Akutni kolecistitis je upala žučnjaka koja se razvija unutar nekoliko sati, a obično je posljedica opstrukcije duktusa cistikusa kamencem. Simptomi su bolna osjetljivost desnog gornjeg kvadranta abdomena, a ponekad je upala praćena vrućicom, tresavicom, mučninom i povraćanjem. Abdominalni ultrazvuk otkriva kamence, a ponekad i popratnu upalu. Liječi se obično antibioticima i kolecistektomijom.

(Vidi također Pregled funkcije žuči.)

Akutni kolecistitis je najčešća komplikacija kolelitijaze. Obratno, ≥95% bolesnika s akutnom upalom žučnjaka ima žučne kamence. Upala nastaje kad se kamenac zaglavi u duktusu cistikusu i dovede do trajne opstrukcije. Staza žuči uzrokuje oslobađanje upalnih enzima (fosfolipaze A koja pretvara lecitin u lizolecitin koji bi mogao posredovati u upali).

Oštećena sluznica luči više tekućine u žučni mjehur nego što se apsorbira. Posljedična distenzija mjehura oslobađa još više medijatora upale (npr. prostaglandine), pogoršavajući oštećenje sluznice i uzrokujući ishemiju što podržava upalu. Može se dogoditi i bakterijska superinfekcija. Začarani krug izlučivanja tekućine i upale, kada je nesmetan, dovodi do nekroze i perforacije.

U slučaju rekurentnih akutnih upala, žučni mjehur postaje fibroziran i kontrahiran, ne prazni se normalno i ne koncentrira žuč te upala prelazi u kroničnu ; kronični kolecistitis.

• Kritične komorbiditete (npr velike operacije, opekline, sepsu, ili traume)

• Dugotrajno gladovanje ili totalnu parenteralnu prehranu (oba predisponiraju stazu žuči)

• Šok

• imunodeficijencija

• vaskulitis (Primjerice, SLE, poliarteritis nodosa)

Mehanizmi vjerojatno uključuju oslobađanje medijatora upale zbog ishemije, infekcije ili žučne staze. Ponekad se izolira infektivni agens (Salmonella ili citomegalovirus u imunokompromitiranih bolesnika). U male djece, akalkulozni kolecistitis može pratiti febrilnu bolest bez uzročnog izolata.

U 10% neliječenih bolesnika može doći do lokalne perforacije, a u 1% slučajeva do perforacije i peritonitisa. Bol koja se pogoršava, visoka temperatura i napetost trbušne stjenke s osjetljivošću nakon popuštanja pritiska ili znaci ileusa ukazuju na empijem (gnoj unutar žučnjaka), gangrenu ili perforaciju. Ukoliko je akutni kolecistitis praćen kolestazom ili žuticom, postoji sumnja na djelomičnu opstrukciju zajedničkog žučnog voda, koja je obično posljedica kamenca ili upale.

Ostale komplikacije uključuju sljedeće:

• Mirizzi sindrom: rijetko, impaktirani žučni kamenac u duktusu cistikusu vrši kompresiju na glavni žučovod i uzrokuje kolestazu.

• Bilijarni pankreatitis: žučni kamenci prolaze iz žučnjaka u glavni žučovod i opstruiraju pankreatični vod.

• Fistula između žučnog mjehura i crijeva: veliki kamenac erodira stijenku žučnog mjehura i uzrokuje formiranje fistule u tanko crijevo (ili drugdje u trbušnu šupljinu); kamenac može proći slobodno ili opstruirati tanko crijevo (gallstone ileus).

Transabdominalni ultrazvuk je najbolji u otkrivanju žučnih kamenaca. Ultrazvukom također možemo ispitati lokalni nadražaj trbušne stijenke (ultrazvučni Murphyjev znak). Tekućina oko žučnjaka ili zadebljanje stijenke žučnog mjehura ukazuje na akutnu upalu.

Kolescintigrafija je korisna u slučajevima kada su rezultati dvosmisleni; ukoliko radionuklidi ne ispune žučni mjehur, nalaz sugerira na opstrukciju duktusa cistikusa (npr. impaktiranim kamencem) Lažno pozitivni rezultati mogu biti zbog sljedećeg:

• Priliježećeg teškog komorbiditeta

• Primanje totalne parenteralne prehrane i bez peroralnog uzimanja hrane (staza žuči spriječava punjenje)

• Teška bolest jetre (jer jetra ne izlučuje radionuklid)

• Prethodna sfinkterotomija (koji olakšava izlazak u dvanaesnik, a ne u žučni mjehur)

Aplikacija morfija koji povećava tonus Oddijevog sfinktera i pojačava punjenje pomaže u eliminaciji lažno pozitivnih rezultata

CT abdomena može prikazati komplikacije kolecistitisa, kao što je perforacija žučnjaka ili upalu gušterače.

Laboratorijske su pretrage nespecifične i nisu jedinstvene u postavljanju dijagnoze. Leukocitoza s pomakom ulijevo je česta. U nekompliciranog akutnog kolecistitisa, vrijednosti laboratorijskih nalaza jetrenih enzima su normalne ili tek neznatno povišene. Blaga kolestaza (bilirubin do 4 mg / dl i blago povišena alkalna fosfataza) je uobičajena, a vjerojatnije ukzuje na utjecaj medijatora upale na jetru, nego na mehaničku opstrukciju. Ukoliko su vrijednosti lipaze (amilaza je manje specifična) povišene > 2X, sugerira na bilijarnu opstrukciju. Prolaz od kamenca kroz bilijarni trakt povećava vrijednosti aminotransferaza (ALT, AST).

Liječenje uključuje hospitalizaciju, parenteralnu rehidraciju i analgetsku terapiju, kao što su NSAR (ketorolak) ili opioidi. Obustavlja se peroralni unos hrane, a kod povraćanja ili razvoja ileusa postavlja se nazogastrična sonda. Obično se započinje liječenje parenteralnim antibiotikom zbog moguće infekcije, premda nedostaju jasni dokazi o benefitu antibiotske terapije. Empirijski se uvodi antibiotik koji pokriva gram-negativne uzročnike, kao što je ceftriakson 2 g, metronidazol 3 x 500 mg, piperacilin/tazobaktam 4 x 4 g ili tikarcilin/klavulonska kiselina 4 x 4 g.

Kolecistektomija dovodi do izlječenja i ublažavanja boli. Rana kolecistektomija se preporuča, najbolje ukoliko se učini unutar 24 do 48 sati u slijedećim situacijama:

• Dijagnoza je jasna i bolesnici su niskog perioperativnog rizika.

• Stariji bolesnici i bolesnici koji boluju od šećerne bolesti su u većem riziku od infektivnih komplikacija.

• Bolesnici mogu razviti empijem, gangrenu, perforaciju ili akalkulozni kolecistitis.

Operativni zahvat može se odgoditi u bolesnika s priliježećim teškim komorbiditetima (npr. kardiopulmonalnim) koji povećavaju perioperativni rizik. U takvih pacijenata kolecistektomija se odgađa do stabilizacije komorbiditeta ili dok se ne izliječi kolecistitis imaju poremećaje. Ukoliko se kolecistitis smiri, kolecistektomija se može učiniti nakon 6 tjedana. Odgođena operacija nosi rizik povratnih komplikacija bilijarnog sustava.

Perkutana kolecistostoma je alternativa kolecistektomiji u bolesnika s vrlo visokim perioperativnim rizikom, kao što su stariji bolesnici, bolesnici s akalkuloznim kolecistitisom, bolesnici hospitalizirani u JIL-u zbog opeklina, traume ili respiratornog zatajenja.