Plućne bolesti nastale utjecajem vanjske sredine posljedica su udisanja prašine, alergena, kemikalija, plinova i ostalih zagađivača. Pluća su stalno izložena vanjskom okruženju i podložna su djelovanju brojnih vanjskih čimbenika. Patološki procesi mogu zahvatiti bilo koji dio pluća:
Odavno je poznato da izloženost vanjskim inhalacijskim čimbenicima predstavlja faktor rizika za astmu ( vidi: Profesionalna astma), ali se sve više prepoznaje i kao uzrok KOPB-a nevezan za pušenje. Američko torakalno društvo procjenjuje da udio KOPB-a koji se može pripisati profesionalnom (radnom) i vanjskom okruženju iznosi oko 20% (tj. incidencija i mortalitet od KOPB-a će pasti za oko 20% ako se štetan utjecaj iz okoliša svede na nulu).
Kliničari bi trebali uzeti radnu i socijalnu anamnezu svim bolesnicima, posebno obraćajući pažnju na raniju i sadašnju izloženosti isparavanjima, plinovima, prašini, dimu i/ili dimu iz biomase (tj. koji nastaje spaljivanjem drva, životinjskog otpada, usjeva). Nakon svakog pozitivnog odgovora slijede detaljnija pitanja.
Prevencija
Prevencija respiratornih profesionalnih i bolesti nastalih utjecajem vanjske sredine počiva na smanjenju izloženosti ovim čimbenicima (primarna prevencija). Izloženost se može ograničiti. To podrazumijeva:
-
administrativnu kontrolu (npr. ograničavanje broja ljudi koji se izlažu opasnim radnim uvjetima)
-
tehničke kontrole (npr. kućišta, ventilacijskih sustava, sredstava osobne zaštite na opasnim radnim mjestima)
-
zamjenske proizvode (npr. upotreba sigurnijih, manje toksičnih materijala)
-
korištenje sredstava za zaštitu dišnog sustava (npr. zaštitna maska s filtrom, maska za prašinu, plinska maska)
Mnogi kliničari pogrešno misle da su osobe koje su koristile zaštitnu masku s filtrom ili neki drugi uređaj za zaštitu dišnog sustava zaista bile zaštićene. Premda zaštitne maske s filtrom pružaju određeni stupanj zaštite, posebno kad se svježi zrak doprema iz spremnika ili crijevom za zrak, korist je ograničena i varira od osobe do osobe.
Kada preporučuju upotrebu zaštitne maske s filtrom (respirator), kliničari trebaju uzeti u obzir nekoliko čimbenika. Radnici koji pate od srčanih bolesti najčešće nisu u stanju obavljati poslove koji zahtijevaju velike napore, posebno kada moraju nositi masku za disanje sa spremnikom zraka. Respiratori koji su tijesno pripijeni i zahtijevaju da onaj koji ih nosi udiše zrak kroz filter, mogu povećati rad disanja (energija potrošena na udah i izdah) i to naročito kod astmatičara, oboljelih od KOPB-a ili intersticijske bolesti pluća.
Kada se preporučuje nošenje respiratora, pacijenti bi trebali jednom godišnje kontrolirati i izvršiti podešavanje zaštitne maske kako bi osigurali pravilno prianjanje.
Medicinski nadzor je oblik sekundarne prevencije. Radnicima se mogu predložiti medicinske pretrage koje bolest otkrivaju rano i kada terapijske mjere mogu pomoći te umanjiti dugoročne štetne posljedice.