Izrasline mogu nastati od svih vrsta tkiva u ustima i oko usta, uključujući vezivno tkivo, kost, mišiće i živce. Najčešće se pojavljuju na usnama, lateralnim rubovima jezika, dnu usta i mekom nepcu. Neke od njih uzrokuju bol i iritaciju. Ponekad pacijenti sami primijete izrasline, dok se ostale obično uoče prilikom redovite kontrole.
(Vidi Procjena stomatološkog pacijenta, Oralni planocelularni karcinom, Orofaringealni planocelularni karcinom i Kandidijaza [mukokutana].)
Etiologija
Oralne izrasline mogu biti:
Benigne oralne izrasline
Većina oralnih izraslina je benigna i postoji više različitih vrsta.
Izrasline u području usne šupljine
Benigne oralne izrasline (iritacijski fibrom)
Fotografija prikazuje oralnu izraslinu uzrokovanu kroničnom iritacijom. Fibrom je u ovom slučaju nastao kroničnom iritacijom ortodontske bravice na unutarnjoj strani obraza.
DR P. MARAZZI/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Skvamozni papilom – obična bradavica
Ovaj primjer oralnog skvamoznog papiloma obična je bradavica (verruca vulgaris), koja se javlja kao izdignuta ovalna, mesnata lezija na površini jezika.
DR P. MARAZZI/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Skvamozni papilom jezika
Fotografija prikazuje bradavicu koja izgleda kao peteljkasti papilom, odnosno egzofitična tvorba nalik cvjetači, na donjem rubu jezika. Mogući uzrok je HPV.
CLINICA CLAROS/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Kandidijaza (orofaringealna)
Orofaringealna kandidijaza uzrokuje bijele plakove na oralnim sluznicama koji mogu krvariti kada se postružu.
Image provided by Thomas Habif, MD.
Ranula
Fotografija prikazuje uvećanu ranulu u središtu. Ranule su mukokele koje se javljaju na dnu usne šupljine; veće su od mukokela koje se javljaju na drugim mjestima u ustima. Glavni izvor mukoznog sadržaja u ranulama obično je podjezična žlijezda slinovnica, premda ponekad može biti i podčeljusna žlijezda slinovnica.
CLINICA CLAROS/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Torus palatinus
Torus palatinus česta je koštana izraslina koja se javlja posred nepca, vrlo često bilateralno kao u ovom slučaju.
DR P. MARAZZI/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Torus mandibularis
Benigna izraslina na jezičnoj strani donje čeljusti vidljiva je na lijevoj strani pacijentovih usta.
© Springer Science+Business Media
Mukozna retencijska cista (mukokela, mukozni ekstravazacijski fenomen)
Fotografija prikazuje mukokelu na usnici, benignu izraslinu koja se sastoji od vrećice ispunjene mukoznim sadržajem. Mukokela na pritisak fluktuira, premda ponekad može biti tvrda na pritisak.
DR P. MARAZZI/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Pleomorfni adenom nepčane žlijezde slinovnice
Pleomorfni adenom najčešća je benigna intraoralna neoplazma. Najčešće se nalazi na palatinalnoj sluznici.
DR P. MARAZZI/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Tumor parotidne (podušne) žlijezde slinovnice
Pacijent s velikim desnostranim tumorom parotidne žlijezde slinovnice. Bjelkaste papule na slici slučajan su nalaz kao posljedica kronične kožne infekcije (yaws), infekcije uzrokovane bakterijom Treponema pallidum podvrsta pertenue.
Image courtesy of K. Mae Lennon and Clement Benjamin via the Public Health Image Library of the Centers for Disease Control and Prevention.
Kronična iritacija može dovesti do nastanka izrasline ili uzrokovati zadebljanje gingive. Benigne izrasline su česte i, ako je nužno, mogu se ukloniti kirurški. U 10 do 40 % ljudi takve se izrasline ponovno javljaju zato što nije uklonjen uzrok. Ponekad takve iritacije, posebno ako perzistiraju tijekom duljeg vremena, mogu voditi do nastanka premalignih i malignih promjena.
Bradavice se također mogu javiti u ustima. Obične bradavice (verrucae vulgaris) vrlo se često prenose s drugih mjesta na tijelu bliskim kontaktom, primjerice sisanjem palca na kojem postoji bradavica. Genitalne bradavice obično se prenose oralnim seksualnim kontaktom, a uzrokovane su humanim papilomavirusom (HPV). Oralne bradavice ponekad se mogu spontano povući nakon nekoliko mjeseci ili godina. Liječenje je kirurško kad god je to moguće.
Oralna kandidijaza (soor) javlja se kao bijeli sirasti plakovi na sluznici usta koji su čvrsto zalijepljeni uz površinu i, kada se uklone, ostavljaju crvene erozivne površine. Kandidijaza se najčešće javlja u pacijenata s dijabetesom, imunokompromitiranih pacijenata i pacijenata koji dugo uzimaju antibiotike.
Ciste usne šupljine mogu nastati zbog različitih uzroka i uzrokovati bol i oteklinu. Vrlo često su vezane uz impaktirane umnjake i mogu resorbirati velike površine mandibule prilikom rasta. Određeni tipovi cista pokazuju veću tendenciju recidiva nakon kirurške terapije. Različiti tipovi cističnih tvorbi javljaju se u području dna usne šupljine. Kirurški se uklanjaju zbog neugode prilikom gutanja ili iz estetskih razloga.
Mukokele (mukozne retencijske ciste) i ranule bezbolne su, benigne, intraoralne otekline, cistične ili pseudocistične nakupine mukoznog sadržaja žlijezda slinovnica. Često nastaju kao posljedica traume. Daleko najčešće lezije, mukokele, najčešće se javljaju unutar lateralnog dijela donje usne i često imaju plavkastu prozirnu boju zbog prisutnosti razlivenog mucina ispod sluznice. Obično su rezultat slučajnog ugriza donje usne i nastaju kada je zapriječen protok sline iz manjih žlijezda slinovnica. Većina mukokela prolazi u tjedan ili dva. Ranule su velike, obično plavkaste mukokele na dnu usne šupljine. Terapija je kirurška ekscizija.
Torus je zaobljena izbočina kosti koja se formira u srednjoj liniji tvrdog nepca (torus palatinus) ili na unutarnjoj strani mandibule (torus mandibularis). Ova tvrda izbočina česta je i bezopasna. Čak se i veliki torusi mogu ostaviti intaktni, osim ako dođe do traume prilikom jela ili se izrađuje proteza koja prekriva to područje.
Gardnerov sindrom tip je obiteljske adenomatozne polipoze, nasljednog poremećaja GI trakta koji uključuje više kolorektalnih polipa. Pacijenti koji imaju Gardnerov sindrom često imaju prisutne multiple oralne osteome koji mogu klinički nalikovati višestrukim lezijama torusa, osobito u tijelu i kutu donje čeljusti.
Keratoakantomi su izrasline koje nastaju na usnama i drugim područjima izloženim suncu, kao što su lice, podlaktice i ruke. Keratoakantom obično dosegne svoju punu veličinu od oko 1 do 3 cm ili više u promjeru unutar 1 ili 2 mjeseca, a zatim se počinje smanjivati nakon još nekoliko mjeseci i s vremenom može nestati bez liječenja. Nekada su se svi keratoakantomi smatrali nekanceroznima, no neki stručnjaci sada smatraju da su oni koji se ne smanjuju kancerozne lezije niskog stupnja, a za takve lezije trenutačno se preporučuje biopsija ili ekscizija.
Odontomi su izrasline nastale od stanica koje stvaraju zub i izgledaju poput malih, pogrešno oblikovanih dodatnih zuba. Kod djece mogu doći na mjesto normalne erupcije zuba. U odraslih mogu pogurati zube izvan okluzije. Veliki odontomi mogu uzrokovati porast maksile ili mandibule. Obično se uklanjaju kirurški.
Tumori žlijezda slinovnica uglavnom su (75 do 80 %) benigne, spororastuće i bezbolne tvorbe. Obično se javljaju kao jedna mekana, pokretna kvržica ispod kože normalnog izgleda ili ispod bukalne sluznice. Povremeno su, ako su šuplje i ispunjene tekućinom, čvrste. Najčešći tip je pleomorfni adenom (miješani tumor) i javlja se uglavnom u žena > 40 godina. Pleomorfni adenomi mogu postati zloćudni i uklanjaju se kirurški. Ako se ne ukloni u potpunosti, ova vrsta tumora vjerojatno će se ponoviti. Ostale vrste benignih tumora također se uklanjaju kirurški, ali puno je manje vjerojatno da će postati zloćudni ili se ponovno pojaviti.
Premaligne (displastične) promjene
Bijela, crvena ili miješana bijelo-crvena područja koja se ne mogu lako obrisati, traju više od 2 tjedna i nisu definirana kao neko drugo stanje mogu biti displazije. U displastičnim promjenama sudjeluju isti čimbenici rizika kao i u zloćudnim tvorbama, a displastične promjene mogu postati zloćudne ako se ne uklone.
Leukoplakija
Fotografija prikazuje debeli plak leukoplakije proširen po dorzumu jezika.
© Springer Science+Business Media
Leukoplakija je ravna bijela mrlja koja se može razviti kada je oralna sluznica iritirana dulje vrijeme. Nadraženo mjesto izgleda bijelo jer ima zadebljani sloj keratina, koji je inače manje obilan u oralnoj sluznici. Čimbenici koji su često povezani s razvojem idiopatske oralne leukoplakije uključuju uporabu duhana, konzumaciju alkohola, nedostatak vitamina i endokrine poremećaje.
Leukoplakija i karcinom skvamoznih stanica
Leukoplakija je generalizirani naziv za bijele hiperkeratotične plakove na sluznici usta. Otprilike 80 % leukoplakija benigne je etiologije. Međutim, na ovoj fotografiji prikazan je karcinom skvamoznih stanica u području leukoplakične lezije na ventralnoj površini jezika (strelica).
Ljubaznošću Jonathana A. Shipa, DMD.
Eritroplakija je crvena i ravna ili istrošena površina koja nastaje kada se oralna sluznica stanji. Područje izgleda crveno jer su kapilare vidljivije. Eritroplakija je mnogo zloćudniji prediktor oralnog karcinoma od leukoplakije.
Eritroplakija i karcinom skvamoznih stanica
Eritroplakija je generalizirani naziv za crvene, ravne ili erodirane lezije na sluznici usta. Fotografija prikazuje gljivasti karcinom skvamoznih stanica na jeziku koji je okružen eritroplakičnim rubom.
Ljubaznošću Jonathana A. Shipa, DMD.
Mješovite lezije pokazuju miješana područja leukoplakije i eritroplakije, a mogu biti i prekursori raka.
Oralni karcinom
Uživanje alkohola i duhana, posebno u kombinaciji, povećava rizik nastanka oralnog karcinoma do 15 puta. Žvakanje duhana i uživanje bezdimnog duhana (snuff) povećavaju mogućnost nastanka karcinoma na unutarnjoj površini obraza i usana. Najčešća mjesta nastanka oralnog karcinoma uključuju lateralne površine jezika, dno usne šupljine i orofarinks. HPV infekcija rizični je čimbenik za nastanak oralnog karcinoma, posebno tonzila i baze jezika. Vrlo rijetko oralni karcinom može biti posljedica metastaza karcinoma pluća, dojke ili prostate.
Oralni karcinom može pokazivati različite kliničke forme, ali najčešće se javlja kao displastična lezija, bijelo-crvena i takva koja se ne može ukloniti.
Procjena
Anamneza
Anamneza uključuje skup pitanja o tome koliko je dugo patološka tvorba prisutna, je li bolna i postoji li trauma koja je dovela do nastanka, primjerice ugriz obraza, ogrebotina na oštri zub ili posljedica neadekvatnog stomatološkog rada. Također su važni simptomi sistemskih bolesti, posebno gubitak težine i malaksalost.
Anamneza treba isključiti rizične čimbenike za kandidijazu, neposrednu upotrebu antibiotika, dijabetes i HIV infekciju ili rizične čimbenike za HIV. Vrlo je važno utvrditi dugotrajnost uživanja alkohola i duhana.
Fizikalni pregled
Klinički pregled uključuje vizualni pregled usne šupljine, vrata i orofarinksa te palpatorni pregled svih struktura unutar usne šupljine. Palpatorni pregled vrata bitan je zbog limfadenopatije koja upućuje na potencijalni karcinom ili kroničnu upalu.
Upozoravajući znakovi
Sljedeći klinički znakovi posebno su važni:
-
Gubitak težine
-
Tvorba na vratu
-
Dugotrajna upala grla
-
Otežano gutanje
Interpretacija nalaza
Oralni karcinom ne smije se zamijeniti za benignu leziju. Ako tvorba traje dulje od nekoliko tjedana (2 tjedna), liječnik treba biti iznimno oprezan i uputiti pacijenta na biopsiju.
Dodatne pretrage
Suspektna kandidijaza može se potvrditi kulturom gljivica i nalazom pseudohifa u 10 %-tnom KOH-u (kalijevoj lužini). Lezije za koje se sumnja da su posljedica traume potrebno je kontrolirati kroz dva tjedna i ukloniti potencijalni uzrok. Biopsiju bi trebalo učiniti za sve lezije koje traju dulje od dva tjedna i lezije za koje se ne zna koliko su dugo prisutne.
Liječenje
Liječenje ovisi o uzroku, estetskim i funkcionalnim oštećenjima, bolnosti i malignom potencijalu dijagnosticirane izrasline.
Ključne činjenice
-
Većina oralnih izraslina je benigna.
-
Bradavice, infekcija kandidom i perzistentna trauma najčešći su uzroci benignih tvorbi.
-
Uživanje alkohola i duhana te HPV infekcija rizični su čimbenici za nastanak oralnog karcinoma.
-
Oralni karcinom nemoguće je dijagnosticirati samo vizualnim pregledom, stoga je biopsija nužna.