Autor: James D. Douketis, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: prof. dr. sc. Mislav Vrsalović dr. med. i Mislav Nedić dr. med.
Arteriovenska fistula je abnormalna komunikacija između arterije i vene.
Arteriovenska fistula može biti kongenitalna (obično zahvaća male krvne žile) ili stečena kao posljedica traume (npr. prostrijelne ili ubodne rane) ili erozije arterijske aneurizme u susjednu venu. U bolesnika s terminalnim stadijem bubrežne bolesti kojima je potrebna hemodijaliza, arteriovenska fistula kirurški se kreira radi osiguravanja vaskularnog pristupa za postupak.
Fistula može uzrokovati sljedeće simptome i znakove:
Embolusi mogu prijeći iz venske u arterijsku cirkulaciju (i uzrokovati ulceracije kada zastanu u distalnim žilama), iako je zbog razlike tlakova to malo vjerojatno. Ako je fistula blizu površine, tvorba se može palpirati, a zahvaćena površina obično je otečena i topla, s dilatiranim, obično pulzatilnim površinskim venama.
Iznad fistule može se osjetiti kontinuirano vibriranje, a auskultacijom se čuje šum koji se pojačava tijekom sistole.
Rijetko, ako se značajan dio minutnog volumena srca preusmjeri kroz fistulu u desno srce, razvija se zatajivanje srca s visokim minutnim volumenom.
Dijagnoza
Arteriovenska fistula
-
klinička procjena
-
katkad ultrasonografija
Fistule se dijagnosticiraju klinički na temelju prisutnosti vibracije, šuma ili drugih znakova. Obojeni ultrazvuk najbolji je potvrdni test.
Liječenje
Arteriovenska fistula
Kongenitalne fistule ne zahtijevaju liječenje osim u slučaju značajnih komplikacija. Ako je potrebno, može se učiniti perkutana vaskularna tehnika postavljanja zavojnice ili okludera radi zatvaranja fistule. Liječenje je rijetko potpuno uspješno, ali se komplikacije mogu kontrolirati.
Stečene fistule obično imaju jedan veliki spoj i mogu se uspješno kirurški liječiti.