Procjenjuje se da 1 do 3 na 100.000 naizgled zdravih mladih sportaša naglo umre tijekom vježbanja. Muškarci su pogođeni do 10 puta češće od žena. Košarkaši i igrači američkog nogometa u SAD-u te nogometaši u Europi izloženi su najvećem riziku (1).
U mladih sportaša iznenadna srčana smrt ima više uzroka (vidjeti tablicu Uzročnici iznenadne srčane smrti u mladih sportaša). Najčešćim uzrokom naglog srčanog zastoja smatrala se hipertrofijska kardiomiopatija. Novije studije sugeriraju da je hipertrofijska kardiomiopatija odgovorna za manji udio iznenadnih srčanih smrti i da se većina iznenadnih srčanih smrti javlja kod bolesnika čija je struktura srca obdukcijom utvrđena kao normalna (2, 3).
Commotio cordis (iznenadna ventrikulska tahikardija ili fibrilacija nakon udarca u prekordij) predstavlja rizik kod sportaša s tankim, popustljivim prsnim košem, čak i kada nema podležećih kardiovaskularnih poremećaja. Udarac može uključivati projektil umjerene sile (npr. bejzbolsku loptu, hokejski pak, loptu za lakros) ili udarac drugog igrača tijekom osjetljive faze repolarizacije miokarda.
Ostali uzroci uključuju nasljedne proaritmijske sindrome (npr. sindrom produljenog QT intervala, Brugadin sindrom). Neki mladi sportaši umiru od rupture aneurizme aorte (u Marfanovu sindromu).
U starijih sportaša iznenadna srčana smrt obično je uzrokovana
Povremeno su uključene hipertrofijska kardiomiopatija ili valvularna bolest.
U drugim stanjima koja leže u osnovi naglog smrtonosnog ishoda kod sportaša (npr. astma, toplinska bolest, komplikacije povezane s uporabom nezakonitih sredstava ili sredstava za poboljšanje izvedbe), ventrikulska tahikardija ili fibrilacija terminalni su, a ne primarni događaj.
Simptomi i znakovi povezani su s kardiovaskularnim kolapsom i dijagnoza je očigledna.
Brzo liječenje naprednim mjerama održavanja života uspješno je u < 20% slučajeva, a postotak se može povećati uz veću dostupnost automatskih vanjskih defibrilatora (AVD). Zapravo, studije su pokazale da prisutnost AVD-a može povećati stope preživljenja neurološki intaktnih osoba na više od 80% (4). Kod bolesnika koji prežive liječenje je usmjereno na osnovnu bolest. U nekim slučajevima implantabilni kardioverter-defibrilator može u konačnici biti potreban.
Neki uzroci iznenadne kardiovaskularne smrti u mladih sportaša
Literatura
-
1. Maron BJ, Haas TJ, Ahluwalia A, et al: Demographics and epidemiology of sudden deaths in young competitive athletes: From the United States National Registry. Am J Med 129:1170-1177, 2016. doi: 10.1016/j.amjmed.2016.02.031
-
2. Finocchiaro G, Papadakis M, Robertus JL, et al: Etiology of sudden death in sports: insights from a United Kingdom regional registry. J Am Coll Cardiol 67:2108–2115, 2016. doi: 10.1016/j.jacc.2016.02.062
-
3. Harmon KG, Asif IM, Klossner D, Drezner JA: Incidence of sudden cardiac death in National Collegiate Athletic Association athletes. Circulation 123:1594–1600, 2011. doi: 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.004622
-
4. Johri AM, Poirier P, Dorian P, et al: Canadian Cardiovascular Society/Canadian Heart Rhythm Society joint position statement on the cardiovascular screening of competitive athletes. Can J Cardiol 35:1-11, 2019. doi: 10.1016/j.cjca.2018.10.016
Kardiovaskularni probir za sportaše
Sportaši često prolaze probire kako bi se prepoznao rizik prije sudjelovanja u sportu. U Sjedinjenim Američkim Državama reevaluiraju se svake 2 godine (u srednjoškolskoj dobi) ili svake 4 godine (u dobi fakulteta ili stariji). U Europi se probir ponavlja svake 2 godine bez obzira na dob.
Preporuke za probir u SAD-u za mlade odrasle osobe fakultetske dobi — kao i za djecu i adolescente, uključuju sljedeće:
-
medicinsku i obiteljsku anamnezu te anamnezu uzimanja lijekova/droga (uključujući korištenje lijekova za poboljšanje izvedbe i lijekova koji predisponiraju sindromu produljenog QT intervala)
-
fizikalni pregled (uključujući mjerenje krvnog tlaka te auskultaciju srca u ležećem i stojećem položaju)
-
daljnju obradu na temelju nalaza anamneze i fizikalnog pregleda
Europske smjernice razlikuju se od američkih smjernica po tome što se u probiru preporučuje elektrokardiogram (EKG) za svu djecu, adolescente i mlade odrasle sportaše.
Kanadske smjernice preporučuju probir u tri razine:
Testiranje se provodi ako je klinički opravdano (1).
Korekcija QT intervala (EKG)
Probir za starije odrasle (35 godina ili starije) s čimbenicima rizika može uključivati postupno testiranje tjelesne sposobnosti testom opterećenja, osobito ako su bili neaktivni tijekom niza godina.
Anamneza i pregled nisu ni osjetljivi ni specifični; lažno pozitivni i lažno negativni nalazi uobičajeni su zbog niske prevalencije srčanih poremećaja u naizgled zdravoj populaciji. Korištenje probirnog UZV-a srca ili EKG-a moglo bi poboljšati otkrivanje bolesti, ali bi moglo dovesti do još više lažno pozitivnih nalaza te je njihova uporaba u populaciji nepraktična.
Genetsko testiranje na hipertrofijsku kardiomiopatiju ili sindrom produljenog QT intervala nije preporučljivo niti izvedivo u probiru sportaša.
Odabrana ispitivanja
Sportaši s pozitivnom obiteljskom anamnezom ili simptomima i znakovima hipertrofijske kardiomiopatije, sindroma produljenog QT intervala ili Marfanova sindroma zahtijevaju daljnju obradu. Tipično, evaluacija uključuje jedno ili oboje od sljedećeg:
Potvrda bilo koje od navedenih bolesti može isključiti mogućnost bavljenja sportom.
Ako EKG otkrije srčani blok tipa Mobitz II, potpuni AV blok, pravi blok desne grane ili lijeve grane, ili postoji klinički ili elektrokardiografski dokaz poremećaja ritma pretklijetki ili klijetki, potrebno je tražiti srčane bolesti.
Sportašima s presinkopom ili sinkopom također se mogu procijeniti anomalije koronarnih arterija, ako gore navedeni neinvazivni testovi nisu od pomoći, koristeći
Ako se ehokardiografski ili slučajno verificira proširena aorta, potrebna je daljnja obrada.
Preporuke za bavljenje sportom
Sportaše treba odvraćati od uzimanja lijekova za poboljšanje sportskih rezultata. Bolesnici s blagim ili umjerenim bolestima srčanih zalistaka mogu sudjelovati u težim sportskim aktivnostima; međutim, bolesnici s teškim bolestima srčanih zalistaka, osobito oni sa stenozama, ne bi trebali sudjelovati u natjecateljskim sportovima niti se rekreativno baviti aktivnostima visokog intenziteta. Bolesnici s većinom strukturnih ili aritmogenih poremećaja srca (npr. hipertrofijskom kardiomiopatijom, anomalijama koronarnih arterija, aritmogenom displazijom desne klijetke) ne bi trebali sudjelovati u natjecateljskim sportovima niti se rekreativno baviti aktivnostima visokog intenziteta.
Literatura za kardiovaskularni probir
-
1. Johri AM, Poirier P, Dorian P, et al: Canadian Cardiovascular Society/Canadian Heart Rhythm Society joint position statement on the cardiovascular screening of competitive athletes. Can J Cardiol 35:1-11, 2019. doi: 10.1016/j.cjca.2018.10.016
Ključne poruke
-
Iznenadna srčana smrt tijekom vježbanja je rijetka i može biti posljedica hipertrofijske kardiomiopatije, ali mnogi bolesnici na obdukciji imaju strukturno zdravo srce (mlađi sportaši) ili koronarnu bolest (stariji sportaši).
-
Probir mlađih sudionika (djece i mlađih odraslih) uključuje uzimanje anamneze i fizikalni pregled, a onima s patološkim nalazima ili pozitivnom obiteljskom anamnezom treba učiniti EKG i/ili ehokardiografiju.
-
Probir starijih bolesnika s čimbenicima rizika (osobito ako su bili neaktivni nekoliko godina) uključuje anamnezu, fizikalni pregled i, uobičajeno, test opterećenja.
-
Sudjelovanje se ne preporučuje sportašima s teškom bolešću zalistaka i većinom strukturnih ili aritmogenih srčanih poremećaja (npr. hipertrofijskom kardiomiopatijom).
Više informacija
Mogu biti korisni sljedeći alati na engleskom jeziku za procjenu. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.
-
Baggish AL, Battle RW, Beaver TA, et al: Recommendations on the use of multimodality cardiovascular imaging in young adult competitive athletes: A report from the American Society of Echocardiography in collaboration with the Society of Cardiovascular Computed Tomography and the Society for Cardiovascular Magnetic Resonance. J Am Soc Echocardiogr 33(5):523–549, 2020. doi: 10.1016/j.echo.2020.02.009
-
Johri AM, Poirier P, Dorian P, et al: Canadian Cardiovascular Society/Canadian Heart Rhythm Society joint position statement on the cardiovascular screening of competitive athletes. Can J Cardiol 35:1–11, 2019. doi: 10.1016/j.cjca.2018.10.016
-
Martinez MW, Kim JH, Shah, AB, et al: Exercise-induced cardiovascular adaptations and approach to exercise and cardiovascular disease. JACC State-Of-The-Art Review. J Am Coll Cardiol 78(14):1454-1470, 2021.