Reumatska polimialgija je sindrom usko povezan s arteritisom orijaških stanica (temporalnim arteritisom). Zahvaća odrasle osobe > 55. Obično uzrokuje jaku bol i ukočenost u proksimalnim mišićima, bez slabosti ili atrofije, i nespecifične sistemske simptome. SE i C-reaktivni protein su obično povišeni. Dijagnoza se postavlja klinički. Liječenje kortikosteroidima niskih doza je učinkovito. Dramatičan i brz odgovor na niske do umjerene doze prednizona ili metilprednizolona podupire dijagnozu.
(Vidi također Pregled vaskulitisa.)
Reumatska polimijalgija zahvaća odrasle osobe > 55; Omjer žene:muškarci je 2: 1.
Budući da je polimijalgija reumatika usko povezana s arteritisom orijaških stanica, neki stručnjaci smatraju da su ta dva poremećaja različiti aspekti istog procesa. Polimijalgija reumatika je česta. Nekoi bolesnici s reumatskom polimijalgijom će razviti arteritis gigantocelularnih stanica, ali 40 do 60% bolesnika s arteritisom orijaških stanica imaju reumatsku polimijalgiju. Polimialgija reumatika može prethoditi, pratiti, ili se javljati istovremeno sa arteritisom divovskih stanica.
Etiologija i patogeneza su nepoznati. Ultrazvuk i MRI sugeriraju da vjerojatno proizlaze iz niskog stupnja aksijalnog sinovitisa i burzitisa.
Simptomi i znakovi
Polimijalgija reumatika je karakterizirana bilateralnim bolovima u proksimalnim mišićima ramena i zdjeličnom pojasu i leđa (gornji i donji) i vratnih mišića. Ukočenost u jutro je tipična i traje> 60 min. Simptomi ramena odražavaju proksimalni bursitis (npr subdeltoid, subacromial), a rjeđe tenosinovitis bicepsa brahii ili zglobni sinovitis. Nelagoda je najgora ujutro i povremeno tako ozbiljna sprećav bolesnika sa se digne iz kreveta i učini jednostavne aktivnosti. Bol može dovesti do toga da se pacijenti osjećaju slabo, ali objektivna mišićna slabost nije obilježje samog poremećaja.
Dijagnoza
Polimijalgia reumatika je suspektna u starijih bolesnika s tipičnim simptomima, ali i drugi mogući uzroci moraju biti isključeni.
Testovi uključuju SE, C-reaktivni protein, KKS, TSH (stimulirajući hormon štitnjače) i CK. U 80% pacijenata SE je značajno ubrzana, nerijetko >100 mm/h, a u pravilu >50 mm/h (Westergrenova metoda). C-reaktivni protein je također povišen. Elektromiografija, biopsija i druge pretrage (npr. RF) su uredne u PMR, ali se ponekad rade zbog isključivanja drugih bolesti.
Sljedeći nalaz u reumatskoj polimijalgiji ju razlikuje od
-
RA U reumatskoj polimijalgiji su kronični sinovitis malih zglbova, erozije ili destruktivnih lezije, reumatoidne kvržice i reumatoidni faktor odsutni u oko 80% (iako oticanje zgloba može biti prisutno) bolesnika. Razlikovanje od RA može biti teško u preostalih 20%.
-
Polimiozitis U reumatskoj polimijalgiji prevladava bol više nego slabost; razine mišićnih enzima i elektromiografija kao i biopsija mišića su normalni.
-
Hipotireoza U reumatskoj polimijalgiji rezultati trstova funkcije štitnjače i razine mišićnih enzima su normalni.
-
Multipli mijelom U reumatskoj polimijalgiji nema monoklonske gamopatije.
-
Fibromyalgia U reumatskoj polimijalgiji simptomi su lokalizirani, SE je obično povišena, a bol je prisutna kod palpacije i pokreta (aktivnih i pasivnih) ramena, čak i kad se pacijentu odvrati pažnja.
Liječenje
Prednizon započet u dozi 15 do 20 mg po jednom dnevno rezultira dramatičnim poboljšanjem, često vrlo brzo (u satima ili danima), a taj odgovor može pomoći podržati dijagnozu. Ako se sumnja da je prisutan arteritis divovskih stanica, doza kortikosteroida trebala bi biti veća, i treba napraviti biopsiju temporalne arterije.
Učinkovitost liječenja se prati prema simptomima, SE i CRP. Kako se simptomi povlače, steroidi se snižavaju na najnižu učinkovitu dozu, bez obzira na razinu SE. C-reaktivni protein je više koristan nego SE u praćenju odgovoru na liječenje, jer SE u starijih može biti trajno povećana zbog drugih razloga. Neki bolesnici mogu prekinuti kortikosteroide u ≤2 god., dok drugima trebaju godinama niske doze. NSAR su rijetko dovoljni.
Neki bolesnici koji su u mogućnosti da se njihova doza prednizona snižava i koji imaju česta ponavljanja mogu imati koristi od dodavanja metotreksata (10 do 15 mg po jednom / tjedan, ako je bubrežna funkcija normalna) ili neki drugi imunosupresiv, kao što je azatioprin. Dodavanje drugog lijeka u PMR je kontroverzno jer su kontrolirana randomizirana ispitivanja pokazala minimalnu korist. Studije s anti-TNF lijekovima (infliksimab i adalimumab) i rituksimabom nisu pokazale korist od tih lijekova.
U starijih bolesnika, liječnici bi trebali gledati i liječiti komplikacije kortikosteroida (npr, dijabetes, hipertenzija). Za prevenciju osteoporoze preporučju se bifosfonati.
Arteritis divovskih stanica se može razviti na početku reumatske polimijalgije ili mnogo kasnije, a ponekad čak i nakon što pacijenti djeluju izliječeno. Stoga, sve bolesnike treba uputiti da odmah prijave glavobolju, bol u mišićima tijekom žvakanja, a naročito vizualne oremećaje svom liječniku
Ključne poruke
-
Reumatska polimijalgija pogađa odrasle > 55, uzrokujući proksimalne mialgije i ukočenost.
-
Prisutna je u 40 do 60% bolesnika s arteritisu orijaških stanica.
-
Dijagnosticiranje je klinički, ponekad s dokazom povišene SE i dramatičnim odgovorom na niske do umjerene doze kortikosteroida.
-
Liječite kortikosteroidima, s vremenom snižavajte dozu ako je moguće.
-
Upozorite pacijente o simptomima arteritisa orijaških stanica.