Pothranjenosti je oblik malnutricije. (Malnutricija također uključuje i prekomjernu uhranjenost.) Pothranjenost može proizlaziti iz nedostatnog unosa hranjivih tvari, malapsorpcije, poremećenog metabolizma, gubitka hranjivih tvari uslijed proljeva ili povećanih prehrambenih zahtjeva (kao što je to slučaj kod maligne bolesti ili infekcije). Pothranjenost napreduje u fazama; može se polagano razvijati, kao što je to kod anoreksije, ili vrlo brzo, kao što je to ponekad kod kaheksije povezane s brzo-progredirajućom malignom bolesti. Prvo se mijenjaju razine hranjivih tvari u krvi i tkivima, nakon čega slijede promjene biokemijske funkcije i strukture stanice. Na kraju se pojavljuju simptomi i znakovi. Dijagnoza se postavlja temeljem anamneze, fizikalnog pregleda, analize sastava tijela i ponekad laboratorijskih testova (npr. albumin).

Dojenčad i djeca su osobito podložna pothranjenosti zbog velike potrebe za energijom i esencijalnim hranjivim tvarima. Budući da vitamin K ne prolazi smjesta kroz posteljicu, novorođenčad ga može imati nedovoljno, stoga im se daje jedna injekcija vitamina K unutar 1 sat od rođenja kako bi se spriječila hemoragijska bolest novorođenčeta, poremećaj opasan po život. Dojenčadi hranjenoj samo majčinim mlijekom, koje tipično ima malo vitamina D, daje se nadoknada vitamina D; ukoliko je majka vegan, oni mogu razviti nedostatak vitamina B12.

Neodgovarajuće hranjena dojenčad i djeca su pod rizikom od proteinsko-energetske pothranjenosti (PEU - ranije zvana proteinsko-energetska malnutricija) i u opasnosti od nedostatka željeza, folata (folne kiseline), vitamina A i C, bakra i cinka.

Tijekom adolescencije se zbog ubrzanog rasta povećavaju prehrambeni zahtjevi. Anoreksija nervoza može posebno utjecati na adolescentice.

Zahtjevi za hranjivim tvarima povećavaju se tijekom trudnoće i dojenja. Odstupanja od prehrane, uključujući i pika sindrom (uzimanje nehranjivih tvari, kao što su glina i drveni ugljen), mogu se pojaviti tijekom trudnoće. Česta je anemija uslijed manjka željeza, kao i anemija uslijed manjka folne kiseline, osobito među ženama koje su uzimale oralne kontraceptive. Nedostatak vitamina D uobičajen je tijekom kasne trudnoće, stvarajući predispoziciju za smanjenu koštanu masu djeteta.

• Smanjeno prilagodljivo opuštanje fundusa želuca

• Povećano oslobađanje i aktivnost kolecistokinina (stvara osjećaj sitosti)

• Povećanu razinu leptina (anoreksigeni hormon kojeg proizvode masne stanice)

• Smanjene osjete okusa i mirisa koji mogu smanjiti uživanje u hrani, no obično samo neznatno smanjuju uzimanje hrane.

• Depresiju (česti uzrok)

• Usamljenost

• Nemogućnost kupovanja ili pripreme jela

• Demenciju

• Neke kronične poremećaje

• Upotrebu određenih lijekova

Povremeno anoreksija nervoza (ponekad se naziva anoreksija tarda kod starijih osoba), paranoja ili manija interferiraju s prehranom. Problemi sa zubima ograničavaju sposobnost žvakanja i zatim same probave hrane. Česte su tegobe pri gutanju (npr. uslijed moždanog udara, drugih neuroloških poremećaja, kandidoze jednjaka ili kserostomije). Siromaštvo ili funkcionalno oštećenje ograničavaju pristup hranjivim tvarima.

Starije osobe smještene u ustanovama naročito su pod rizikom od proteinsko-energetske pothranjenosti. Oni su često smeteni i ne mogu izraziti osjećaj gladi ili želju za određenom vrstom hrane. Mogu biti tjelesno nemoćni da se sami hrane. Žvakanje i gutanje može biti vrlo sporo, što zna biti dosadno osobi koja ih hrani s dovoljnom količinom hrane.

U starijih, naročito institucionaliziranih osoba, neodgovarajući unos uz često smanjenu apsorpciju, sintezu i povećanu potrebu za vitaminom D, te neadekvatno izlaganje suncu, doprinose nedostatku vitamina D i osteomalaciji.

Šećerna bolest, neki kronični poremećaji probavnog sustava, resekcija crijeva i određeni kirurški zahvati na probavnom sustavu smanjuju apsorpciju vitamina topivih u mastima, vitamina B₁₂, kalcija i željeza. Glutenska enteropatija, insuficijencija gušterače i drugi poremećaji mogu dovesti do malapsorpcije. Smanjena apsorpcija može doprinijeti nedostatku željeza i osteoporozi.

Poremećaji jetre smanjuju pohranu vitamina A i B₁₂ te interferiraju s metabolizmom bjelančevina i izvorima energije. Bubrežna insuficijencija predisponira nedostatku bjelančevina, željeza i vitamina D.

Anoreksija u nekih bolesnika s malignom bolesti ili depresijom te u mnogih s AIDS–om uzrokuje uzimanje nedogovarajuće količine hrane.

Infekcije, trauma, hipertireoza, opsežne opekline i dugotrajna vrućica povećavaju metaboličke zahtjeve. Bilo koje stanje koje povisuje citokine može biti popraćeno gubitkom mišića, lipolizom, niskim razinama albumina i anoreksijom.

U ovo–lakto vegetarijanaca može se dogoditi nedostatak željeza (premda takva prehrana može biti kompatibilna sa zdravljem). Ukoliko ne uzimaju ekstrakte kvasca ili fermentiranu hranu na azijski način, u vegana se može razviti nedostatak vitamina B12. Unos kalcija, željeza i cinka također može biti smanjen.

Ne preporuča se prehrana bazirana isključivo na voću obzirom na nedostatak bjelančevina, natrija i mikronutrijenata.

Bolesnici ovisni o alkoholu ili drogama mogu zanemariti svoje prehrambene potrebe. Također može biti smanjena apsorpcija i metabolizam hranjivih tvari. Intravenski ovisnici o drogi tipično postaju pothranjeni, kao i alkoholičari koji piju ≥ 1 L žestokog pića/dan. Alkoholizam može uzrokovati nedostatak magnezija, cinka i nekih vitamina, uključujući tiamin.

Simptomi se razlikuju ovisno o uzroku i tipu pothranjenosti (npr. proteinsko-energetska pothranjenost, nedostatak vitamina).

Dijagnoza pothranjenosti temelji se na rezultatima medicinske anamneze i anamneze ishrane, fizikalnog pregleda, analize sastava tijela i odabranih laboratorijskih testova.

• Unosu hrane (vidjeti sliku Mini nutritivna procjena)

• Nedavnim promjenama u tjelesnoj težini

• Faktorima rizika za pothranjenost, uključujući uporabu droga i alkohola

Nenamjerni gubitak od ≥ 10% uobičajene tjelesne težine u razdoblju od 3 mjeseca ukazuje na veliku vjerojatnost pothranjenosti. Socijalna anamneza treba uključivati pitanja o dostupnosti novca za hranu te mogućnosti kupovanja i kuhanja hrane od strane bolesnika.

Mini nutritivna procjena.

Guigoz Y i Garry PJ. Mini nutritivna procjena. Praktični alat za procjenu radi ocjenjivanja uhranjenosti starijih bolesnika. Činjenice i istraživanja u gerontologiji. Dodatak 2: 15-59, 1994. Rubenstein LZ, Jarker J, Guigoz Y i Vellas B. Opsežna gerijatrijska procjena (CGA) i MNA: Pregled CGA, nutritivne procjene i razvoj skraćene verzije MNA. In Mini nutritional assessment (MNA): Research and practice in the elderly. Vellas B, Garry PJ i Guigoz Y, urednici. Nestlé Nutrition serija radionica. Klinički i izvođački program, sv. 1, Karger, Bale, 1997. ® Société des Produits Nestlé SA, Vevey, Švicarska, vlasnici zaštitnih znakova. Ponovno štampan uz odobrenje.

Pregled organskih sustava treba se usmjeriti na simptome i nutritivne nedostatke (vidjeti tablicu Simptomi i znakovi nutritivnih nedostataka). Primjerice, smanjen noćni vid može ukazati na nedostatak vitamina A.

Indeks tjelesne mase [ITM težina (kg)/visina [m]²) podešava težinu za visinu. Ukoliko je težina <80% od one koja se predviđa prema bolesnikovoj visini, ili je ITM ≤18, treba posumnjati na pothranjenost. Premda su ovi nalazi korisni pri postavljanju dijagnoze pothranjenosti i imaju prihvatljivu osjetljivost, nisu dovodljno specifični.

Nemasna tjelesna masa procjenjuje se prema području mišićja srednjeg dijela nadlaktice. Ono se izvede iz debljine kožnog nabora tricepsa (engl. triceps skinfold thickness = TSF) i opsega srednjeg dijela nadlaktice. Oboje se mjeri na istom mjestu, dok je bolesnikova desna ruka opuštena. Prosječni opseg srednjeg dijela nadlaktice iznosi oko 34,1 cm za muškarce i 31,9 cm za žene (1). Formula za izračunavanje područja mišićja srednjeg dijela nadlaktice, koja se izražava u cm², prikazana je niže:

Ova formula korigira područje nadlaktice za masno tkivo i kost. Prosječne vrijednosti za područje mišićja srednjeg dijela nadlaktice iznose 54 ± 11 cm² za muškarce i 30 ± 7 cm² za žene. Vrijednost <75% ovog standarda (ovisno o dobi) ukazuje na trošenje nemasne tjelesne mase (vidjeti tablicu Područje mišićja srednjeg dijela nadlaktice u odraslih). Na ovo mjerenje može utjecati tjelesna aktivnost, genski čimbenici i gubitak mišićja povezan s dobi.

Fizikalni pregled treba biti usredotočen na znakove specifičnih nutritivnih nedostataka. Treba tražiti znakove proteinsko-energetske pothranjenosti (engl. Protein-energy undernutrition = PEU) (npr. edem, gubitak mišićja, promjene na koži). Pregled također treba biti usredotočen na znakove poremećaja koji predisponiraju nutritivnim nedostacima, poput problema sa zubima. Treba procijeniti mentalno stanje, budući da depresija i spoznajni poremećaj mogu dovesti do gubitka tjelesne težine.

Mogu bit korisni sljedeći alati za procjenu:

• Široko primjenjivana subjektivna opća procjena (engl. Subjective Global Assessment = SGA) koristi podatke iz anamneze (npr. gubitak tjelesne težine, promjene u unosu hrane, probavne simptome), nalaze fizikalnog pregleda (npr. gubitak mišićja i potkožnog masnog tkiva, edem, ascites) te mišljenje kliničara o bolesnikovom nutritivnom statusu.

• Mini nutritivna procjena (eng. Mini Nutritional Assessment = MNA) testirana je i široko upotrebljavana, posebno za starije bolesnike.

• Može se koristiti i Pojednostavljeni upitnik za nutritivnu procjenu (engl. Simplified Nutrition Assessment Questionnaire = SNAQ), koji je jednostavna i testirana metoda za predviđanje gubitka tjelesne težine u budućnosti.

Pojednostavljeni upitnik za nutritivnu procjenu (engl. Simplified nutrition assessment questionnaire = SNAQ).

Mjerenje albumina u serumu je najčešće korištena laboratorijska pretraga. Smanjenje albumina i drugih bjelančevina (npr. prealbumina [transtiretina], transferina, retinol–vežućeg proteina) može ukazivati na nedostatak bjelančevina ili na proteinsko-energetsku pothranjenost. Kako pothranjivanje napreduje, albumin se polako smanjuje, za razliku od prealbumina, transferina i retinol-vežućeg proteina, koji se smanjuju ubrzano. Mjerenje albumina je jeftino te bolje predviđa morbididet i smrtnost u odnosu na mjerenje drugih bjelančevina. Međutim, veza između albumina i morbiditeta i smrtnosti može biti povezana kako s ne-nutritivnim, tako i s nutritivnim čimbenicima. Upala proizvodi citokine koji uzrokuju ekstravazaciju albumina i ostalih nutritivnih proteinskih markera, smanjujući njhove razine u serumu. Budući da se prealbumin, transferin i retinol–vežući protein kod gladovanja smanjuju brže od albumina, njihovo se mjerenje ponekad upotrebljava za dijagnozu ili procjenu težine akutnog gladovanja. Međutim, nije jasno jesu li oni osjetljiviji ili specifičniji od albumina.

Može se odrediti ukupni broj limfocita, koji se često smanjuje kako pothranjenost napreduje. Pothranjenost izaziva izraženi pad CD4+ T-limfocita, tako da određivanje njihovog broja nije korisno u bolesnika koji imaju AIDS.

Kožnim testovima pomoću antigena može se otkriti poremećaj imunosti posredovan stanicama u proteinsko-energetskoj pothranjenosti i u nekim drugim poremećajima pothranjenosti.

Druge laboratorijske pretrage, poput mjerenja razina vitamina i minerala, koriste se selektivno radi postavljanja dijagnoze specifičnih nedostataka.