U SAD–u, 1/3 parova koji pokušavaju spriječiti trudnoću, osobito ako je žena >30 god., izabire sterilizaciju vazektomijom ili podvezivanjem jajovoda.
Trebalo bi se podrazumijevati da je sterilizacija trajna. Međutim, reanastomoza i ponovno uspostavljanje plodnosti mogući su u 45–60% muškaraca nakon vazektomije i u 50 do 80% žena nakon podvezivanja jajovoda. Također postoji mogućnost uspješne in vitro oplodnje.
Muška sterilizacija (Vazektomija)
Vasa deferentia se prerežu a odrezani krajevi se podvežu ili spale. Vazektomija se može učiniti za 20 minuta, uz lokalnu anesteziju. Da bi se postigla sterilnost potrebno je oko 20 ejakulacija nakon operacije a treba se potvrditi pretragom 2 ejakulata koji moraju biti bez spermija, a koji se obično uzmu 3 mjeseca nakon operacije. Do tada treba koristiti dodatnu metodu kontracepcije.
Blaga nelagoda tijekom 2 do 3 dana nakon zahvata je uobičajena. Preporučuje se uzimati NSAID-e i ne pokušavati ejakulaciju u tom periodu.
Komplikacije vazektomije uključuju
-
Hematom (≤ 5%)
-
Spermatozoidne granulome (upalni odgovor na otjecanje sperme)
-
Spontanu reanastomozu, koja se obično javlja ubrzo nakon zahvata
Kumulativna stopa trudnoća iznosi oko 1,1% na 5 godina.
Ženska sterilizacija
Prilikom ženske sterilizacije jajovodi se mogu
-
Zarezati uz eksciziju segmeta
-
Zatvoriti ligacijom, fulguracijom ili raznim mehaničkim pomagalima (plastičnim trakama, prstenima, klipsama sa oprugom)
-
Potpuno ukloniti
Stopa trudnoće je viša kod korištenja klipsi nego plastičnih traka. Sterilizacija koja koristi mehaničke uređaje uzrokuje manje oštećenje tkiva i stoga može biti reverzibilnija od zatvaranja povezivanjem ili fulguracijom. Potpuno uklanjanje jajovoda može smanjiti rizik od raka jajnika.
Mogu se koristiti sljedeće metode:
-
Laparaskopija
-
Histeroskopija
-
Mini-laparotomija
Podvezivanje jajovoda može biti učinjeno tijekom carskog reza ili 1 do 2 dana nakon vaginalnog poroda preko malog periumbilikalnog reza (laparaskopskim pristupom).
Laparoskopija
Laparoskopska metoda tradicionalno se radi kao procedura nevezana za trudnoću, obično > 6 tjedana nakon porođaja i u operacijskoj sali uz primjenu opće anestezije.
Kumulativna stopa neuspjeha jajovoda sterilizacije je oko 1,8% na 10 godina; Međutim, određene tehnike imaju višu stopu neuspjeha od drugih. Postpartalni postupci imaju nižu stopu neuspjeha od nekih laparoskopskih metoda.
Histeroskopska sterilizacija
Do nedavno se histeroskopska sterilizacija mogla provoditi pomoću smotanih mikroinserata. Od 31. prosinca 2018. histeroskopska sterilizacija više nije dostupna u SAD-u.
U histeroskopskoj sterilizaciji kliničar, koristeći pomoć histeroskopa, okludira lumen jajovoda insercijom mikroinserata s navojima kroz rodnicu i uterus u jajovode . Navoji se sastoje od vanjskog sloja nikla / titanske legure i unutarnjeg sloja nehrđajućeg čelika i polietilentereftalata (PET). PET vlakna stimuliraju reakciju urastanja koja okludira tube.
Prednosti histeroskopske sterilizacije uključuju sljedeće:
-
Može se obaviti u klinici kao ambulantni postupak.
-
Nisu potrebne incizije, rezanje, kvačenje ili spaljivanje jajovoda.
Komparativni nedostatak je činjenica da je sterilnost odgođena do 3 mjeseca nakon postavljanja mikroinserata jer okluzijska reakcija traje nekoliko tjedana. Liječnici često preporučuju da žene koriste druge metode kontracepcije tijekom 3 mjeseca nakon zahvata. Žene bi trebale odabrati metodu koja stabilizira endometrij i omogućuje vizualizaciju tijekom histeroskopije (npr. depo medroksiprogesterona). Ova metoda se može koristiti do okluzije jajovoda koja se potvrđuje histerosalpingografijom 3 mjeseca nakon sterilizacije. Ako je žena alergična na jodni kontrast može se koristiti ultrazvuk za potvrdu okluzije jajovoda.
Mini-laparotomija
Mini-laparotomija se ponekad koristi umjesto laparoskopske sterilizacije, obično kad žene žele biti sterilizirane ubrzo nakon porođaja. To zahtijeva opću, regionalnu ili lokalnu anesteziju. Uključuje mali abdominalni rez (oko 2,5 do 7,6 cm), te uklanjanje dijela svakog jajovoda. U usporedbi s laparoskopijom, mini-laparatomija uzrokuje više boli i nešto sporiji oporavak.
Postoperativne preporuke
Komplikacije
Štetni učinci ženske sterilizacije su rijetki. Oni uključuju
-
Smrt: 1 do 2/100,000 žena
-
Krvarenje ili ozljede crijeva: oko 0,5% žena
-
Druge komplikacije (npr. neuspješna okluzija jajovoda): do 5% žena.
-
Izvanmaternične trudnoće: Oko 30% trudnoća koje nastaju nakon podvezivanja jajovoda
Komplikacije histeroskopske sterilizacije mogu također uključivati bol u zdjelici, abnormalno krvarenje iz maternice i upalne poremećaje.
Ključne točke
-
Pacijentici treba reći da se sterilizacija smatra trajnim postupkom,iako se reanastomozom ponovno može uspostaviti plodnost (ako pacijent želi) u oko polovice muškaraca i, ako je sterilizacija uključila samo okluziju jajovoda, u još više žena.
-
Kod muškaraca, vasa deferentia se zarežu, zatim podvežu ili spale; sterilitet se potvrđuje nakon što su 2 ejakulacije bez spermija, što se obično dogodi nakon 3 mjeseca.
-
Kod žena jajovodi se zarežu ili odstrane, zatim se dio jajovoda izreže ili se jajovodi zatvore podvezivanjem, spaljivanjem ili mehaničkim sredstvima kao što su plastične trake i prstenovi; postupci koji se koriste su laparoskopija, histeroskopija, i mini-laparotomija.