Probir za bavljenje sportom

Autor: Paul L. Liebert, MD
Urednik sekcije: dr. sc. Lana Videc Penavić, dr. med.
Prijevod: Tomislav Gregić, dr. med.

Kod sportaša se obično provodi probir kako bi se identificirali rizici prije sudjelovanja u sportovima. U SAD-u, ponovno se procjenjuju svaka 2 godine (ako su srednjoškolske dobi) ili svake 4 godine (ako su stariji od srednjoškolaca). U Europi se probir ponavlja svake 2 godine bez obzira na dob.

Kardiovaskularni probir

Probir za svu djecu i odrasle treba uključivati detaljnu povijest kardiovaskularnih bolesti, s pitanjima o:

Fizički pregled treba rutinski uključivati mjerenje krvnog tlaka na obje ruke, auskultaciju srca u ležećem i uspravnom položaju te pregled radi značajki Marfanovog sindroma. Ovi su postupci usmjereni na pronalaženje odraslih, ali naizgled zdravih, mladih bolesnika, koji su u velikoj opasnosti od smrtonosnih srčanih problema (npr. onih s aritmijama, hipertrofičnom kardiomiopatijom ili drugim strukturnim poremećajima srca).

Testiranje je usmjereno na klinički sumnjive poremećaje (npr. testiranje opterećenja za koronarnu bolest srca, ehokardiografija za strukturalne srčane bolesti, elektrokardiogram [EKG] za aritmiju ili dug QT sindrom). Rutinsko se testiranje otpornosti na stres u odsutnosti simptoma, znakova, ili faktora rizika ne preporučuje. Europske smjernice se razlikuju od američkih po tome što je elektrokardiogram (EKG) preporučen za svu djecu, mladež i sportaše na fakultetu.

(Vidi također Srce sportaša i Iznenadnu srčanu smrt kod sportaša.)

Ostale probirne pretrage:

Nekardiovaskularni čimbenici rizika su češći od kardiovaskularnih čimbenika rizika. Odraslima treba postaviti pitanja o:

  • prijašnjim ili trenutnim ozljedama mišićno-koštanog sustava (uključujući i lako nastajuću dislokaciju)

  • artritičnim poremećajima, osobito onih zglobova koji nose velike terete (npr. kukova, koljena, gležnjeva)

  • potresu mozga

  • astmi

  • simptomima koji ukazuju na sustavnu infekciju

  • bolestima povezanima s povišenom temperaturom okoline

  • Lako stvaranje modrica ili krvarenje

  • konvulzijama.

Dvije se rizične populacije često previde:

Adolescente i mlade odrasle treba pitati o upotrebi ilegalnih idoping sredstava. (Posjetite U.S. Anti-Doping Agency web-stranicu.)

Kod djevojaka i mladih žena, probir bi trebao otkriti odgođeni nastup menarhe. Djevojke i mlade žene trebaju biti pregledane na prisutnost triade sportašica (poremećaji prehrane, amenoreja ili ostali menstrualni poremećaji, i smanjena gustoća mineralne mase kostiju). Dva su pitanja provjerena metoda probira za poremećaje u prehrani:

  • Jeste li ikada imali poremećaj prehrane?

  • Jeste li zadovoljni s težinom?

Kontraindikacije

Za sudjelovanje u sportu nema gotovo niti jedne apsolutne kontraindikacije.

Iznimke u djece su:

Iznimke u odraslih su:

Relativne kontraindikacije su češće i dovode do preporuka za poduzimanje mjera predostrožnosti ili za sudjelovanje u određenim sportovima, na primjer:

  • Osobe s poviješću čestih i lako izazvanih iščašenja ili višestrukih potresa mozga trebali bi sudjelovati u nekontaktnim sportovima.

  • Muškarci sa samo jednim testisom trebaju prilikom većine kontaktnih sportova nositi štitnik;

  • Osobe podložne intoleranciji na toplinu i dehidraciji (npr. one s dijabetesom, cističnom fibrozom, srpastom anemijom ili predispozicijom, ili prethodnim bolestima povezanim s toplinom) trebale bi se često hidrirati tijekom aktivnosti.

  • osobe s neadekvatnom kontrolom konvulzija trebale bi izbjegavati plivanje, dizanje utega, a kako bi se spriječilo ozljeđivanje drugih, sportove poput streličarstva i streljaštva;

  • Osobe s astmom trebaju pomno pratiti svoje simptome.