Tijekom adolescencije (obično se smatra dobi od 10 do 19 ili ranih 20-ih godina života), dječaci i djevojčice dosežu visinu i tjelesnu masu odrasle osobe te prolaze pubertet. Za dječake vidi Spolna diferencijacija, adrenarhe i pubertet, za djevojčice vidi Pubertet. Vrijeme i brzina kojom se javljaju te promjene variraju, a na njih utječu i naslijeđe i okolina.
Nakon 2. godine parametri rasta ucrtavaju se u krivulje rasta Centra za kontrolu bolesti growth charts from the CDC (1).
Literatura
-
1. Grummer-Strawn LM, Reinold C, Krebs NF, Centers for Disease Control and Prevention (CDC)Grummer-Strawn LM, Reinold C, Krebs NF, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC): Uporaba krivulja rasta Svjetske zdravstvene organizacije i Centra za kontrolu bolesti za djecu od 0 do 59 mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama. MMWR Recomm Rep 10(RR-9):1–15, 2010. Clarification and additional informationPojašnjenje i dodatne obavijesti. MMWR Recomm Rep 59(36):1184, 2010.
Tjelesni rast
Fizički rast u adolescenata
Ubrzanje rasta u dječaka događa se u dobi između 12 i 16 godina, s vrhuncem obično između 13 i 14 godina. Brzina rasta od > 10 cm može se očekivati u godini vrhunca ubrzanja rasta. Nagli rast kod djevojčica događa se negdje između 9½ i 13½ godina, s vrhuncem obično između 11 i 12½ godina; dobitak može doseći 9 cm u godini najveće brzine rasta (1).
Ako pubertet kasni, rast se može poprilično usporiti. Ako kašnjenje nije patološko, ubrzanje rasta javlja se kasnije te se ciljna visina dostiže, a krivulja rasta siječe percentilnu krivulju sve dok dijete ne dosegne genski određenu visinu.
U djece s pravim preuranjenim pubertetom (breast development before age 8 in girls, growth of the testicles and penis before age 9 in boys), an early growth spurt occurs at a young age and, ultimately, short stature results because of early closure of growth plates. Iako se preuranjeni pubertet definirana kao onaj koji počinje prije dobi od 8 godina, neke djevojke koje se razviju prije te dobi, mogu se razviti normalno.
Tijelo i svi organski sustavi tijekom adolescencije prolaze proces intenzivnog rasta. Najočitije promjene prolaze dojke u djevojčica te genitalije i razvoj tjelesne dlakavosti u oba spola. Čak i kad se te promjene odvijaju normalno, potrebna je značajna emocionalna prilagodba. Ako navedene promjene ne započinju u očekivano razdoblje života, osobito u dječaka čiji tjelesni razvoj nastupa nešto kasnije ili u djevojčica do čijeg razvoja dolazi prerano, postoji vjerojatnost emocionalnog stresa. Većina djece koja sporo rastu imaju konstitucijsko zaostajanje and catch up eventually. Kako bi se isključili patološki uzroci, potrebno je učiniti dijagnostičku obradu.
Svim bi adolescentima trebalo dati upute o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i načinu života, uz poseban naglasak na ulogu aktivnosti poput sporta, umjetnosti, druženja s vršnjacima i društveno korisnih aktivnosti. Relativne potrebe za proteinima i energijom (g ili kcal/kg tjelesne težine) postupno opadaju od kraja djetinjstva do adolescencije (pogledajte tablicu Preporučeni prehrambeni referentni unos nekih makronutrijenata, Odbor za hranu i prehranu, Institut za medicinu Nacionalnih akademija), iako apsolutni zahtjevi rastu. Potrebe za bjelančevinama za dječake u dobi od 15 do 18 godine su 0,9 g/ kg/dan, a za djevojčice iste dobi 0,8 g/kg/dan. Prosječne energetske potrebe dječaka dobi od 15 do 18 godina iznose 45,5 kcal/kg, a djevojčice iste dobi 40 kcal/kg.
Referenca fizičkog rasta
Spolno sazrijevanje
Spolno sazrijevanje obično se u oba spola odvija utvrđenim slijedom. Životna dob početka i brzina spolnog razvoja različite su i na njih utječu i genski i okolišni čimbenici. Spolna zrelost u današnje vrijeme nastupa ranije nego prije sto godina, vjerojatno zbog poboljšanja načina prehrane, općeg zdravlja i životnih uvjeta. Tako se dob menarhe u zadnjih 100 godina smanjila za 3 godine. Fiziološke promjene koje su u osnovi spolnog sazrijevanja su vidi: Reprodukcijska endokrinologija muškarca i vidi: Ginekološka reproduktivna endokrinologija.
U dječaka, spolne promjene započinju povećanjem skrotuma i testisa, praćeno produljenjem penisa (vidi sliku Dijagramski prikaz Tannerovih faza od I do V sazrijevanja penisa u dječaka) i povećanjem sjemenih vezikula i prostate (1). Zatim se pojavljuju stidne dlake (vidi sliku Dijagramski prikaz Tannerovih stadija od II do V za razvoj stidnih dlaka u dječaka). Dlakavost pazuha i rast brade pojavljuju se oko 2 godine nakon pojave pubične dlakavosti. Nagli rast obično počinje godinu dana nakon što se testisi počnu povećavati (vidi sliku Pubertet—kada se razvijaju muška spolna obilježja). Na prosječnu dob u kojoj dolazi do prve ejakulacije (između 12.5 i 14 godina u SAD-u) utječu psihološki, kulturni i biološki čimbenici. Prva se ejakulacija zbiva oko godinu dana nakon ubrzanja rasta penisa. U mladih adolescenata česta je ginekomastija, obično u vidu pupoljaka dojki. Obično se nakon nekoliko godina povlači sama od sebe.
Dijagramski prikaz Tannerovih stadija od I do V sazrijevanja penisa kod dječaka
Adapted from Figure 1 in Marshall WA, Tanner JM: Variations in the pattern of pubertal changes in boys. Arch Dis Child 45(239):13–23, 1970.
 |
Dijagramski prikaz Tannerovih stadija od II do V za razvoj stidnih dlaka u dječaka
Adapted from Figure 2 in Marshall WA, Tanner JM: Variations in the pattern of pubertal changes in boys. Arch Dis Child 45(239):13–23, 1970.
 |
Pubertet—kada se razvijaju pojedine muške spolne osobine.
Stupci označavaju normalne raspone. Ne znači dostupan je za promjenu habitusa.
 |
U većine djevojaka porast dojki prvi je vidljivi znak spolnog sazrijevanja, nakon čega brzo dolazi do početka ubrzanja rasta. Ubrzo nakon toga dolazi do pojave pubične i pazušne dlakavosti. Menarhe se obično pojavljuje oko 2 godine nakon početka razvoja dojki i kad se rast u visinu usporava. Menarha se javlja u širokom rasponu, a kod većine djevojčica u SAD-u menstruacija počinje sa 12 ili 13 godina (vidi sliku Pubertet—when female characteristics develop). Faze rasta dojke (vidi sliku Dijagramski prikaz Tannerovih stadija od I do V sazrijevanja dojki kod djevojčica) i razvoj stidne dlake (vidi sliku Dijagramski prikaz Tannerovih stadija od I do V za razvoj stidnih dlaka u djevojčica) može se detaljizirati Tanner metodom (2).
Ako je redoslijed spolnih promjena poremećen, može biti poremećen i rast. Liječnik bi tada trebao posumnjati na patološke uzroke tih promjena.
Dijagramski prikaz Tannerovih faza od I do V sazrijevanja dojki kod djevojčica
From Marshall WA, Tanner JM: Variations in pattern of pubertal changes in girls. Arch Dis Child 44:291-303, 1969.; koristi se uz dopuštenje.
 |
Shematski prikaz stadija I do V u razvoju stidne dlakavosti u djevojčica, prema Tanneru.
From Marshall WA, Tanner JM: Variations in patterns of pubertal changes in girls Archives of Disease in Childhood 44:291–303, 1969; used with permission.
 |
Pubertet-kada se razvijaju pojedine ženske spolne osobine.
Stupci označavaju normalne raspone.
 |
Spolno sazrijevanje
-
1. Marshall WA, Tanner JM: Variations in the pattern of pubertal changes in boys. Arch Dis Child 45(239):13–23, 1970. doi: 10.1136/adc.45.239.13
-
2. Marshall WA, Tanner JM: Variations in pattern of pubertal changes in girls. Arch Dis Child 44(235):291–303, 1969. doi: 10.1136/adc.44.235.291