Nemogućnost metaboliziranja piruvata uzrokuje laktičnu acidozu i niz poremećaja SŽS–a.
Piruvat je važan supstrat u metabolizmu ugljikohidrata. Poremećaji metabolizma piruvata su uključeni u Poremećaje metabolizma ugljikohidrata.
Vidjeti također Pristup bolesniku u kojeg se sumnja na nasljedni poremećaj metabolizma.
Manjak piruvat dehidrogenaze
Piruvat dehidrogenaza je multienzimski kompleks odgovoran za stvaranje acetil–CoA iz piruvata za Krebsov ciklus. Nedostatak dovodi do povišenja piruvata te stoga i do povišenja koncentracije laktične kiseline. Nasljeđuje se X-vezano ili autosomno recesivno.
Težina kliničkog izražaja je različita, no uključuje laktičnu acidozu i malformacije SŽS–a te druge postnatalne promjene, ukljućujući cistične promjene kore velikog mozga, moždanog debla i bazalnih ganglija, ataksiju i psihomotoričku zaostalost.
Dijagnoza se potvrđuje enzimskom analizom u fibroblastima kože, genskom analizom ili s oboje. Vidjeti također Pristup bolesniku u kojeg se sumnja na nasljedni poremećaj metabolizma.
Nema jasno učinkovitog liječenja, premda se u nekih bolesnika pokazala korisnom prehrana s malim udjelom ugljikohidrata ili ketogena dijeta te nadomještanje tiamina.
Manjak piruvat karboksilaze
Piruvat karboksilaza je enzim koji je važan za glukoneogenezu iz piruvata i alanina, koji se stvaraju u mišiću. Nedostatak može biti primaran ili sekundaran uslijed nedostatka holokarboksilaza sintaze, biotina ili biotinidaze; nasljeđivanje je autosomno recesivno, a u oba slučaja dolazi do nastanka laktacidoze.
Incidencija primarnog manjka iznosi <1/250.000 poroda, no može biti i veća u nekim skupinama Američkih indijanaca. Glavni klinički znakovi su psihomotoričko zaostajanje, konvulzije i spastičnost. Laboratorijske abnormalnosti su hiperamonijemija; laktična acidoza; ketoacidoza; povišene koncentracije lizina, citrulina, alanina i prolina u plazmi; i povećano izlučivanje α-ketoglutarata.
Sekundarni nedostatak je klinički sličan, s nenapredovanjem, konvulzijama i obilježjima drugih organskih acidurija.
Dijagnoza nedostatka piruvat karboksilaze potvrđuje se enzimskom analizom u kulturi uzgojenih fibroblasta kože ili DNA analizom.
Učinkovitog liječenja nema, no u pojedinih bolesnika s primarnim manjkom i u svih bolesnika sa sekundarnim manjkom se treba dati biotin u dozi od 5 do 20 mg PO jednom na dan.