Konjugirane pareze pogleda

Autor: Michael Rubin, MDCM
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Marija Sedlić, dr. med.

Konjugirana pareza pogleda je nemogućnost pokretanja očnih jabučica u horizontalnom (najčešće) ili vertikalnom smjeru.

(Vidi također Pregled neurooftalmoloških poremećaja i poremećaja moždanih živaca.)

Pareze pogleda najčešće uzrokuju nemogućnost pokretanja očiju u horizontalnom smjeru; neke utječu na pogled prema gore, a manje ih utječe na pogled prema dolje.

Pareze horizontalnog pogleda

Konjugirani horizontalni pogled kontroliraju živčani impulsi iz hemisfera velikog mozga, malog mozga, vestibularnih jezgri i vrata. Živčani impulsi skupljaju se u centrima horizontalnog pogleda (paramedijalna pontina retikularna formacija) te se integriraju u konačnu naredbu za susjednu jezgru VI. moždanog živca koja kontrolira lateralni rektus na istoj strani, i, preko medijalnog longitudinalnog fascikulusa (MLF), za jezgru okulomotornog živca suprotne strane koja kontrolira medijalni rektus. Inhibitorni signali za suprotne očne mišiće javljaju se istovremeno.

Najčešća i najteža oštećenja horizontalnog pogleda nastaju zbog lezije ponsa koja zahvaća centar za horizontalni pogled i jezgru VI. moždanog živca. Česti uzrok je moždani udar koji dovodi do gubitka horizontalnog pogleda istostrano mjestu oštećenja. Pareze pogleda uzrokovane moždanim udarom ne reagiraju na ikakav podražaj (npr. voljni ili vestibularni). Lakše pareze pogleda mogu uzrokovati samo nistagmus ili nemogućnost zadržavanja fiksacije.

Oštećenje kontralateralne moždane hemisfere rostralno od frontalnog girusa je druga najčešća lokalizacija oštećenja. Takva oštećenja su tipično uzrokovana moždanim udarom. Rezultirajuće pareze se poboljšavaju s vremenom. Horizontalni konjugirani pogled posredovan refleksima moždanog debla (npr. kao odgovor na kalorijsku stimulaciju hladnom vodom) je očuvan.

Pareze vertikalnog pogleda

Pogled prema gore i prema dolje ovisi o informacijama iz vlakana koja uzlaze iz vestibularnog sustava kroz MLF obostrano do jezgara III. i IV. moždanog živca, intersticijske jezgre Cajal i rostralnih intersticijskih jezgara MLF-a. Poseban put silazi, vjerojatno iz moždanih hemisfera, kroz pretektum mezencefalona u jezgre III. i IV. moždanog živca. Rostralna intersticijska jezgra MLF–a integrira impulse u završnu naredbu za vertikalni pogled.

Vertikalni pogled postaje sve ograničeniji sa starenjem.

Pareze vertikalnog pogleda najčešće nastaju kao posljedica lezija u srednjem mozgu, obično infarkta ili tumora. U parezama vertikalnog pogleda, zjenice mogu biti proširene, a vertikalni se nistagmus javlja prilikom pogleda prema gore.

Parinaudov sindrom (sindrom stražnjeg mezencefalona), pareza konjugiranog pogleda prema gore, može biti posljedica pinealnog tumora ili, rjeđe, tumora ili infarkta pretektuma srednjeg mozga. Ovaj sindrom je karakteriziran poremećajem pogleda prema gore, retrakcijom vjeđa (Collierov znak), preferencijom pogleda prema dolje (znak "zalazećeg sunca"), konvergentnim nistagmusom te proširenim zjenicama (oko 6 mm) koje slabo reagiraju na svjetlo, a bolje na akomodaciju.

Pareze pogleda prema dolje

Oštećeno gledanje prema dolje s očuvanim gledanjem prema gore obično ukazuje na progresivnu supranuklearnu paralizu; drugi uzroci su rijetki.