Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom)

Autor: Gregory L. Wells, MD
Urednica sekcije: akademkinja prof. dr. sc. Mirna Šitum, dr. med.
Prijevod: Nika Franceschi, dr. med.

Bazocelularni karcinom je površinska, spororastuća papula ili čvor, a potječe od bazalnih stanica epidermisa. Karcinomi bazalnih stanica nastaju iz keratinocita u blizini bazalnog sloja koji se mogu nazivati i bazaloidnim keratinocitima. Rijetko metastazira, ali lokalni rast može biti vrlo destruktivan. Dijagnoza se postavlja biopsijom. Liječenje ovisi o osobinama tumora i uključuje kiretažu uz elektrodesikaciju, kiruršku eksciziju, krioterapiju, lokalnu kemoterapiju ili u određenim slučajevima zračenje ili lijekove.

(Vidi također Pregled raka kože.)

Karcinom bazalnih stanica je najčešći oblik raka kože, a godišnje se u SAD-u zabilježi >4 milijuna novih slučajeva. Najčešće se javlja u osoba svijetle puti koje su se izlagale suncu, a vrlo je rijedak u osoba tamne puti.

Simptomi i znakovi

Klinički izgled i biološko ponašanje bazocelularnih karcinoma je vrlo raznoliko. Najčešći oblici su

  • Nodularni (oko 60% karcinoma bazalnih stanica): mali, sjajni, čvrsti, gotovo prozirni do ružičasti čvorići s telangiektazijama, obično na licu. Često je stvaranje ulceracija i krusta.

  • Površinski (oko 30%): crvene ili ružičaste ograničene tanke papule ili plakovi, obično na trupu, koje je teško razlikovati od psorijaze ili lokaliziranog dermatitisa.

  • Morfeiformni (5-10%): plosnati, indurirani plakovi koji nalikuju na ožiljak, mogu biti u boji kože ili svijetlocrvene boje i imati nejasne granice

  • Drugi: mogući su i drugi oblici. Nodularni i površinski karcinomi bazalnih stanica mogu proizvoditi pigment (ponekad se nazivaju pigmentirani bazocelularni karcinomi).

Karcinom se najčešće javlja u obliku sjajne papule, polako raste te nakon nekoliko mjeseci ili godina razvija sjajni, biserni rub s upadljivim prepunjenim žilama (telangiektazijama) na površini i središnje udubljenje ili vrijed. Često dolazi do recidivirajućeg stvaranja krusta ili krvarenja. Karcinomi često naizmjence stvaraju kruste i zacjeljuju, što može neopravdano smanjiti bolesnikovu i liječnikovu zabrinutost oko ozbiljnosti promjene.

Dijagnoza

  • biopsija

Dijagnoza se postavlja biopsijom i histološkom analizom.

Prognoza

Bazocelularni karcinomi rijetko metastaziraju, ali mogu prodrijeti u zdrava tkiva. U rijetkim slučajevima može doći do smrti jer karcinom prodire ili pritišće vitalne strukture ili otvore (oči, uši, usta, kost, tvrdu moždanu ovojnicu).

Gotovo 25% bolesnika koji su imali bazocelularni karcinom razviju novi unutar 5 god. od pojave prvotnog. Stoga je potrebno učiniti pregled kože jedanput godišnje kod bolesnika s pozitivnom osobnom anamnezom za karcinom bazalnih stanica.

Liječenje

  • obično lokalno

Liječenje treba provoditi specijalist.

Klinička slika, veličina, smještaj i histološki podtip karcinoma određuju izbor liječenja - kiretaža i elektrodesikacija, kirurška ekscizija, krioterapija, lokalna kemoterapija (imikvimod ili 5-fluorouracil) i fotodinamska terapija ili ponekad zračenje.

Recidivirajući ili nepotpuno izliječeni karcinomi, veliki karcinomi, karcinomi na mjestima gdje postoji sklonost recidivu (lice, vrat) i morfeiformni s nejasnim granicama se često liječe Mohsovim mikroskopski nadziranim operativnim zahvatom kojim se rubovi tkiva progresivno odstranjuju sve dok uzorak više ne sadrži tumor (što se određuje mikroskopskom pretragom tijekom operacije).

Vismodegib i sonidegib su dostupni bolesnicima koji imaju metastatsku ili lokalno uznapredovalu bolest i nisu kandidati za operaciju ili terapiju zračenjem (npr. jer su lezije velike, recidivirajuće ili metastatske). Ovi lijekovi inhibiraju "hedgehog" signalni put (signalni put koji je mutiran u većine bolesnika s karcinomom bazalnih stanica).

Prevencija

Smatra se da su karcinomi bazalnih stanica povezani s izloženošću ultraljubičastom (UV) zračenju te se preporuča niz mjera za ograničavanje izloženosti.

  • izbjegavanje sunca: boravak u hladu, izbjegavanje aktivnosti na otvorenom između 10 h ujutro i 4 h popodne (kada su sunčeve zrake najjače) te izbjegavanje sunčanja i korištenja solarija

  • korištenje zaštitne odjeće: košulje dugih rukava, hlače i šeširi širokog oboda

  • upotreba krema za sunčanje: najmanje faktor zaštite od sunca (SPF) 30 sa širokim spektrom UVA/UVB zaštite, koristiti prema uputama (tj. primijeniti svaka 2 sata i nakon plivanja ili znojenja); ali ne u svrhu produljenog izlaganja suncu

Ključne informacije

  • Karcinomi bazalnih stanica su najčešći karcinomi kože, osobito su česti u osoba svijetle puti na koži izloženoj suncu.

  • Dijagnozu treba uzeti u obzir kod tipičnih promjena (npr. sjajna, spororastuća papula s često sjajnim, bisernim rubom) i promjena koje naizmjence stvaraju kruste i zacjeljuju.

  • Bolesnike je potrebno uputiti specijalistu na liječenje, najčešće se primjenjuju lokalno destruktivne metode.