Autor:
Alfred A. Bove, MD, PhD
Urednik sekcije:
dr. sc.
Lana Videc Penavić, dr. med.
Prijevod:
Ivan Ivanovski, dr. med.
Ronjenje je relativno bezopasna rekreacijska aktivnost za zdrave ljude koji su na odgovarajući način izvježbani i podučeni. Postoje brojni ronilački tečajevi na kojima se uči o sigurnosti pri ronjenju.
Vidi Pregled ronilačkih ozljeda
Sigurnosne mjere opreza
Učestalost barotraume se može smanjiti aktivnim izjednačavanjem tlakova u dijelovima tijela koji sadrže zrak, uključujući i ronilačku masku (ispuhivanjem zraka iz nosa u masku) i srednje uho (zijevanjem, gutanjem ili izvođenjem Valsalvina manevra). Ronioci trebaju izbjegavati zadržavanje daha, te normalno disati prilikom izrona. Brzina izrona ne bi smjela biti brža od 15–30 cm/s jer omogućuje postupno odstranjuje N2 i pražnjenje zrakom ispunjenih prostora (npr. pluća, sinusi). Ronioci trebaju izranjati uz dekompresijske stanke prema uputama objavljenim u smjernicama (npr dekompresija tablica u Dijagnoza i liječenje dekompresijske bolesti i arterijske plinske embolije, poglavlje u US Navy Diving Manual). Trenutne preporuke uključuju zaustavljanje na 4,6 m dubine 3–5 min., za dodatno izjednačavanje i sigurnost. Također, ronioci ne bi smjeli letjeti 15–18 h nakon ronjenja.
Ronioci bi trebali biti svjesni i izbjegavati određene uvjete ronjenja, npr.;
-
lošu vidljivost
-
struje koje zahtijevaju pretjeranu trud
-
niske temperature
-
samostalno ronjenje
-
korištenje rekreativnih droga, sedativnih lijekova i alkohola
Niske temperature predstavljaju posebnu opasnost jer se hipotermija može naglo razviti te utjecati na prosudbu i spretnost ili izazvati smrtonosne srčane aritmije u podložnih osoba. Ne preporučuje se da ronilac roni sam.
Rekreativne droge, sedativni lijekovi i alkohol u bilo kojoj količini mogu imati nepredvidljive i neočekivane učinke na dubini te ih treba strogo izbjegavati. Lijekovi koji se izdaju na recept rijetko ometaju rekreativno ronjenje, no ako je poremećaj koji se liječi kontraindikacija za ronjenje, na njemu ne treba ustrajati.
Kontraindikacije za ronjenje
Budući da ronjenje može uključivati teški tjelesni napor, ronioci ne bi smjeli bolovati od težih kardiovaskularnih ili plućnih bolesti i trebali bi imati iznad prosječni aerobni kapacitet. Ronjenje je zabranjeno kod poremećaja koji mogu poremetiti svijest, pozornost ili prosudbu. Ako postoji bilo kakva sumnja o kontraindikaciji specifičnog poremećaja za ronjenje, treba se posavjetovati s priznatim stručnjakom. Specifične kontraindikacije za ronjenje navedene su u vidi tablicu.
Specifične medicinske kontraindikacije za ronjenje
|
Kontraindikacija
|
Specifični primjeri i neželjeni učinci
|
|
Bolesti pluća
|
Aktivna astma
Bronhiektasije
KOPB
Cistična fibroza
Povijest spontanog pneumotoraksa
Intersticijske bolesti pluća
Ciste pluća
Marfanov sindrom
|
|
Kardiovaskularni poremećaji:
|
Zatajivanje srca:
Povijest značajnih ventrikularnih aritmija
Hemodinamski značajan intrakardijalni shunt
Značajna koronarna bolest srca
|
|
Psihološki poremećaji
|
Panika ili fobija
|
|
Strukturalni poremećaj
|
Neoperirana preponska kila
|
|
Neurološki poremećaji
|
Konvulzijski poremećaji
Sinkopa
|
|
Metabolički poremećaji
|
Ekstremna pretilost
Dijabetes melitus tip 1 ili 2 na terapiji inzulinom (relativna kontraindikacija)
|
|
Poremećaji uha, nosa i grla
|
Alergijski rinitis
Perforirani bubnjić
Infekcija gornjeg dišnog sustava
|
|
Trudnoća
|
Moguća opasnost od prirođenih defekata i ozljede fetusa zbog dekompresijske bolesti
|
|
Navika gutanja zraka
|
Prenapuhnutost crijeva prilikom izrona uslijed gutanja stlačenog zraka u dubini
|
|
Loša tolerancija napora
|
Neadekvatna fiziološki odgovor na različite ronilačke uvijete
|
|
Teški gastroezofagealni refluks
|
Pogoršava se zbog gubitka učinka gravitacije na abdomen prilikom ronjenja
|
|
Djeca < 10 god
|
Nepotpuno razumijevanje fizike i fiziologije potrebne za sigurno ronjenje
|
Više informacija