Kako procijeniti kognitivne funkcije

Autor: George Newman, MD, PhD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Latica Friedrich, dr. med.

Na početku se procjenjuje pacijentova pažnja; nepažljiv bolesnik ne može u potpunosti surađivati, što otežava testiranje. Svaka natruha opadanja kognitivnih funkcija zahtijeva ispitivanje mentalnog statusa ( link ), što uključuje testiranje višestrukih aspekata kognitivnih funkcija, kao što su:

  • Orijentacija u vremenu, prostoru i prema osobama

  • Pažnja i koncentracija

  • Pamćenje

  • Verbalne i matematičke sposobnosti

  • Prosuđivanje

  • Razmišljanje

Gubitak orijentacije prema osobi (tj. ne znati vlastito ime) javlja se samo kod teškog poremećaja svijesti, delirija, ili demencije; kad se javlja kao izolirani simptom, to sugerira simuliranje.

Procjenjuje se uvid u vlastitu bolest i obim znanja u skladu sa stupnjem obrazovanja, te afekt i raspoloženje. Rječnik je obično u skladu sa stupnjem obrazovanja.

Od bolesnika se zatraži da učini sljedeće:

  • Izvede složenu naredbu koja uključuje tri dijela tijela te razlikuje lijevu od desne strane (npr. “Stavite vaš desni palac u lijevo uho i isplazite jezik”).

  • Imenuje jednostavne predmete i dijelove tih predmeta (primjerice, naočale i stakla, remen i kopču remena)

  • Imenuje dijelove tijela te čita, piše i ponavlja jednostavne fraze (ako se primijeti ispad, potrebni su daljnji testovi afazije )

Prostornu percepciju se može ispitati tako da se zamoli pacijenta da kopira jednostavne i složene figure prstima, te da nacrta sat, kocku, kuću ili preklapajuće pentagone; uloženi trud je često informativan koliko i završni rezultat. Testiranje može otkriti nedosljednost, perseveraciju, mikrografiju, te neglekt jedne strane.

Praksija (kognitivna sposobnost za napraviti složene motoričke pokrete) može se procijeniti tako da se pacijenta zamoli da upotrijebi četkicu za zube ili češalj, zapali šibicu, ili pucketa prstima.

(Vidi također Pristup bolesniku s duševnim simptomima i Uvod u neurološki pregled.)

Ispitivanje kognitivnih funkcija

Ispitivanje kognitivnih funkcija je procjena trenutne mentalne sposobnosti kroz procjenu općeg dojma, ponašanja te neobičnih uvjerenja i shvaćanja (npr. halucinacije, obmane), raspoloženja i svih aspekata spoznaje (npr. pažnja, orijentacija i pamćenje).

Ispitivanje kognitivnih funkcija obavlja se u bilo koga s promijenjenim mentalnim statusom ili razvojem kognitivnog poremećaja, bilo akutnog ili kroničnog. Dostupni su mnogi alati probira; sljedeći su posebno korisni:

  • Montreal Cognitive Assessment (MOCA) za opći probir jer pokriva široki spektar kognitivnih funkcija

  • Mini-Mental status (MMSE) kod testiranja pacijenata za Alzheimerovu bolest, jer je naglasak na testiranju pamćenja

Bilježe se početni rezultati, a ispitivanje se ponavlja svake godine i kad god se sumnja na promjene u mentalnom statusu.

Bolesnicima treba reći da je procjena mentalnog statusa rutinska i da im zbog nje ne bi trebalo biti neugodno.

Ispitivanje se obavlja u mirnoj sobi, a ispitivač bi trebao osigurati da bolesnici mogu jasno čuti pitanja. Bolesnike koji ne govore hrvatski kao svoj materinji jezik, trebalo bi ispitati na jeziku koji govore tečno.

Ispitivanjem mentalnog statusa procjenjuju se različita područja kognitivnog funkcioniranja. Ispitivač mora prvo utvrditi da su pacijenti pozorni-npr procjenjujući njihovu razinu pažnje prilikom uzimanja anamneze ili tražeći od njih da odmah ponove 3 riječi. Daljnje testiranje pacijenta koji nije pozoran nije korisno.

Parametri kognitivne funkcije koja se ispituje i primjeri kako ih testirati su sljedeći:

Orijentacija

Ispitajte 3 parametra orijentacije:

  • Osoba (Kako se zovete?)

  • Vrijeme (Koji je današnji datum?)

  • Mjesto (Kako se zove ovo mjesto?)

Kratkotrajno pamćenje

Tražite od pacijenta da se prisjeti 3 predmeta nakon pauze od 2 do 5 minuta.

Dugoročno pamćenje

Pitajte pacijenta pitanje iz prošlosti poput:”Koje je boje bilo odijelo koje ste nosili na Vašem vjenčanju?” ili “Koje marke je bio Vaš prvi automobil?”

Matematika

Koristite bilo koji jednostavan matematički test. Uobičajena je serija sedmica: tražite od pacijenta da od 100 oduzme 7, zatim od 93 oduzme 7 itd. Druga mogućnost je da pitate npr. koliko kovanica od 5 lipa ukupno čini 1.35 kn.

Traženje riječi

Tražite pacijenta da imenuje što je više moguće predmeta u određenoj kategoriji, npr. odjevni predmeti ili životinje, unutar jedne minute.

Pažnja i koncentracija

Tražite pacijenta da slovka riječ od 5 slova unaprijed i unatrag. Obično se koristi "svijet".

Imenovanje predmeta

Pokažite pacijentu predmet poput olovke, knjige ili ravnala i tražite od pacijenta da imenuje predmet i jedan njegov dio.

Izvršavanje naredbi

Počnite s jednom naredbom poput “Dotaknite nos desnom rukom." Zatim nastavite s tri uzastopne naredbe poput “Uzmite ovaj papir u desnu ruku. Presavijte ga. Stavite papir na pod. "

Pisanje

Tražite od pacijenta da napiše rečenicu. Ona bi trebala sadržavati subjekt i predikat te imati smisla. Pravopisne greške ignorirajte.

Prostorna orijentacija

Tražite od pacijenta da nacrta kuću ili sat te da označi određeno vrijeme na satu. Ili tražite od pacijenta da nacrta 2 preklapajuća pentagona.

Apstraktno razmišljanje

Tražite od pacijenta da navede što je zajedničko za zadana 3 ili 4 predmeta (npr. svi su voće, svi su prijevozna sredstva, svi su glazbeni instrumenti). Tražite od pacijenta da interpretira umjereno zahtjevnu izreku, kao što je "Ljudi koji žive u staklenim kućama ne bi trebali bacati kamenje."

Prosuđivanje

Pitajte pacijenta o hipotetskoj situaciji koja zahtjeva dobro prosuđivanje, npr. "Što biste učinili ako biste na pločniku našli pismo s markom?". Točan odgovor je ubacivanje u poštanski sandučić; otvaranje pisma upućuje na poremećaj ličnosti.