Tijekom adolescencije (obično se smatra dobi od 10 do 19 ili ranih 20-ih godina života), dječaci i djevojčice dosežu visinu i tjelesnu masu odrasle osobe te prolaze pubertet. Za dječake vidi Spolna diferencijacija, adrenarhe i pubertet, za djevojčice vidi Pubertet. Vrijeme i brzina kojom se javljaju te promjene variraju, a na njih utječu i naslijeđe i okolina.

Nakon 2. godine parametri rasta ucrtavaju se u krivulje rasta Centra za kontrolu bolesti growth charts from the CDC (1).

Ako pubertet kasni, rast se može poprilično usporiti. Ako kašnjenje nije patološko, ubrzanje rasta javlja se kasnije te se ciljna visina dostiže, a krivulja rasta siječe percentilnu krivulju sve dok dijete ne dosegne genski određenu visinu. U dobi od 18 godina dječacima preostaje još skoro 2,5 cm rasta, a djevojčicama, kod kojih je rast skoro 99% završen, nešto manje. U djevojčica s pravim prijevremenim pubertetom (prije dobi od 8 godina), dolazi do ranijeg ubrzanja rasta, zajedno s nastupom menarhe u ranoj životnoj dobi, što konačno rezultira niskim rastom zbog ranog zatvaranja epifiznih hrskavica. Iako se preuranjeni pubertet definirana kao onaj koji počinje prije dobi od 8 godina, neke djevojke koje se razviju prije te dobi, mogu se razviti normalno.

Tijelo i svi organski sustavi tijekom adolescencije prolaze proces intenzivnog rasta. Najočitije promjene prolaze dojke u djevojčica te genitalije i razvoj tjelesne dlakavosti u oba spola. Čak i kad se te promjene odvijaju normalno, potrebna je značajna emocionalna prilagodba. Ako navedene promjene ne započinju u očekivano razdoblje života, osobito u dječaka čiji tjelesni razvoj nastupa nešto kasnije ili u djevojčica do čijeg razvoja dolazi prerano, postoji vjerojatnost dodatnog emocionalnog stresa. Kod većine dječaka koja raste sporo radi se o konstitucionalnoj pojavi, a ciljna visina u konačnici se dosegne. Kako bi se isključili patološki uzroci, potrebno je učiniti dijagnostičku obradu.

Svim bi adolescentima trebalo dati upute o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i načinu života, uz poseban naglasak na ulogu aktivnosti poput sporta, umjetnosti, druženja s vršnjacima i društveno korisnih aktivnosti. Relativne potrebe za bjelančevinama i energijom (g ili kcal/kg tjelesne mase) progresivno se smanjuju od dojenačkog razdoblja i kroz adolescenciju, iako se apsolutne potrebe povećavaju. Potrebe za bjelančevinama za dječake u dobi od 15 do 18 god su 0,9 g/ kg/dan, a za djevojčice iste dobi 0,8 g/kg/dan. Prosječne energetske potrebe dječaka dobi od 15 do 18 godina iznose 45,5 kcal/kg, a djevojčice iste dobi 40 kcal/kg.

Spolno sazrijevanje obično se u oba spola odvija utvrđenim slijedom. Životna dob početka i brzina spolnog razvoja različite su i na njih utječu i genski i okolišni čimbenici. Spolna zrelost u današnje vrijeme nastupa ranije nego prije sto godina, vjerojatno zbog poboljšanja načina prehrane, općeg zdravlja i životnih uvjeta. Tako se dob menarhe u zadnjih 100 godina smanjila za 3 godine. O fiziološkim promjenama koje se nalaze u osnovi spolnog sazrijevanja govori se u vidi: Reprodukcijska endokrinologija muškarca i vidi: Ginekološka reproduktivna endokrinologija.

U dječaka spolne promjene započinju rastom skrotuma i testisa, nakon čega slijedi produljenje penisa i rast sjemenih mjehurića i prostate. Zatim se pojavljuje pubična dlakavost. Dlakavost pazuha i rast brade pojavljuju se oko 2 godine nakon pojave pubične dlakavosti. Ubrzanje rasta obično uslijedi godinu dana nakon što su počeli rasti testisi. Na prosječnu dob u kojoj dolazi do prve ejakulacije (između 12.5 i 14 godina u SAD-u) utječu psihološki, kulturni i biološki čimbenici. Prva se ejakulacija zbiva oko godinu dana nakon ubrzanja rasta penisa. U mladih adolescenata česta je ginekomastija, obično u vidu pupoljaka dojki. Obično se nakon nekoliko godina povlači sama od sebe.

Pubertet - kad se razvijaju pojedine muške spolne osobine.

U većine djevojaka pupanje dojki prvi je vidljivi znak spolnog sazrijevanja, nakon čega brzo dolazi do početka ubrzanja rasta. Ubrzo nakon toga dolazi do pojave pubične i pazušne dlakavosti. Menarhe se obično pojavljuje oko 2 godine nakon početka razvoja dojki i kad se rast u visinu usporava. Do pojave menarhe dolazi u širokom dobnom rasponu, a većina djevojaka dobiva prvu menstruaciju s 12 ili 13 godina (vidi sliku). Faze rasta dojke (vidi sliku) i pubične dlakavosti (vidi sliku) mogu se detaljno označiti metodom prema Tanneru.

Ako je redoslijed spolnih promjena poremećen, može biti poremećen i rast. Liječnik bi tada trebao posumnjati na patološke uzroke tih promjena.

Pubertet - kad se razvijaju pojedine ženske spolne osobine.

Linije označavaju normalne raspone.

Shematski prikaz razvoja dojki prema Tanneru.

Iz Marshall WA, Tanner JM: Varijacije u obrascima pubertetskih promjena u djevojčica. Arhivi bolesti u djetinjstvu 44:291–303, 1969.; upotrijebljeno s dozvolom.

Shematski prikaz razvoja pubične dlakavosti u djevojčica prema Tanneru.

Iz Marshall WA, Tanner JM: Varijacije u obrascima pubertetskih promjena u djevojčica. Arhivi bolesti u djetinjstvu 44:291–303, 1969.; upotrijebljeno s dozvolom.