"Toksin" se često koristi kao naziv za bilo koji otrov, ali tehnički gledano odnosi se samo na otrovnu komponentu kemikalije koju proizvodi neki organizam (iako se neki toksini danas mogu proizvesti i sintetskim putem). Because toxins used as mass casualty weapons do not include the infectious agents from which they are derived, they do not replicate in the body and are not transmissible from person to person (see table CDC High-Priority Biological Agents and Toxins). Thus, toxins are more like chemical agents than biological agents; they cause poisoning rather than infection.
Poznato je na stotine toksina. Međutim, zbog poteškoća u izolaciji dovoljne količine toksina s jedne strane te problemi sa širenjem toksina i njihovom obitavanju u okolišu s druge strane, većina toksina pogodnija je za atentat nego za stvaranje masovnih žrtava. Samo četiri toksina stvaraju veliku prijetnju prema mišljenju američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC):
Od navedenih, samo se botulinum toksin svrstava među najprioritetnije toksine. Epsilon toksin iz C. perfringens uglavnom je povijesnog značaja kada se koristio kao sredstvo u Iraku 1980 godine; glavno djelovanje toksina je povećanje propusnosti kapilara, posebno u probavnom traktu.
(See also Overview of Incidents Involving Mass-Casualty Weapons.)
Botulinum Toksin
Botulinum toksin ili neurotoksin botuksin (BoNT) odnosi se na bilo koji od 7 poznatih vrsta neurotoksina koji su proizvedeni od bakterije Clostridium botulinum. Botulizam nastaje izlaganjem botulinum toksinu; infekcija bakterijom C. botulinum nije potrebna. Food-borne, wound, and infant botulism are described elsewhere (see Botulism). Masovne žrtve zbog izlaganja botulinum toksinu (BoNT) mogle bi biti posljedica kontaminacije hrane ili vode, no najvjerojatniji scenarij bio bi udisanje aerosola BoNT.
BoNT blokira djelovanje acetilkolina (ACh) na muskarinskim receptorima u glatkim mišićima i egzokrinim žlijezdama, ali toksin ne prodire kroz krvno-moždanu barijeru i ne ulazi u CNS. Kao i kod botulizma rane, trovanje počinje neurološkim simptomima (bilateralno simetrična descendentna slabost s midrijazom) bez mučnina, povraćanja, grčeva, proljeva koji se javljaju 12 do 36 sati (varijacija u rasponu od 2 h do 8 dana) nakon izlaganja. Osjet i svijest su bez poremećaja.
Klinička dijagnoza je dovoljna da se donese odluka o primjeni antidota koji postaje sve manje učinkovit kako simptomi i znakovi bolesti više napreduju. Antitoksin je konjski heptavalentni imunoglobulin razrijeđen 1:10 u 0,9% fiziološke otopine, a primjenjuje se polagano intravenski.
Ricin i abrin
Ricin (from beans of the castor plant) and abrin (from jequirity, or rosary pea) both inactivate ribosomes catalytically; one molecule of either toxin is capable of poisoning all of the ribosomes in a cell. Ricinus se koristio u pokušaju atentata, a masovne žrtve bi mogle nastati udisanjem aerosola.
Kliničke manifestacije variraju ovisno o načinu izlaganja toksinu. Nakon inhalacije postoji latentni period od 4 do 8 sati, a zatim sijede kašalj, respiratorni distres, i vrućica. Tijekom 12 do 24 h može biti pogođeno više organa, a trovanje kulminira zatajenjem dišnog sustava. Dijagnoza je klinička, ne postoji dostupan specifični antidot, a liječenje je suportivno.
Stafilokokni enterotoksin B (SEB)
Stafilokokni enterotoksin B (SEB) jedan je od 7 enterotoksina (toksini koji uzrokuju poremećaje u crijevima) proizveden od bakterije Staphylococcus aureus. SEB is responsible for staphylococcal food poisoning when ingested. Veliki broj ljudi može se zaraziti nakon konzumiranja hrane ili tijekom udisanja aerosola toksina; SEB je razvijen u obliku aerosola u cilju onesposobljavanja vojnog osoblja.
Tipični latentni period je u rasponu od 1 do 12 h nakon konzumiranja hrane i 2 do 12 h (raspon može varirati od 1,5 do 24 h) nakon udisanja aerosola. Nakon početnih simptoma koji nalikuju gripi, kao što su groznica, zimica, glavobolja i mialgija, ostali simptomi i znakovi ovise o načinu zaraze. Ako je zaraza nastala oralnim načinom prijenosa simptomi su mučnina, povraćanje i proljevi koji traju 1 do 2 dana. Ako je zaraza nastala udisanjem aerosola simptomi su neproduktivni kašalj, retrosternalna bol, a često i iritacija i začepljenje nosa. Konjunktivitis može nastati nakon kontakta aerosola s očima. Iako je SEB bio namijenjen prvenstveno za onesposobljavanje ljudi, njegovo udisanje može izazvati i smrt zbog plućnog edema i krvožilnog kolapsa. U preživjelih vrućica može trajati do 5 dana,a kašalj do 4 tjedna. Specijalizirani testovi za toksine mogu pomoći u potvrdi dijagnoze. Terapija je potporna.
Stavovi izraženi u ovom članku su stavovi autora i ne odražavaju službene stavove Zavoda za vojske, Ministarstva obrane, odnosno Vlada SAD-a.