
|
Prognoza je lošija ako je primarni tumor velik ili slabo diferenciran.
|
|
Na temelju određivanja koje su uspostavile Međunarodna federacija za ginekologiju i porodništvo (FIGO) i Američki zajednički odbor za rak (AJCC), AJCC Cancer Staging Manual, ed. 7. New York, Springer–Verlag, 2010.
|
|
I
|
Ograničen na zid rodnice
|
65−70%
|
|
II
|
Zahvaćenost subvaginalnog tkiva
|
47%
|
|
III
|
Širenje na zid zdjelice
|
30%
|
|
IV
|
Proširenost izvan male zdjelice ili zahvaćanje sluznice mokraćnog mjehura ili rektuma.
|
15−20%
|
Liječenje
Tumori stadija I ograničeni na gornju 1/3 rodnice mogu se liječiti radikalnom histerektomijom, gornjom vaginektomijom i odstranjenjem zdjeličnih limfnih čvorova, nakon čega ponekad slijedi radioterapija.
Većina ostalih primarnih tumora se liječi zračenjem, obično kombinacijom vanjskog snopa zračenja i brahiterapije. Ako je liječenje zračenjem kontraindicirano zbog vezikovaginalne ili rektovaginalne fistule, radi se egzanteracija zdjelice.
Ključne točke
-
Čimbenici rizika su infekcija humanim papiloma virusom i rak stidnice ili vrata maternice.
-
Većina pacijentica prezentira se s abnormalnim krvarenjem iz rodnice.
-
Dijagnoza se postavlja najčešće punch biospijom; ponekad je potrebna široka lokalna ekscizija.
-
Tumore ograničene na stijenku gornje trećine rodnice treba liječiti histerektomijom i vaginektomijom te disekcijom limfnih čvorova, nakon kojih ponekad slijedi radijacijska terapija, većinu ostalih treba liječiti radioterapijom.