Plućne bolesti nastale utjecajem vanjske sredine posljedica su udisanja prašine, alergena, kemikalija, plinova i ostalih zagađivača. Pluća su stalno izložena vanjskom okruženju i podložna su djelovanju brojnih vanjskih čimbenika. Patološki procesi mogu zahvatiti bilo koji dio pluća:
Dugo je poznato da izloženost tvarima koje se nalaze u zraku, tj. koje se mogu inhalirati iz okoliša (prašina, plinovi, kemikalije, alergeni i infektivni agensi u kući, na poslu i u vanjskoj sredini) predstavlja čimbenik rizika za astmu (vidi Profesionalna astma), ali se također sve više smatra nepušačkim uzrokom KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti). Američko torakalno društvo procjenjuje da udio KOPB-a koji se može pripisati izloženosti profesionalnom (radnom) i vanjskom okruženju iznosi oko 20% (tj. incidencija i mortalitet od KOPB-a će pasti za oko 20% ako se štetan utjecaj iz okoliša svede na nulu).
Kliničari bi trebali uzeti radnu i socijalnu anamnezu svim bolesnicima, posebno obraćajući pažnju na raniju i sadašnju izloženosti isparavanjima, plinovima, prašini, dimu i/ili dimu iz biomase (tj. koji nastaje spaljivanjem drva, životinjskog otpada, usjeva). Nakon svakog pozitivnog odgovora slijede detaljnija pitanja.
Prevencija
Prevencija plućnih bolesti izazvanih vanjskim čimbenicima
Prevencija respiratornih profesionalnih i bolesti nastalih utjecajem vanjske sredine počiva na smanjenju izloženosti ovim čimbenicima (primarna prevencija). Izloženost se može ograničiti. To podrazumijeva:
administrativnu kontrolu (npr. ograničavanje broja ljudi koji se izlažu opasnim radnim uvjetima)
tehničke kontrole (npr. kućišta, ventilacijskih sustava, sredstava osobne zaštite na opasnim radnim mjestima)
zamjenske proizvode (npr. upotreba sigurnijih, manje toksičnih materijala)
korištenje sredstava za zaštitu dišnog sustava (npr. zaštitna maska s filtrom, maska za prašinu, plinska maska)
Mnogi kliničari pogrešno pretpostavljaju da su osobe koje su koristile zaštitnu masku s filtrom ili neki drugi uređaj za zaštitu dišnog sustava zaista bile dobro zaštićene. Premda zaštitne maske s filtrom pružaju određeni stupanj zaštite, osobito kada se svježi zrak dovodi iz spremnika ili crijevom za zrak, korist je ograničena i varira od osobe do osobe.
Kada preporučuju upotrebu zaštitne maske s filtrom (respirator), kliničari trebaju uzeti u obzir nekoliko čimbenika. Radnici koji pate od kardiovaskularnih bolesti najčešće nisu u stanju obavljati poslove koji zahtijevaju velike napore, posebno kada moraju nositi masku za disanje sa spremnikom zraka. Zaštitne maske s filtrom koje čvrsto prianjaju i zahtijevaju da onaj koji ih nosi udiše zrak kroz filter, mogu povećati rad pri disanju (energija potrošena na udah i izdah) i to naročito kod astmatičara, oboljelih od KOPB-a ili intersticijske bolesti pluća.
Kada se preporučuje nošenje zaštitne maske s filtrom, pacijenti bi trebali jednom godišnje kontrolirati i izvršiti podešavanje takve zaštitne maske kako bi se osiguralo njeno pravilno prianjanje.
Medicinski nadzor je oblik sekundarne prevencije. Radnicima se mogu predložiti medicinske pretrage koje bolest otkrivaju rano i kada terapijske mjere mogu pomoći te umanjiti dugoročne štetne posljedice.