Sindrom karpalnog tunela je kompresija medijanog živca dok prolazi kroz karpalni tunel u ručnom zglobu. Simptomi uključuju bol i poremećaj osjeta u distribuciji živaca medijanusa. Na dijagnozu upućuju simptomi i znakovi, a potvrđuje se mjerenjem brzine živčane provodljivosti. Liječenje se sastoji iz ergonomskih preinaka, analgezije, imobilizacije, a ponekad injiciranja kortikosteroida pa i kirurškog zahvata.
(Vidi također Pregled i procjena poremećaja šake.)
Sindrom karpalnog tunela je vrlo čest i većinom se javlja u žena između 30. i 50. godine. Čimbenici rizika su reumatoidni artritis ili neki drugi artritisi zapešća (ponekad je to prva manifestacija), diabetes mellitus, hipotireoidizam, akromegalijaprimarna amiloidoza ili amiloidoza u sklopu dijalizeamiloidoza te edem karpalnog tunela u trudnoći. U rijetkim slučajevima, pojavi pridonose aktivnosti ili poslovi koji traže ponavljane fleksije i ekstenzije šake. Mnogi slučajevi su idiopatski.
Simptomi i znakovi
Simptomi sindroma karpalnog tunela su bol u šaci i zapešću s utrnulošću i mravinjanjem, koja se klasično širi uduž medijanog živca (palmarna strana palca, kažiprsta i srednjeg prsta i radijalna polovica prstenjaka), ali može zahvatiti cijelu šaku. Bolesnik se tipično probudi usred noći zbog dubokih ili oštrih bolova praćenih mravinjanjem i utrnulošću pa trese rukom da bi smanjio bolove i povratio osjet. Kasnije zna doći do atrofije tenara i slabosti opozicije i abdukcije palca.
Dijagnoza
Na dijagnozu upućuje Tinelov znak, kojim se parestezije medijanusa izazivaju perkusijom volarne strane zapešća na mjestu gdje živac prolazi kroz karpalni tunel. Distribucija trnjenja tijekom fleksije ručnog zgloba(Phalen znak) ili s direktnim pritiskom na živac na ručnom zglobu u neutralnom položaju (test kompresije medijanog žicva) također je značajan klinički test. Test kompresije medijanog živaca je pozitivan ako se simptomi razviju unutar 30 sekundi. Ipak, kliničko razlikovanje od drugih oblika periferne neuropatije ponekad nije lako.
Ako su simptomi teški, a dijagnoza nesigurna, provodi se ispitivanje provodljivosti medijanusa na zahvaćenoj ruci kako bi se isključile druge proksimalne neuropatije.
Liječenje
-
imobilizacija udlagom
-
Liječenje ishodišnih poremećaja
-
Ponekad kortikosteroidi / ubrizgavanje anestetika
-
Ponekad kirurška dekompresija
Olakšanje se postiže promjenom položaja tipkovnice računala i sličnim ergonomskim intervencijama. Inače, sindrom karpalnog tunela liječi se nošenjem lagane neutralne udlage za imobilizaciju zapešća (vidi sliku), naročito noću i blagim analgeticima (npr. paracetamol, NSAR).
Liječenje svih bolesti u pozadini (npr dijabetesa, reumatoidnog artritisa, hipotireoidizma) može pomoći u ublažavanju simptoma.
Ako te mjere nisu dovoljne za kontrolu simptoma, u karpalni tunel, ulnarno uz tetivu m. palmaris longus i proksimalno od distalnog nabora zapešća, injicira se kombinacija kortikosteroida i anestetika (npr. 1,5 ml deksametazona od 4 mg/ml zajedno sa 1,5 ml 1% lidokaina).
Ako nesnosni simptomi traju i dalje ili se vraćaju, odnosno ako slabost šake i atrofija tenara napreduju, karpalni se tunel kirurški dekomprimira otvorenom ili endoskopskom tehnikom.
Neutralna udlaga za zapešće.
Ključne poruke
-
Iako sindrom karpalnog tunela ima mnogo faktora rizika, u većini slučajeva je idiopatski.
-
Tipični simptomi uključuju bol s trnjenjem i obamrlost ručnog zgloba i šake uz dlan na strani palca, indeks i srednji prst, te radijalu stranu prstenjaka.
-
Simptomi se izazivaju sa fleksijom ručnog zgloba ili pritiskom preko medijanog živca te tako pružaju korisne dijagnostičke tragove.
-
Liječite prvo s ergonomskim korekcijama, a zatim pokušajte s imobilizacijskim udlagama i analgeticima, kortikosteroidnim injekcijama, a za slabost, gubitak mišićne mase i / ili kod teških simptoma, kirurškom dekompresijom.