Profesionalna astma je reverzibilna opstrukcija dišnih putova koja se razvija nakon višemjesečne i višegodišnje senzibilizacije na alergene koji se susreću na radnom mjestu. Simptomi su dispneja, piskanje (zviždanje) u plućima, kašalj i, katkad, alergijski simptomi gornjih respiratornih puteva. Dijagnoza počiva na radnoj anamnezi, uključujući procjenu radnih aktivnosti, identifikaciju alergena u radnom okruženju, kao i vremensku povezanost između radnih aktivnosti i simptoma. Kožni alergijski testovi i bronhoprovokacijski testovi na alergene s radnog mjesta mogu se uraditi samo u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama, ako je to neophodno. Terapija podrazumijeva uklanjanje osobe iz radnog okruženja (gdje je bila izložena dotičnim alergenima) te ako je potrebno primjenu antiastmatika.
(Vidi također Prikaz plućnih bolesti izazvanih vanjskim čimbenicima.)
Profesionalna astma je novonastala astma (ili egzacerbacija postojeće astme) zbog profesionalne izloženosti (1). Simptomi se obično razvijaju mjesecima ili godinama nakon senzibilizacije na alergene s kojima se dolazi u dodir na radnom mjestu. Jedanput senzibiliziran radnik počinje reagirati i na mnogo niže koncentracije alergena od onih na koje je prvobitno reagirao. Postoje dvije vrste profesionalne astme—jedna ima imunološki posredovani mehanizam djelovanja, a druga neimunološki posredovan mehanizam. Na profesionalnu astmu otpada 10% do 25% slučajeva astme u odrasloj dobi koju su dijagnosticirali liječnici (2, 3).
Utvrđeno je da brojne kemikalije i drugi agensi koji se mogu susresti na radnom mjestu uzrokuju profesionalnu astmu. Popis alergena koji se prenose zrakom na radnom mjestu i koji su povezani s profesionalnom astmom možete pronaći na Commission des normes, de l'équité, de la santé et de la sécurité du travail.
Nekoliko drugih bolesti dišnih putova uzrokovanih udisanjem alergena na radnom mjestu može se razlučiti od profesionalne astme i astme koja se pogoršava na radnom mjestu.
Kod sindroma reaktivne disfunkcije bronha (SRDB), koji je nealergijski, osobe s negativnom anamnezom na astmu razvijaju trajnu, reverzibilnu bronhoopstrukciju nakon akutne prekomjerne ekspozicije prašini, dimu ili plinovima. Upalni proces u dišnim putovima traje čak i nakon uklanjanja akutnog iritansa pa se ovaj sindrom ne može razlučiti od astme.
Kod sindroma reaktivnih gornjih dišnih putova, simptomi nadražaja sluznice (nazalne, faringealne) razvijaju se nakon akutne ili opetovane ekspozicije inhalacijskim iritansima.
Disfunkcija glasnica povezana s iritansima može oponašati astmu jer nakon akutne inhalacije iritansa dolazi do nenormalnog položaja glasnica i njihovog zatvaranja, osobito u inspiriju.
Kod industrijskog bronhitisa (kronični bronhitis uzrokovan iritansima), upala bronha izaziva kašalj nakon akutne ili kronične ekspozicije inhalacijskim iritansima.
Bronhiolitis obliterans je entitet koji se razvija zbog oštećenja bronhiola koje nastaje nakon akutne ekspozicije inhalacijskim plinovima (npr. amonijev anhidrit). Dva glavna oblika su proliferativni i konstriktivni. Konstriktivni oblik je češći a može, ali i ne mora, biti povezan s drugim oblicima difuznog oštećenja pluća. Nedavno su zabilježeni slučajevi obliterirajućeg bronhiolitisa kod radnika izloženih kemijskom spoju diacetilu prilikom proizvodnje kokica s okusom maslaca koje se prže zajedno s ambalažom u mikrovalnoj pećnici. Takozvana pluća radnika koji proizvode kokice mogu se pojaviti i kod radnika eksponiranih drugim začinima i kod nekih potrošača izloženih ovoj kemikaliji.
Drugi izrazi koji se ponekad koriste za klasificiranje različitih oblika astme na radnom mjestu su: astma koja se pogorša na poslu, astma izazvana iritansima i profesionalni neastmatični eozinofilni bronhitis (1).
Literatura
-
1. Henneberger PK, Redlich CA, Callahan DB, et al: An Official American Thoracic Society Statement: Work-exacerbated asthma. Am J Respir Crit Care Med 184(3):368–378, 2011. doi: 10.1164/rccm.812011ST
-
2. Dykewicz MS: Occupational asthma: current concepts in pathogenesis, diagnosis, and management. J Allergy Clin Immunol 123(3):519–528; quiz 529–530, 2009. doi: 10.1016/j.jaci.2009.01.061
-
3. Maestrelli P, Boschetto P, Fabbri LM, Mapp CE: Mechanisms of occupational asthma. J Allergy Clin Immunol 123(3):531–542; quiz 543–544, 2009. doi: 10.1016/j.jaci.2009.01.057
-
4. Tarlo SM, Malo JL, Third Jack Pepys Workshop on Asthma in the Workplace Participants: An official ATS proceedings: Asthma in the workplace: the Third Jack Pepys Workshop on Asthma in the Workplace: Answered and unanswered questions. Proc Am Thorac Soc 6 (4):339–349, 2009. doi: 10.1513/pats.200810-119ST.
Etiologija
Etiologija profesionalne astme
Profesionalnu astmu uzrokuju i imunološki i neimunološki mehanizmi.
Imunološki posredovani mehanizmi uključuju IgE-posredovanu i ne–IgE posredovanu hipersenzitivnost na alergene na radnom mjestu. Postoje stotine profesionalnih alergena, u rasponu od kemikalija niske molekularne težine do velikih proteina. Primjeri su prašina žitarica, proteolitički enzimi koji se koriste u proizvodnji deterdženata, crveno cedrovo drvo, izocijanati, formalin (rijetko), antibiotici (npr. ampicilin, spiramicin), epoksidne smole i čaj. Profesionalna astma najčešća je plućna bolest povezana sa zanimanjem koja se dijagnosticira u razvijenim zemljama (1).
Neimunološki posredovani upalni mehanizmi uključuju izravnu iritaciju respiratornog epitela i sluznice gornjih dišnih putova. U česte uzroke spadaju ekspozicija plinovitom kloru, klorovodičnoj kiselini i bezvodnom amonijaku.
Otkriveno je da američko vojno osoblje raspoređeno u Iraku i Afganistanu ima povećan rizik od astme (a također i od obliterirajućeg bronhiolitisa). Mogući uzroci su: emisije iz otvorenih požara na ratištu i industrijskih požara, pustinjska prašina i automobilski ispušni plinovi.
Literatura
1. Nicholson PJ, Cullinan P, Neumann Taylor AJ, et al: Evidence based guidelines for the prevention, identification, and management of occupational asthma. Occup Environ Med 62(5):290–299, 2005.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi profesionalne astme
Simptomi profesionalne astme su osjećaj nedostatka zraka, stezanje u prsima, piskanje (zviždanje) u plućima i kašalj, često sa simptomima gornjih dišnih putova kao što su kihanje, rinoreja i suzenje. Simptomi gornjih dišnih putova i konjunktive mogu mjesecima ili godinama prethoditi tipičnim simptomima astme. Simptomi se mogu razviti tijekom radnog vremena i to nakon izlaganja specifičnoj prašini ili parama (isparavanjima), ali simptomi obično postaju očigledni tek nekoliko sati nakon odlaska s posla (radnog mjesta), čime je povezanost između bolesti i radnog mjesta manje upadljiva. Noćno piskanje (zvižduci) u prsima može biti jedini simptom. Obično simptomi nestaju vikendom ili na godišnjem odmoru, iako su u slučaju dulje ili gotovo stalne ekspozicije povremene egzacerbacije i poboljšanja manje očiti.
Dijagnoza
Dijagnoza profesionalne astme
Dijagnoza profesionalne astme ovisi o prepoznavanju povezanosti alergena na radnom mjestu i astme. Radna anamneza o izloženosti alergenima pobuđuje sumnju na dijagnozu. Sigurnosno-tehnički list (obavezno na svim radilištima) može poslužiti za identifikaciju potencijalnih alergena, a navedene tvari mogu se koristiti za imunološko testiranje (npr. kožni test ubodom tj. prick-test ili epikutani test, tj. patch test) na osumnjičene antigene kako bi se dokazalo da agens na radnom mjestu utječe na radnika. Pojačana bronhalna hiperreaktivnost nakon ekspozicije osumnjičenom antigenu također ide u prilog postavljanju ove dijagnoze.
U teškim slučajevima, za utvrđivanje uzroka opstrukcije gornjih dišnih putova služi bronhoprovokacijski test. Ovaj se postupak provodi samo u specijaliziranim medicinskim centrima za bronhoprovokacijsko testiranje koji mogu intervenirati u slučaju nastanka ozbiljnih reakcija.
Testovi za ispitivanje plućne funkcije ili mjerenja vršnog ekspiratornog protoka koja pokazuju smanjenje protoka zraka dok je osoba na radnom mjestu dodatni su dokaz da je profesionalna ekspozicija uzrok.
Metakolinski bronhoprovokacijski test može poslužiti za utvrđivanje stupnja hiperreaktivnosti dišnih putova. Osjetljivost na metakolin može se smanjiti nakon što se prekine ekspozicija profesionalnom alergenu (alergenima).
Diferencijacija od idiopatske astme općenito se temelji na simptomatologiji, dokazivanju alergena na radnom mjestu, odnosno na postojanju uzročno-posljedične veze između ekspozicije alergenima te simptomatskog i fiziološkog pogoršanja.
Liječenje
Liječenje profesionalne astme
farmakoterapija
sprječavanje ekspozicije
(Vidi također Farmakoterapija astme.)
Profesionalna astma liječi se isto kao i idiopatska astma, inhalacijskim bronhodilatatorima i kortikosteroidima. U terapijske mjere također spada i uklanjanje bolesnika iz radnog okoliša gdje je stalno eksponiran uzročnom agensu.
Prevencija
Prevencija profesionalne astme
Najvažnije je spriječiti udisanje alergogene prašine. Međutim, nemoguće je eliminirati sve izvore senzibilizacije i kliničke manifestacije bolesti. Jednom senzibilizirani, pacijenti s profesionalnom astmom mogu reagirati i na izuzetno male koncentracije alergena u zraku. Oni koji se vraćaju u istu radnu sredinu gdje su provokacijski alergeni i dalje prisutni općenito imaju lošiju prognozu, više respiratornih tegoba (simptoma), jače izražene poremećaje plućne funkcije, veću potrebu za lijekovima te češće i teže egzacerbacije. Kad god je to moguće, osoba sa simptomima astme ne bi se smjela izlagati alergenima na radnom mjestu gdje se javljaju zdravstvene tegobe. Ako se ekspozicija nastavi, simptomi postaju trajniji. Profesionalna astma se katkad može izliječiti ako se pravovremeno prepozna, a ekspozicija prekine.
Ključne poruke
Profesionalna astma može biti neimunološki posredovana ili se može razviti nakon nekoliko mjeseci ili godina senzibilizacije.
Ako se kod radnika razviju novi respiratorni simptomi, nanovo pregledajte sigurnosno-tehničke liste s navedenim podacima o potencijalnim alergogenim tvarima.
Razmotrite imunološko testiranje i bronhoprovokacijski test.
Liječite kao astmu i uklonite pacijenta iz radnog okruženja gdje je prisutan alergen.