Probir za bavljenje sportom

Autor: Paul L. Liebert, MD
Urednik sekcije: dr. sc. Lana Videc Penavić, dr. med.
Prijevod: Tomislav Gregić, dr. med.

Kardiovaskularni probir

Probir za svu djecu i odrasle treba uključivati detaljnu povijest kardiovaskularnih bolesti, s pitanjima o:

  • poznatoj hipertenziji ili srčanim šumovima

  • bolovima u prsištu

  • sinkopama nepoznatih uzroka ili onima izazvanim vježbanjem (uključujući i konvulzivnu sinkopu),presinkopu, bol u prsima,ili palpitacije

  • povijesti bolesti u obitelji, a vezanima uz iznenadne srčane smrti u dobi < 50 god, aritmiji, dilatativnoj ili hipertrofičnoj kardiomiopatiji, sindromu dugog QT intervala ili Marfanovom sindromu

  • faktorima rizika za bolest koronarnih arterija u odraslih.

Fizikalni bi pregled trebao rutinski uključivati mjerenje arterijskog tlaka na obje ruke, auskultaciju srca u ležećem i stojećem položaju i pregled mogućih obilježja Marfanovog sindroma. Ovi su postupci usmjereni na pronalaženje odraslih, ali i rijetkih, naizgled zdravih, mladih bolesnika, koji su u velikoj opasnosti od smrtonosnih srčanih problema (npr. onih s aritmijama, hipertrofičnom kardiomiopatijom ili drugim strukturnim poremećajima srca).

Testiranje je usmjereno na klinički sumnjive poremećaje (npr. vježba testiranja otpornosti na stres za bolest koronarnih arterija, ehokardiografija za strukturne bolesti srca, EKG za aritmije ili sindrom produljenog QT intervala). Rutinsko se testiranje otpornosti na stres u odsutnosti simptoma, znakova, ili faktora rizika ne preporučuje.

(Vidi također: Iznenadna srčana smrt sportaša.)

Ostale probirne pretrage:

Nekardiovaskularni čimbenici rizika su češći od kardiovaskularnih čimbenika rizika. Odraslima treba postaviti pitanja o:

  • prijašnjim ili trenutnim ozljedama mišićno-koštanog sustava (uključujući i lako nastajuću dislokaciju)

  • artritičnim poremećajima, osobito onih zglobova koji nose velike terete (npr. kukova, koljena, gležnjeva)

  • potresu mozga

  • astmi

  • simptomima koji ukazuju na sustavnu infekciju

  • bolestima povezanima s povišenom temperaturom okoline

  • konvulzijama.

Dvije se rizične populacije često previde:

  • dječaci koji kasnije sazrijevaju i za koje se pretpostavlja da su u većem riziku od ozljeda u kontaktnim sportovima ako se natječu protiv veće i jače djece;

  • prekomjerno teški ili pretili ljudi koji imaju povećan rizik od mišićno-koštanih probleme zbog prekomjerne tjelesne težine i pridruženih sila na zglobovima i tkivima. Jedan je od rizika ozljeda zbog pretjeranog vježbanja i upala mekih tkiva, osobito ako ljudi prebrzo povećavaju intenzitet i trajanje vježbanja. Dugoročni je rizik osteoartritis koji zahvaća zglobove koji nose najviše tereta. Drugi rizik može biti ozljeda uslijed naglog zaustavljanja i započinjanja vježbe, ako sudjeluju u aktivnostima koje zahtijevaju skakanje ili visoke razine pokretljivosti.

Adolescente i mlade odrasle osobe treba pitati o zloporabi droga i tvari koje poboljšavaju sposobnosti (vidi www.usantidoping.org). (Posjetiti U.S. Anti-Doping Agency web-stranicu.)

U djevojaka i mladih žena, probir bi trebao otkriti odgođeni nastup menarhe. Djevojke i mlade žene trebaju biti testirane na prisutnost trijade koja se javlja u sportašica (poremećaje hranjenja, amenoreje ili drugih poremećaja menstruacijskog ciklusa, te smanjene mineralne gustoće kostiju). Dva su pitanja provjerena metoda probira za poremećaje u prehrani:

  • Jeste li ikada imali poremećaj prehrane?

  • Jeste li zadovoljni s težinom?

Kontraindikacije

Za sudjelovanje u sportu nema gotovo niti jedne apsolutne kontraindikacije.

Iznimke u djece su:

  • miokarditis, koji povećava opasnost od iznenadne srčane smrti

  • hipertrofična kardiomiopatija, u kojoj povećanje brzine rada srca može povećati rizik od iznenadne srčane smrti

  • akutno povećanje slezene ili nedavna infektivna mononukleoza (infekcija Epstein-Barrovim virusom), jer postoji rizik od rupture slezene

  • vrućica, koja smanjuje podnošenje napora, povećava opasnost od toplinskih poremećaja i može biti znak teške bolesti

  • značajan proljev i / ili nedavno značajno povraćanje, zbog rizika od dehidracije.

Iznimke u odraslih su:

  • angina pectoris

  • nedavni IM (unazad 6 tjedana)

  • poznate aneurizme u mozgu ili na velikim krvnim žilama.

Relativne kontraindikacije su češće i dovode do preporuka za poduzimanje mjera predostrožnosti ili za sudjelovanje u određenim sportovima, na primjer:

  • osobe s anamnezom učestalih i lako izazvanih dislokacija zglobova ili višestrukih potresa mozga trebaju sudjelovati u nekontaktnim sportovima;

  • muškarci sa samo jednim testisom trebaju prilikom većine kontaktnih sportova nositi štitnik;

  • osobe u opasnosti od nepodnošenja vrućine i dehidracije (npr. oni s dijabetesom ili cističnom fibrozom, ili s prijašnjim toplinskim bolestima) se tijekom aktivnosti trebaju često hidrirati;

  • osobe s neadekvatnom kontrolom konvulzija trebale bi izbjegavati plivanje, dizanje utega, a kako bi se spriječilo ozljeđivanje drugih, sportove poput streličarstva i streljaštva;

  • ljudi koji imaju astmu trebali bi pažljivo pratiti svoje simptome.

Politika privatnosti