Pregled bakterija

Autor: Brian J. Werth, PharmD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. i Branimir Gjurašin, dr. med.
Prijevod: Ljiljana Lukić, dr. med.

Bakterije su mikroorganizmi koji imaju prstenastu dvolančanu DNA i (osim mikoplazmi) staničnu stijenku. Većina bakterija živi izvanstanično, ali neke preferirano borave i razmnožavaju se unutarstanično. Obligatorni intracelularni patogeni mogu rasti, razmnožavati se i uzrokovati bolest isključivo u stanicama domaćina. Primjeri ovih patogena uključuju klamidije, Chlamydophila vrste i rikecije. Fakultativni intracelularni patogeni sposobni su živjeti i razmnožavati se unutar ili izvan stanica domaćina. Primjeri ovih patogena uključuju Salmonella typhi, Brucella species, Francisella tularensis, Neisseria gonorrhoeae, N. meningitidis, Legionella i Listeria species, i Mycobacterium tuberculosis.

Mnoge bakterije su prisutne u ljudi kao dio normalne mikrobiote, često u velikom broju i na mnogim anatomskim mjestima (primjerice, u probavnom traktu). Tek nekolicina bakterijskih vrsta je patogena za ljude.

Bakterije se klasificiraju prema sljedećim kriterijima (vidi tablicu Klasifikacija čestih patogenih bakterija).

  • Morfologija

  • Bojanje

  • Inkapsulacija

  • Potrebe za kisikom

Morfologija

Bakterije mogu biti

  • Cilindrične (bacili)

  • Kuglaste (koki)

  • Spiralne (spirohete)

Nekolicina koka, puno bacila i većina spiroheta su pokretne bakterije.

Bojanje

Najčešće korišteno bojanje za identifikaciju bakterija je bojanje po Gramu. Gram-pozitivne bakterije poprimaju kristalno ljubičastu boju (tamno plavi izgled), nakon fiksacije joda, alkoholne dekoloracije i bojanja sa safaraninom; gram-negativne bakterije, koje ne poprimaju kristalno ljubičastu boju poprimaju crveni izgled. Gram–negativne bakterije imaju dodatnu vanjsku membranu koja sadrži lipopolisaharid (endotoksin) što povećava njihovu virulenciju. (Za ostale čimbenike koji pospješuju patogenost bakterije vidi Olakšavajući Faktore Mikrobne Invazije.)

Ziehl-Neelsen i Kinyoun bojanje su acidorezistentna bojanja koja se koriste za dijagnozu mikobakteria, prvsnstveno M. tuberculosis. Također mogu identificirati gram-pozitivne bacile Nokardija i praživotinje Kriptosporidija, Ciklospora, i Cystoisospora. Primjenjuje se karbol-fuksin, nakon čega slijedi dekoloriranje hidroklorskom kiselnom i etanolom, a potom bojenje metilenskim modrilom.

fluorokromne boje(auramin-rodamin) mogu identificirati acidorezistentne mikroorganizme, no potreban je posebni fluorescentni mikroskop.

Inkapsulacija

Pojedine bakterije imaju kapsulu; za neke inkapsulirane bakterije (npr, Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae), tkapsula pomaže izbjegavanje fagocitoze. Inkapsulacija pospješuje bakterijsku virulenciju.

Potrebe za kisikom

Aerobne bakterije (obligatni aerobi) zahtijevaju kisik za proizvodnju energije i rast u kulturi. Oni proizvode energiju pomoću aerobnog staničnog disanja.

Anaerobne bakterije (obligatni anaerobi) ne zahtijevaju kisik i ne rastu u kulturi u prisutnosti zraka. Oni proizvode energiju pomoću fermentacije ili anaerobnog disanja. Anaerobne bakterije su uobičajene u probavnom traktu, rodnici, zubnim pukotinama i kroničnim ranama kada je oslabljen dotok krvi.

Fakultativne bakterije mogu rasti s ili bez kiska. One proizvode energiju fermentacijom ili anaerobnim disanjem u odsustvu kiska te aerobnim staničnim disanjem kada je kisik prisutan. Mikroaerofilne bakterije preferiraju smanjene količine kisika (npr. 2 do 10%).

Klamidije su obligatorni intracelularni paraziti koji koriste energiju iz stanice domaćina i ne mogu je sami proizvesti.

Klasifikacija čestih ptogenih bakterija

Vrsta

Bakterije

* Iako se obično smatraju obveznim aerobima, ove bakterije mogu rasti u nedostatku kisika koristeći nitrit kao alternativni akceptor elektrona.

Obligatno aerobne bakterije

Gram–negativni koki

Moraxella catarrhalis, Neisseria gonorrhoeae, N. meningitidis*

Gram-pozitivni bacili

Corynebacterium jeikeium

Acido-rezistentni štapići

Mycobacterium avium kompleks, M. kansasii, M. leprae, M. tuberculosis, Nocardia sp

Non-fermentori, osim Enterobacteriaceae

Acinetobacter calcoaceticus, Elizabethkingia meningoseptica (prethodno Flavobacterium meningosepticum), Pseudomonas aeruginosa,* P. alcaligenes, ostali Pseudomonas species, Stenotrophomonas maltophilia

Teško uzgojivi gram– negativni kokobacili i bacili

Brucella, Bordetella, Francisella, i Legionella species

Leptospiraceae (spirohete)

Leptospira species

Obligatno anaerobne bakterije

Gram-negative bacilli

Bacteroides fragilis, ostali Bacteroides species, Fusobacterium species, Prevotella species

Gram–negativni koki

Veillonella spp

Gram–pozitivni koki

Peptococcus niger, Peptostreptococcus sp

Gram–pozitivni, nesporulirajući bacili

Actinomyces, Bifidobacterium, Eubacterium, i Cutibacterium (prethodno Propionibacterium) species

Sporulirajući gram-pozitivni bacili

Clostridium botulinum, C. perfringens, C. tetani, ostale Clostridium species

Fakultativno anaerobne bakterije

Gram-pozitivni, katalza pozitivni koki

Staphylococcus aureus (koagulaza pozitivni), S. epidermidis (koagulaza negativni), ostali koagulaza negativni stafilokoki

Gram-pozitivni koki, katalaza negativni

Enterococcus faecalis, E. faecium, Streptococcus agalactiae (group B streptococcus), S. bovis, S. pneumoniae, S. pyogenes (group A streptococcus), viridans group streptococci (S. mutans, S. mitis, S. salivarius, S. sanguis), S. anginosus group (S. anginosus, S. milleri, S. constellatus), Gemella morbillorum

Gram-pozitivni bacili

Bacillus anthracis, Erysipelothrix rhusiopathiae, Gardnerella vaginalis (gram-variable)

Gram-negativni bacili

Enterobacterales (Citrobacter species, Enterobacter species, Escherichia coli, Klebsiella species, Morganella morganii, Proteus species, Plesiomonas shigelloides, Providencia rettgeri, Salmonella typhi, ostale Salmonella species, Serratia marcescens, Shigella species, Yersinia enterocolitica, Y. pestis)

Fermantativni bacili, osim Enterobacteriaceae

Aeromonas hydrophila, Chromobacterium violaceum, Pasteurella multocida

Teško uzgojivi gram–negativni kokobacili i bacili

Aggregatibacter (prethodno Actinobacillus) actinomycetemcomitans, Eikenella corrodens, Haemophilus influenzae, ostale Haemophilus species

Mycoplasma

Mycoplasma pneumoniae

Mikroaerofilne

Savijeni bacili

Campylobacter jejuni, Helicobacter pylori, Vibrio cholerae, V. vulnificus

Spirochaetaceae (spiralne bakterije)

Borrelia burgdorferi, Treponema pallidum

Obligatno intracelularne bakterije

Chlamydiaceae

Chlamydia trachomatis, Chlamydophila pneumoniae, C. psittaci

Coxiellaceae

Coxiella burnetii

Rickettsiales

Rickettsia prowazekii, R. rickettsii, R. typhi, Orientia tsutsugamushi, Ehrlichia chaffeensis, Anaplasma phagocytophilum