Sindrom piriformnog mišića nastaje zbog kompresije ishijadičnog živca piriformnim mišićem u stražnjem dijelu zdjelice, što uzrokuje bol u stražnjici, a ponekad i išijas. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom. Liječenje je simptomatsko.
Piriformni mišić proteže se od zdjelične površine sakruma do gornjeg ruba velikog trohantera bedrene kosti. Tijekom trčanja ili sjedenja taj mišić može pritisnuti ishijadični živac na mjestu na kojem živac izlazi ispod mišića i prelazi preko vanjskih rotatora kuka. Sindrom piriformnog mišića rijedak je.
Sindrom piriformnog mišića
|
Kod sindroma piriformnog mišića ishijadični živac komprimiran je piriformnim mišićem u stražnjem dijelu zdjelice.
 |
Simptomi i znakovi
Kronična tupa bol, trnci ili utrnulost počinju u stražnjici i mogu se širiti duž ishijadičnog živca niz stražnju stranu bedra i lista, a ponekad i u stopalo. Bol se pogoršava u položajima u kojima je piriformni mišić pritisnut uz živac, primjerice pri sjedenju na zahodskoj školjci, automobilskom sjedalu ili uskom sjedalu bicikla te tijekom trčanja.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom. Potvrđuju je bol pri forsiranoj unutarnjoj rotaciji flektiranog bedra (Freibergov manevar), abdukciji zahvaćene noge protiv otpora u sjedećem položaju (Paceov manevar), podizanju koljena nekoliko centimetara od podloge dok bolesnik leži na boku nezahvaćene strane (Beattyjev manevar) ili pritisku na stražnjicu na mjestu na kojem ishijadični živac križa piriformni mišić dok se bolesnik polako naginje prema naprijed (Mirkinov test). Slikovne pretrage nisu korisne, osim za isključivanje drugih uzroka kompresije ishijadičnog živca. Kompresija korijena ishijadičnog živca zbog bolesti lumbalnog diska (išijas) također može uzrokovati širenje boli niz donji ud ispod koljena i često je povezana s bolovima u leđima. Razlikovanje od bolesti lumbalnog diska ponekad je teško te može biti potrebno uputiti bolesnika specijalistu.
Liječenje
-
Prilagodba aktivnosti
-
Istezanje
Bolesnik bi privremeno trebao prestati trčati, voziti bicikl ili izvoditi bilo koju drugu aktivnost koja izaziva bol. Bolesnik kojem se bol pojačava pri sjedenju trebao bi odmah ustati ili, ako to nije moguće, promijeniti položaj kako bi smanjio pritisak na područje stražnjice. Korisne mogu biti specifične vježbe istezanja stražnjeg dijela kuka i piriformnog mišića. Kirurški zahvat rijetko je potreban. Pažljivo usmjerena injekcija kortikosteroida u blizini mjesta na kojem piriformni mišić križa ishijadični živac često privremeno ublažava simptome. NSAR također mogu privremeno ublažiti bol.
Vježbe za istezanje i jačanje stražnjeg dijela kuka i piriformnog mišića Vanjska rotacija kuka u bočnom položaju (vježba školjke)
1. Lezite na zahvaćeni bok.
2. Držite ramena i kukove u istoj ravnini, gležnjeve blago pomaknute iza tijela, a koljena savijena pod kutom od približno 90°.
3. Držeći stopala spojena, podignite gornje koljeno prema stropu.
4. Spustite koljeno i ponovite.
5. Ponovite vježbu ležeći na nezahvaćenom boku.
6. Izvedite 3 serije po 10 ponavljanja 3 puta dnevno.
7. Posebne upute
a. Za veći otpor postavite elastičnu traku oko koljena; započnite trakom najmanjeg otpora.
Ljubaznošću Odjela za fizikalnu terapiju bolnice Tomah Memorial Hospital, Tomah, Wisconsin; Elizabeth C. K. Bender, MSPT, ATC, CSCS; i Whitney Gnewikow, DPT, ATC.
Podizanje zdjelice
1. Lezite na leđa sa savijenim koljenima i stopalima oslonjenima na pod ili stol.
2. Aktivirajte trbušne mišiće i veliki glutealni mišić te podignite stražnjicu od podloge.
3. Držite noge u neutralnom položaju.
4. Vratite se u početni položaj.
5. Izvedite 3 serije po 10 ponavljanja jednom dnevno.
6. Posebne upute
a. Održavajte kralježnicu u neutralnom položaju.
b. Za veći otpor postavite elastičnu traku neposredno iznad koljena. Započnite trakom najmanjeg otpora.
Ljubaznošću Odjela za fizikalnu terapiju bolnice Tomah Memorial Hospital, Tomah, Wisconsin; Elizabeth C. K. Bender, MSPT, ATC, CSCS; i Whitney Gnewikow, DPT, ATC.