Profesionalna astma je reverzibilna opstrukcija dišnih putova koja se razvija nakon višemjesečne i višegodišnje senzibilizacije na alergene koji se susreću na radnom mjestu. Simptomi su dispneja, piskanje (zviždanje) u plućima, kašalj i, katkad, alergijski simptomi gornjih respiratornih puteva. Dijagnoza se temelji na radnoj anamnezi, uključujući procjenu radnih aktivnosti, identifikaciju alergena u radnom okruženju, kao i vremensku povezanost između radnih aktivnosti i simptoma. Kožni alergijski testovi i bronhoprovokacijski testovi na alergene s radnog mjesta mogu se uraditi samo u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama, ako je to neophodno. Terapija podrazumijeva uklanjanje osobe iz radnog okruženja (gdje je bila izložena dotičnim alergenima) te ako je potrebno primjenu antiastmatika.
(Vidi također Prikaz plućnih bolesti izazvanih vanjskim čimbenicima.)
Profesionalna astma je asthma (ili pogoršanje postojeće astme) nastala zbog profesionalne ekspozicije. Simptomi se obično razvijaju mjesecima ili godinama nakon senzibilizacije na alergene s kojima se dolazi u dodir na radnom mjestu. Jedanput senzibiliziran radnik počinje reagirati i na mnogo niže koncentracije alergena od onih na koje je prvobitno reagirao.
Nekoliko drugih bolesti dišnih puteva uzrokovanih udisanjem alergena na radnom mjestu može se razlučiti od profesionalne astme i astme koja se pogoršava na radnom mjestu.
Kod sindroma reaktivne disfunkcije bronha (SRDB), koji je nealergijski, osobe s negativnom anamnezom na astmu razvijaju trajnu, reverzibilnu opstrukciju dišnih putova nakon akutne prekomjerne ekspozicije prašini, dimu ili plinovima. Upalni proces u dišnim putovima traje i nakon uklanjanja akutnog iritansa pa se ovaj sindrom ne može razlučiti od astme.
Kod reaktivnog sindroma gornjih dišnih puteva, (nazalni, faringealni) simptomi nadražaja sluznice razvijaju se nakon akutne ili ponovljene ekspozicije inhalacijskim iritansima.
Disfunkcija glasnica povezana s iritansima, može oponašati astmu jer dolazi do nenormalnog položaja glasnica i njihovog zatvaranja, posebno u inspiriju, a događa se nakon akutne inhalacije iritansa.
Kod industrijskog bronhitisa (kronični bronhitis uzrokovan iritansima), upala bronha izaziva kašalj nakon akutne ili kronične ekspozicije inhalacijskim iritansima.
Bronhiolitis obliterans je entitet koji se razvija zbog oštećenja bronhiola koje nastaje nakon akutne ekspozicije inhalacijskim plinovima (npr. amonijev anhidrit). Dva glavna oblika su proliferativni i konstriktivni. Konstriktivni oblik je češći a može, ali i ne mora, biti povezan s drugim oblicima difuznog oštećenja pluća. Nedavno su zabilježeni slučajevi bronhiolitis obliteransa kod radnika izloženih kemijskom spoju diacetilu prilikom proizvodnje kokica s okusom maslaca koje se prže zajedno s ambalažom u mikrovalnoj pećnici. Takozvana pluća radnika koji proizvode kokice mogu se pojaviti i kod radnika eksponiranih drugim začinima i kod nekih potrošača izloženih ovoj kemikaliji.
Ostali pojmovi koji se ponekad koriste za klasificiranje različitih oblika astme na radnom mjestu su: astma koja se pogorša na poslu, astma izazvana iritansima i profesionalni neastmatični eozinofilni bronhitis (1).
Literatura
-
1. Tarlo SM, Malo JL, Third Jack Pepys Workshop on Asthma in the Workplace Participants: An official ATS proceedings: Asthma in the workplace: the Third Jack Pepys Workshop on Asthma in the Workplace: Answered and unanswered questions. Proc Am Thorac Soc 6 (4):339–349, 2009. doi: 10.1513/pats.200810-119ST.
Etiologija
Profesionalnu astmu uzrokuju i imunološki i ne-imunološki mehanizmi. U imunološke mehanizme spadaju hipersenzitivnost na alergene iz radne sredine posredovana s IgE i ne–IgE. Postoje stotine profesionalnih alergena, počevši od niskomolekularnih spojeva pa do velikih proteina. Primjeri su: prašina žitarica, proteolitički enzimi za proizvodnju deterdženata, drvo crvenog cedra, izocijanati, formalin (rijetko), antibiotici (npr. ampicilin, spiramicin), epoksidne smole i čaj.
Ne–imunološki upalni mehanizmi, odgovorni za profesionalne bolesti dišnih puteva, uzrokuju direktnu iritaciju respiratornog epitela i sluznice gornjih dišnih putova.
Otkriveno je da američko vojno osoblje raspoređeno u Iraku i Afganistanu ima povećan rizik od astme (a također i od bronhiolitis obliteransa). Mogući uzroci su: emisije iz otvorenih požara na ratištu i industrijskih požara, pustinjska prašina i automobilski ispušni plinovi.
Simptomi i znakovi
Simptomi profesionalne astme su osjećaj nedostatka zraka, stezanje u prsima, piskanje (zviždanje) u plućima i kašalj, često sa simptomima gornjih dišnih putova kao što su kihanje, rinoreja i suzenje. Simptomi gornjih dišnih putova i konjunktiva mogu prethoditi tipičnim simptomima astme mjesecima ili godinama. Simptomi se mogu razviti tijekom radnog vremena i to poslije izlaganja specifičnoj prašini ili isparavanjima, ali simptomi obično postaju očigledni tek nakon nekoliko sati od odlaska s posla (radnog mjesta), čime je povezanost između bolesti i radnog mjesta manje upadljiva. Noćno piskanje može biti jedini simptom. Obično simptomi nestaju vikendom ili na godišnjem odmoru, iako su u slučaju dužeg ili gotovo stalnog izlaganja povremene egzacerbacije i poboljšanja manje očiti.
Dijagnoza
Dijagnoza profesionalne astme ovisi o prepoznavanju povezanosti alergena na radnom mjestu i astme. Radna anamneza o izloženosti alergenima pobuđuje sumnju na dijagnozu. Podaci o alergogenim tvarima (obavezno moraju biti istaknuti na svim radnim mjestima) mogu poslužiti za identificiranje potencijalnih alergena i postavljanje dijagnoze, koju potvrđuju imunološki testovi (npr. kožne probe ili testiranje krpicama) s prethodno spravljenim suspektnim alergenima od tvari s radnog mjesta, što potvrđuje da tvari s radnog mjesta utječu na pojavu simptoma. Pojačana bronhalna hiperreaktivnost nakon ekspozicije osumnjičenom antigenu također ide u prilog postavljanju ove dijagnoze.
U teškim slučajevima, za utvrđivanje uzroka opstrukcije gornjih dišnih putova služi bronhoprovokacijski test. Ovaj se postupak vrši samo u specijaliziranim medicinskim centrima za bronhoprovokacijsko testiranje koji mogu intervenirati u slučaju ozbiljnih reakcija.
Testovi za ispitivanje plućne funkcije ili mjerenje vršnog ekspiratornog protoka zraka koji pokazuju smanjen protok zraka za vrijeme rada (opterećenja) dodatni su dokaz uzročno-posljedične veze profesionalne ekspozicije i astme.
Metakolinski bronhoprovokacijski test može poslužiti za utvrđivanje stupnja hiperreaktivnosti dišnih putova. Osjetljivost na metakolin može se smanjiti nakon što se prekine ekspozicija profesionalnim alergenima (alergenima).
Diferencijacija od idiopatske astme općenito se temelji na simptomatologiji, dokazivanju alergena na radnom mjestu, odnosno na postojanju uzročno-posljedične veze između ekspozicije alergenima te simptomatskog i fiziološkog pogoršanja.
Liječenje
-
farmakoterapija
-
sprječavanje ekspozicije
(Vidi također Farmakoterapija astme.)
Profesionalna astma liječi se isto kao i idiopatska astma, inhalacijskim bronhodilatatorima i kortikosteroidima. U terapijske mjere također spada i uklanjanje bolesnika iz radnog okoliša gdje je stalno eksponiran uzročnom agensu.
Prevencija
Najvažnije je spriječiti udisanje alergogene prašine. Međutim, nemoguće je eliminirati sve izvore senzibilizacije i kliničku bolest. Jednom senzibilizirani, pacijenti s profesionalnom astmom mogu reagirati i na izuzetno male koncentracije alergena u zraku. Oni koji se vraćaju u istu radnu sredinu gdje su provokacijski alergeni i dalje prisutni općenito imaju lošiju prognozu, više respiratornih tegoba (simptoma), jače izražene poremećaje plućne funkcije, veću potrebu za lijekovima te češće i teže (opasnije) egzacerbacije. Kad god je to moguće, osoba sa simptomima astme ne bi se smjela izlagati alergenima na radnom mjestu gdje se javljaju zdravstvene tegobe. Ako se nastavi ekspozicija, simptomi postaju trajniji. Profesionalna astma se katkad može izliječiti ako se pravovremeno prepozna, a ekspozicija prekine.
Ključne poruke
-
Profesionalna astma može biti ne-imunološki posredovana ili se razviti nakon nekoliko mjeseci ili godina senzibilizacije.
-
Ako se kod radnika razviju novi respiratorni simptomi, nanovo pregledajte sigurnosno-tehnička uputstva s navedenim podacima o potencijalnim alergogenim tvarima.
-
Razmotrite imunološko testiranje i bronhoprovokacijski test.
-
Liječite kao astmu i uklonite pacijenta iz radnog okruženja gdje je prisutan alergen.