Tijekom adolescencije (obično se smatra dobi od 10 do 19 ili ranih 20-ih godina života), dječaci i djevojčice dosežu visinu i tjelesnu masu odrasle osobe te prolaze pubertet. Za dječake vidi Spolna diferencijacija, adrenarhe i pubertet, za djevojčice vidi Pubertet. Vrijeme i brzina kojom se javljaju te promjene variraju, a na njih utječu i naslijeđe i okolina.
Nakon 2. godine parametri rasta ucrtavaju se u krivulje rasta Centra za kontrolu bolesti growth charts from the CDC (1).
Literatura
-
1. Grummer-Strawn LM, Reinold C, Krebs NF, Centers for Disease Control and Prevention (CDC)Grummer-Strawn LM, Reinold C, Krebs NF, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC): Uporaba krivulja rasta Svjetske zdravstvene organizacije i Centra za kontrolu bolesti za djecu od 0 do 59 mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama. MMWR Recomm Rep 10(RR-9): 1-15, 2010. Clarification and additional informationPojašnjenje i dodatne obavijesti. MMWR Recomm Rep 59(36): 1184, 2010.
Tjelesni rast
Ubrzanje rasta u dječaka događa se u dobi između 12 i 17 godina, s vrhuncem obično između 13 i 15 godina. Brzina rasta od > 10 cm može se očekivati u godini vrhunca ubrzanja rasta. Ubrzanje rasta u djevojčica događa se u dobi između dobi 9.5 i 14.5 godina, s vrhuncem obično između 11 i 13.5 godina. Brzina rasta može doseći do 9 cm u godini vrhunca ubrzanja rasta.
Ako pubertet kasni, rast se može poprilično usporiti. Ako kašnjenje nije patološko, ubrzanje rasta javlja se kasnije te se ciljna visina dostiže, a krivulja rasta siječe percentilnu krivulju sve dok dijete ne dosegne genski određenu visinu. U dobi od 18 godina dječacima preostaje još skoro 2,5 cm rasta, a djevojčicama, kod kojih je rast skoro 99% završen, nešto manje. U djevojčica s pravim prijevremenim pubertetom (prije dobi od 8 godina), dolazi do ranijeg ubrzanja rasta, zajedno s nastupom menarhe u ranoj životnoj dobi, što konačno rezultira niskim rastom zbog ranog zatvaranja epifiznih hrskavica. Iako se preuranjeni pubertet definirana kao onaj koji počinje prije dobi od 8 godina, neke djevojke koje se razviju prije te dobi, mogu se razviti normalno.
Tijelo i svi organski sustavi tijekom adolescencije prolaze proces intenzivnog rasta. Najočitije promjene prolaze dojke u djevojčica te genitalije i razvoj tjelesne dlakavosti u oba spola. Čak i kad se te promjene odvijaju normalno, potrebna je značajna emocionalna prilagodba. Ako navedene promjene ne započinju u očekivano razdoblje života, osobito u dječaka čiji tjelesni razvoj nastupa nešto kasnije ili u djevojčica do čijeg razvoja dolazi prerano, postoji vjerojatnost dodatnog emocionalnog stresa. Kod većine dječaka koja raste sporo radi se o konstitucionalnoj pojavi, a ciljna visina u konačnici se dosegne. Kako bi se isključili patološki uzroci, potrebno je učiniti dijagnostičku obradu.
Svim bi adolescentima trebalo dati upute o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i načinu života, uz poseban naglasak na ulogu aktivnosti poput sporta, umjetnosti, druženja s vršnjacima i društveno korisnih aktivnosti. Relativne potrebe za bjelančevinama i energijom (g ili kcal/kg tjelesne mase) progresivno se smanjuju od dojenačkog razdoblja i kroz adolescenciju, iako se apsolutne potrebe povećavaju. Potrebe za bjelančevinama za dječake u dobi od 15 do 18 god su 0,9 g/ kg/dan, a za djevojčice iste dobi 0,8 g/kg/dan. Prosječne energetske potrebe dječaka dobi od 15 do 18 godina iznose 45,5 kcal/kg, a djevojčice iste dobi 40 kcal/kg.
Spolno sazrijevanje
Spolno sazrijevanje obično se u oba spola odvija utvrđenim slijedom. Životna dob početka i brzina spolnog razvoja različite su i na njih utječu i genski i okolišni čimbenici. Spolna zrelost u današnje vrijeme nastupa ranije nego prije sto godina, vjerojatno zbog poboljšanja načina prehrane, općeg zdravlja i životnih uvjeta. Tako se dob menarhe u zadnjih 100 godina smanjila za 3 godine. O fiziološkim promjenama koje se nalaze u osnovi spolnog sazrijevanja govori se u vidi: Reprodukcijska endokrinologija muškarca i vidi: Ginekološka reproduktivna endokrinologija.
U dječaka spolne promjene započinju rastom skrotuma i testisa, nakon čega slijedi produljenje penisa i rast sjemenih mjehurića i prostate. Zatim se pojavljuje pubična dlakavost. Dlakavost pazuha i rast brade pojavljuju se oko 2 godine nakon pojave pubične dlakavosti. Ubrzanje rasta obično uslijedi godinu dana nakon što su počeli rasti testisi. Na prosječnu dob u kojoj dolazi do prve ejakulacije (između 12.5 i 14 godina u SAD-u) utječu psihološki, kulturni i biološki čimbenici. Prva se ejakulacija zbiva oko godinu dana nakon ubrzanja rasta penisa. U mladih adolescenata česta je ginekomastija, obično u vidu pupoljaka dojki. Obično se nakon nekoliko godina povlači sama od sebe.
Pubertet - kad se razvijaju pojedine muške spolne osobine.
U većine djevojaka pupanje dojki prvi je vidljivi znak spolnog sazrijevanja, nakon čega brzo dolazi do početka ubrzanja rasta. Ubrzo nakon toga dolazi do pojave pubične i pazušne dlakavosti. Menarhe se obično pojavljuje oko 2 godine nakon početka razvoja dojki i kad se rast u visinu usporava. Do pojave menarhe dolazi u širokom dobnom rasponu, a većina djevojaka dobiva prvu menstruaciju s 12 ili 13 godina (vidi sliku). Faze rasta dojke (vidi sliku) i pubične dlakavosti (vidi sliku) mogu se detaljno označiti metodom prema Tanneru.
Ako je redoslijed spolnih promjena poremećen, može biti poremećen i rast. Liječnik bi tada trebao posumnjati na patološke uzroke tih promjena.
Pubertet - kad se razvijaju pojedine ženske spolne osobine.
Linije označavaju normalne raspone.
|
Shematski prikaz razvoja dojki prema Tanneru.
Iz Marshall WA, Tanner JM: Varijacije u obrascima pubertetskih promjena u djevojčica. Arhivi bolesti u djetinjstvu 44:291–303, 1969.; upotrijebljeno s dozvolom.
|
Shematski prikaz razvoja pubične dlakavosti u djevojčica prema Tanneru.
Iz Marshall WA, Tanner JM: Varijacije u obrascima pubertetskih promjena u djevojčica. Arhivi bolesti u djetinjstvu 44:291–303, 1969.; upotrijebljeno s dozvolom.
|