Bolesti povezane sa zgradom

Autor: Abigail R. Lara, MD
Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.

(Vidi također Prikaz plućnih bolesti izazvanih vanjskim čimbenicima.)

Bolesti povezane sa zgradama heterogena su skupina poremećaja čija se etiologija dovodi u vezu sa okolišem suvremenih zrakopropusnih zgrada. To su zgrade s prozorima koji se ne mogu otvarati, a u kojima se za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju koriste sustavi za cirkulaciju zraka. Ovakvi se sustavi većinom nalaze u zgradama s prostorijama neindustrijske (uredske) namjene, u apartmanskim (stambenim) objektima, obiteljskim kućama, školama, muzejima i knjižnicama.

Bolesti povezane sa zgradom mogu biti specifične i nespecifične. Dijagnoza se temelji na anamnestičkim podacima o ekspoziciji i kliničkim nalazima. Liječenje je uglavnom potporno (simptomatsko).

Specifične bolesti povezane sa zgradom

Specifične bolesti povezane sa zgradom su one za koje je dokazana veza između boravka u građevini (ekspozicija) i pojave bolesti. Primjeri su:

Inhalacijska groznica je febrilna reakcija uzrokovana izlaganjem tijela organskim aerosolima ili prašini. Simptomi počinju 4 do 12 sati nakon ekspozicije. Simptomi su vrućica, glavobolja i opća slabost. Nazivi koji se koriste za opisivanje ove vrste bolesti povezanih sa zgradama su groznica izazvana ovlaživačima zraka, žitna groznica, groznica zatvorenih svinja i mikotoksikoza, ovisno o uzročniku. Febrilnu bolest može izazvati dim nastao varenjem metala i dim od polimera. Izraz sindrom toksičnosti organske prašine koristi se da obuhvati subakutni febrilitet i respiratornu reakciju na organsku prašinu koja je obično jako kontaminirana bakterijskim endotoksinom. Toksični pneumonitis često je korišten, ali manje specifičan izraz.

Groznica izazvana ovlaživačima zraka javlja se u neindustrijskim zgradama kao posljedica rada sustava za ovlaživanje zraka ili drugih vrsta ventilacijskih jedinica koje su idealno mjesto za nesmetan razvoj bakterija ili gljivica i odličan način za njihovo raspršivanje. Bolest se obično manifestira subfebrilitetom, malaksalošću, glavoboljom, kašljem i dispnejom. Poboljšanje koje obično nastupa nakon prestanka ekspozicije (npr. vikendom kada osoba ne boravi u tim prostorima) često je jedan od prvih indikatora etiologije bolesti. Groznica ovlaživača zraka počinje akutno (npr. 4 do 12 sati nakon ekspozicije), a prolazi spontano (obično traje 2 do 3 dana). Fizikalni znakovi bolesti mogu biti vrlo diskretni ili ih uopće nema. Često se događa da istodobno oboli više osoba.

Za razliku od imunološki posredovanih stanja (npr. hipersenzitivni pneumonitis, astma povezana sa zgradama), inhalacijske groznice ne zahtijevaju razdoblje senzibilizacije. Poremećaj se može pojaviti nakon prve ekspozicije. Akutne epizode uglavnom ne zahtijevaju liječenje izuzev antipiretike i izolaciju od onečišćenog okoliša. Ako su simptomi i dalje izraženi, mora se poduzeti daljnja obrada da se isključe infekcija, hipersenzitivni pneumonitis ili druga stanja. Biološko uzorkovanje za otkrivanje mikroba u zraku u radnom okruženju može biti skupo i dugotrajno, ali ponekad je neophodno dokumentirati izvor kontaminiranog zraka. Inhalacijske groznice svih vrsta obično se sprječavaju savjesnim i trajnim održavanjem ventilacijskih sustava.

Nespecifične bolesti povezane sa zgradom

Nespecifične bolesti povezane sa zgradom su one kod kojih je teže dokazati vezu između boravka u građevini (ekspoziciju) i pojave bolesti.

Izraz sindrom bolesne zgrade koristi se za one bolesti koje pogađaju više ljudi u istoj zgradi, ali ovaj izraz se izbacuje a sve više ga zamjenjuje izraz bolest povezana sa zgradom. Bolesti povezane sa zgradama često uzrokuju nespecifične simptome:

  • svrbež kože, iritaciju, suhoću ili suzenje očiju

  • rinoreju ili začepljenost nosa

  • grlobolju ili stezanje u grlu

  • suhu kožu koja svrbi ili neobjašnjivi osip po koži

  • glavobolju, letargiju ili poremećaj koncentracije

Neki građevinski čimbenici (čimbenici vezani za gradnju) objašnjavaju ove simptome u nekim slučajevima. U takve čimbenike spadaju viša temperatura u zgradi, veći stupanj vlažnosti zraka i loša ventilacija, obično zbog nemogućnosti dovoda dovoljne količine svježeg vanjskog zraka. Jedan od čimbenika je i sam pacijent: bolest je češća u žena, posebno atopičarki i kod onih koje pretjerano obraćaju pažnju na tjelesne simptome i pridaju im značaj, koje su zabrinute i depresivne i povremeno podliježu masovnoj histeriji, što sve pojačava simptome bolesti.