Javlja se bolnost na mjestu hvatišta plantarne fascije za petnu kost, često praćenu bolovima uz medijalni rub plantarne fascije. Dijagnoza se postavlja klinički. Liječenje uključuje provođenje vježbi istezanja plantarne fascije stopala, nošenje noćnih udlaga i drugih ortopedskih pomagala te korištenje odgovarajuće obuće.
(Vidi također Pregled bolesti stopala i gležnja.)
Bolnost plantarne fascije naziva se plantarni fascitis, iako bi obzirom na nepostojanje upale ispravniji naziv bio plantarna fascioza. Naziva se i entezopatija petne kosti te sindrom bolne pete. Plantarni fascitis uklučuje akutno ili kronično istezanje, degeneraciju i lezije fascije na mjestu hvatišta.
Etiologija
Etiologija plantarne fibromatoze
Vodeći uzrok nastanka jest skraćenje ili kontraktura mišića potkoljenice i plantarne fascije. Čimbenici rizika su sjedilački način života te zanimanja koja zahtijevaju duže sjedenje i nošenje cipela s visokom petom. Poremećaj je čest među trkačima i plesačima te osobama čija zanimanja uključuju dugo stajanje ili hodanje po tvrdim površinama.
Poremećaji koji se mogu povezati s plantarnim fascitisom su debljina, reumatoidni artritis, reaktivni artritis, i psorijatični artritis. Višestruke lokalne instilacije glukokortikosteroida moogu izazvati degenerativne promjene fascije uz gubitak subkalkanearnog masnog tkiva.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi plantarnog fascitisa
Platarni fascitis karakterizira bolnost plantarne strane pete pri opterećivanju stopala, osobito pri prvom jutarnjem ustajanju, što se za 5–10 min. popravlja, da bi se tegobe vratile tijekom dana. Simptomi su izraženiji prilikom propulzivne faze hoda (pritisak na petu) te nakon razdoblja odmora. Akutna žestoka bol uz naznačenu oteklinu govori u prilog akutne lezije plantarne fascije. Neki bolesnici navode osjećaj pečenja i probadanja uz medijalni rub stopala prilikom hoda.
Dijagnoza
Dijagnoza plantarne fibromatoze
Dijagnozu potvrđuje palpatorna bolnost izazvana pritiskom palca na plantarni dio petne kosti uz dorzifleksiju stopala. Nerijetko se javlja i bolnost plantarno uz medijalni rub fascije stopala. U slučaju nejasnoća, preporuča se učiniti rentgensku snimku stopala koja može ali i ne mora potvrditi dijagnozu te valja naglasiti da vidljivi osteofiti obično nisu uzrok plantarnog fascitisa. Ponekad su osteofiti petne kosti ("petni trn") vidljivi na radiogramu kao maglušavo stvaranje nove kosti, što govori u prilog upalne seronegativne spondiloartropatije (npr., ankilozanti spondilitis, reaktivni artritis). Ako se sumnja na akutnu leziju fascije, preporuča se učiniti pregled magnetskom rezonancom.
Kako pregledati stopalo
Pregled je izveo Paul Liebert, dr.med., Tomah Memorial Hospital.
Kako pregledati gležanj
Pregled je izveo Paul Liebert, dr.med., Tomah Memorial Hospital.
Plantarnu fasciozu mogu imitirati druga stanja koja uzrokuju bolnost pete.
-
Pulzirajuća bol, posebno nakon skidanja cipela, praćena blagom oteklinom i hipertermijom govori prije u prilog burzitisa petne kosti.
-
Izrazita bolnost praćena crvenilom i hipertermijom ukazuje na mogući urični artritis.
-
Bol koja iradira iz križa u petu prije je posljedica S1 radikulopatije zbog hernije i.v. diska L5/S1.
Petni trn
Petni trn je koštana egzostoza koja se proteže prema naprijed s prednje donje površine kalkaneusa.
ZEPHYR/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Liječenje
Liječenje plantarne fibromatoze
Kako bi se ublažila bolnost, bolesniku se savjetuje izvođenje hoda kraćim koracima te izbjegavanje hodanje bosih stopala, i aktivnosti koje uključuju mehanički stres na stopala (npr. trčanje). Najučinkovitije je provođenje vježbi istezanja uz primjenu odgovarajuće obuće te primjenu noćnih udlaga za istezanje mišića potkoljenice i plantarne fascije stopala. Ostali tretmani mogu uključivati izmjenu aktivnosti, redukciju tjelesne težine kod pretilih bolesnika te primjenu nesteroidnih antireumatika i krioterapije, a kod pravilno postavljene indikacije i lokalnu primjenu glukokortikosteroida. Međutim, budući da injekcije kortikosteroida mogu uzrokovati degeneraciju plantarne fascije mnogi kliničari ograničavaju njihovu uporabu (vidi Razmatranje korištenja injekcija kortikosteroida).
Kod tvrdokornijih slučajeva i prije kirurške intervencije, preporuča se provođenje rehabilitacijskog liječenja te primjena glukokortikosteroida peroralno. Noviji oblik liječenja predstavlja lokalnu primjenu udarnog vala (ESWT) koji generira pulsne valove niske frekvencije. Terapija udarnim valom predstavlja sigurnu i neinvazivnu metodu rehabilitacijskog liječenja kojom se stimulira metabolizam i poboljšava cirkulacija krvi što pomaže regeneraciji oštećenih tkiva. Liječenje udarnim valom provodi se u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama (1).
Literatura
1. Auersperg V, Trieb K: Extracorporeal shock wave therapy: an update. EFORT Open Rev. 5(10):584-592, 2020. doi: 10.1302/2058-5241.5.190067
Ključne poruke
-
Plantarni fascitis simptom je brojnih bolesti koje izazivaju bolnost plantarne fascije.
-
Različiti načini života te brojne bolesti povećavaju rizik od nastanka skraćenja mišića potkoljenice te plantarne fascije.
-
Bolnost pete posebno se pogoršava u propulzivnoj fazi hoda tijekom dnevnih aktivnosti.
-
Dijagnozu potvrđuje palpatorna bolnost izazvana pritiskom palca na plantarni dio petne kosti uz dorzifleksiju stopala
-
Liječenje se provodi izvođenjem vježbi istezanja te korištenjem primjerene obuće tijekom dana i primjenom korektivnih udlaga tijekom noći.