Klostridiji su sporogeni, gram–pozitivni bacili, široko rasprostranjeni u prašini, tlu i na biljkama, te kao dio normalne flore u probavnom sustavu sisavaca. Patogene vrste proizvode egzotoksine koji oštećuju tkivo i živce te su odgovorni za kliničke manifestacije bolesti.
Vidi također Pregled anaerobnih bakterija
Identificiranoje oko 100 vrsta Clostridium , ali samo 25 do 30 uzrokuju bolest u ljudi i životinja.
Patofiziologija
Patofiziologija klostridijskih infekcija
Patogene vrste proizvode egzotoksine koji oštećuju tkivo i živce te su odgovorni za kliničke manifestacije bolesti. Klostridiji mogu postati patogeni kad u tkivu dođe do sniženja pH i tlaka kisika. Ovakvi anaerobni uvjeti mogu nastati u ishemičnom ili devitaliziranom tkivu, npr. kod primarne arterijske insuficijencije, ili nakon teške penetrirajuće ozljede ili nagnječenja. Što je rana dublja i teža, to je bolesnik podložniji klostridijskoj infekciji, osobito ako postoji čak i minimalna kontaminacija stranim tijelom.
Klostridijska se bolest također može pojaviti nakon injekcije uličnih droga.
Teška neinfektivna bolest može nastati nakon konzumiranja domaće konzervirane hrane u kojoj su klostridiji proizveli toksine.
Bolesti uzrokovane klostridijima
Bolesti uzrokovane klostridijima (vidi tablicu) uključuju
Odabrana stanja povezana s klostridijskim infekcijama
|
Stanje
|
Uzrok
|
Toksin
|
|
Infekcija mekog tkiva
|
|---|
|
* Beta toksin proizveden od strane C. perfringens tip C, ali večina ovih infekcija je uzrokovana C. perfringens tip A, koji ne proizvodi taj toksin.
|
|
krepitantni celulitis, miozitis, mionekroza, hemoliza
|
C. perfringens, ostali
|
Alfa-toksin (fosfolipaza C), theta-toksin, te drugi
|
|
plinska gangrena, nekroza tkiva, hemoliza
|
C. septicum
|
Alfa-toksin, beta-toksin, hijaluronidaza gama-toksin, septikolizin delta-toksin
|
|
Crijevne bolesti
|
|---|
|
Trovanje hranomg
|
C. perfringens tip A
|
enterotoksin
|
|
Klostridijski nekrotizirajući enteritis (uzrokovan C. perfringens tip C)
|
C. perfringens type C
|
Beta-toksin
|
|
Kolitis povezan s antibioticima
|
Clostridioides difficile (prethodno Clostridium difficile)
|
Toksin A ili B ili C. difficile binarni toksin (CDT)
|
|
Neutropenični enterokolitis
|
C. septicum, ostali
|
Nepoznato, moguće beta-toksin
|
|
Colorectal cancer
|
C. septicum
|
—
|
|
ABdominalne infekcije, kolecistitis peritonitis, ruprura slijepog crijeva, perforacija crijeva
|
C. perfringens, C. ramosum, mnogi frugi
|
Beta-toksin*
|
|
Neurološki sindromi
|
|---|
|
Tetanus
|
C. tetani
|
Tetanospazmin
|
|
Botulizam
|
C. botulinum
|
Botulinum toksini A-H
|
Najčešća infekcija krostridijom je blagi, samoograničavajući gastroenteritis, obično usljed infekjcije C. perfringens tip A. Teške klostridijske bolesti su relativno rijetke, ali mogu biti smrtonosne.
ABdominalni poremećaji, kao što su kolecistitis, ruprurirano slijepo crijevo, perforacija crijeva C. perfringens, C. ramosum, i mnoge druge
C. perfringens može prouzročiti nekrozu mišića i infekciju mekih tkiva, za koju je karakterističan krepitirajući celulitis, te miozitis i klostridijska mionekroza.
Nekrozu kože i tkiva može uzrokovati hematogena diseminacija C. septicum iz debelog crijeva.
Klostridiji se također pojavljuju kao dio miješane flore u običnim, blažim infekcijama rana, no njihova uloga u tim infekcijama nije jasna.
Incidencija bolničkih klostridijskih infekcija je u porastu, osobito u postoperativnom razdoblju i u imunokompromitiranih bolesnika. Teška klostridijska sepsa može biti komplikacija perforacije ili opstrukcije crijeva.