Trigeminalna neuralgija

Autor: Michael Rubin, MDCM
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Marija Sedlić, dr. med.

Trigeminalna neuralgija je vrlo jaka paroksizmalna, sijevajuća bol lica koja nastaje uslijed oštećenja V. moždanog živca. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike. Liječi se obično karbamazepinom ili gabapentinom; ponekad je potrebno kirurško liječenje.

(Vidi također Pregled neurooftalmoloških poremećaja i poremećaja moždanih živaca.)

Trigeminalna neuralgija se javlja većinom u odraslih osoba, osobito u starijih. Češća je u žena.

Etiologija

Etiologija trigeminalne neuralgije

Trigeminalna neuralgija je obično uzrokovana:

  • Kompresijom trigeminalnog živca na korijenu abnormalnom petljom intrakranijalne arterije (npr. prednja inferiorna cerebelarna arterija, proširena bazilarna arterija)

  • Manje često, venskom petljom koja pritišće V. moždani (trigeminalni) živac na ulazu u moždano deblo

Drugi manje česti uzroci uključuju kompresiju tumorom, arteriovenskom malformacijom, aneurizmom, i povremeno lezijama multiple skleroze (obično u mlađih osoba), ali ovi uzroci se obično razlikuju po popratnim osjetnim i drugim deficitima.

Drugi poremećaji koji uzrokuju slične simptome (npr. multipla skleroza) ponekad se smatraju trigeminalnom neuralgijom, a ponekad ne. Prepoznavanje uzroka je ono što je važno.

Mehanizam nastanka je nejasan. Jedna teorija sugerira da kompresija živca izaziva lokalnu demijelinizaciju koja može dovesti do ektopičnih impulsa (efatička transmisija) i / ili dezinhibicije središnjih puteva boli uključujući spinalnu jezgru trigeminalnog živca.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi trigeminalne neuralgije

Bol uslijed trigeminalne neuralgije se javlja u distribuciji jedne ili više osjetnih grana trigeminalnog živca, najčešće u maksilarnoj grani. Bol je paroksizmalna, u trajanju od nekoliko sekundi do 2 minute, a napadi se mogu učestalo ponavljati - do sto puta na dan. To je probadajuća, mučna, a ponekad i onesposobljavajuća bol.

Bol se često ubrzava stimuliranjem okidačke točke na licu (npr. žvakanjem, pranjem zuba ili smiješkom). Spavanje na toj strani lica često je nepodnošljivo.

Obično je zahvaćena samo jedna strana lica.

Dijagnoza

Dijagnoza neuralgije trigeminusa

  • Klinička procjena

Simptomi trigeminalne neuralgije su često patognomonični. Prema tome, neke druge bolesti koje uzrokuju bol lica možemo razlikovati klinički:

Neurološki pregled je uredan kod trigeminalne neuralgije. Dakle, neurološki deficiti (najčešće gubitak osjeta lica) ukazuju da je bol koja nalikuje trigeminalnoj neuralgiji izazvana nekim drugim poremećajem (npr. tumorom, moždanim udarom, multiplom sklerozom, vaskularnim malformacijama i drugim lezijama koje komprimiraju trigeminalni živac ili remete njegove putove u moždanom deblu).

Liječenje

Liječenje trigeminalne neuralgije

  • Obično antiepileptici

Trigeminalna neuralgija se liječi karbamazepinom 200 mg peroralno tri ili četiri puta dnevno, što je obično učinkovito duži period; započinje se dozom od 100 mg dva puta dnevno te se doza povećava za 100 do 200 mg / dan do postignuća analgezije (maksimalna dnevna doza iznosi 1200 mg).

Ako je karbamazepin neučinkovit ili izaziva nuspojave, može se pokušati sa sljedećim lijekovima:

  • Okskarbazepin 150 do 300 mg dva puta dnevno

  • Baklofen 5 mg 3 puta na dan, zatim povećavati svaka 3 dana prema potrebi za 5 mg 3 puta na dan do najviše 80 mg na dan (npr. 20 mg 4 puta na dan)

  • Lamotrigin 25 mg jednom dnevno tijekom 2 tjedna, zatim povećanje doze na 50 mg jednom dnevno tijekom sljedeća 2 tjedna, zatim povećanje doze od 50 mg svaka 2 tjedna prema potrebi do maksimalno 400 mg dnevno (200 mg dva puta dnevno)

  • Gabapentin 300 mg jednokratno prvi dan, 300 mg dva puta na dan drugi dan, 300 mg tri puta na dan treći dan, zatim se povećava doza po potrebi do 1200 mg tri puta dnevno)

  • Fenitoin 100 do 200 mg dva puta dnevno (počevši sa 100 mg dva puta dnevno, a zatim se povećava doza po potrebi)

  • Amitriptilin 25 do 150 mg prije spavanja (počevši s dozom od 25 mg, a zatim se povećava za 25 mg svaki tjedan koliko je potrebno)

Blokada perifernog živca obično dovodi samo do privremenog olakšanja.

Ako je bol jaka unatoč tim mjerama, razmatraju se neuroablativni tretmani; međutim, njihova učinkovitost može biti privremena, a nakon inicijalnog poboljšanja može uslijediti rekurentna bol koja je jača od prethodnih epizoda. Operacija koja ublažava bol može dovesti do utrnulosti lica. Također može rezultirati bolna obamrlost (anesthesia dolorosa); javlja se u 4% bolesnika nakon rizotomije.

U kraniektomiji stražnje lubanjske jame, može se postaviti mali jastučić za odvajanje pulsirajuće vaskularne petlje od korijena trigeminusa (tzv. mikrovaskularna dekompresija ili Jannetta postupak). U radiokirurgiji gamma nožem, gamma zračenje je fokusirano na proksimalni trigeminalni živac na mjestu izlaza iz moždanog debla; ovaj postupak prekida signale boli mozgu. Elektrolitičke ili kemijske lezije, ili balonska kompresija trigeminalnog (gasserovog) ganglija mogu se napraviti preko perkutane stereotaksijski pozicionirane igle. Ponekad se radi presijecanje vlakana trigeminalnog živca između Gasserova ganglija i moždanog debla.

Ponekad, kao posljednje sredstvo za ublažavanje uporne boli, trigeminalni živac se uništava.

Mikrovaskularna dekompresija

Mikrovaskularna dekompresija može ublažiti bol nastalu uslijed vaskularne kompresije zahvaćenog moždanog živca kod neuralgije trigeminusa, hemifacijalnih spazama ili glosofaringealne neuralgije. Kod neuralgije trigeminusa, pritisak se smanjuje postavljanjem spužve između V. moždanog (trigeminusa) živca i arterije koja vrši kompresiju (Jannettov postupak). Obično ovaj postupak ublažava bol, ali se u oko 15% bolesnika bol ponovno javlja.

Ključne poruke

Politika privatnosti