Nasljedni i stečeni angioedem

Autor: Peter J. Delves, PhD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.
Prijevod: Daniel Victor Šimac, dr. med.

Nasljedni angioedem i stečeni angioedem (stečen nedostatak C1 inhibitora) su uzrokovani deficijencijom ili disfunkcijom C1 inhibitora, protein koji regulira put klasične aktivacije komplementa. Dijagnoza se postavi mjerenjem razine komplementa. C1 inhibitor se koristi za liječenje akutnih napada. Profilaksa je s atenuiranim androgenima, koji povećavaju razinu C1 inhibitor.

Deficijencija inhibitora C1 ili njegova disfunkcija rezultira povećanim razinama bradikinina jer C1 inhibitor inhibira aktiviran kalikrein (potreban za stvaranje bradikinina) u putu kinin sustava.

Nasljedni angioedem

Nasljedni angioedem ima 2 glavna tipa:

  • Tip 1 (80 do 85%): karakteriziran je deficijencijom inhibitora C1

  • Tip 2 (15 do 20%): karakteriziran je C1 inhibitor disfunkcijom

Nasljeđuje se autosomno dominantno. Klinička prezentacija je obično tijekom djetinjstva ili adolescencije.

Rijetki tip nasljednog angioedema (nasljedni angioedem tipa 3) karakteriziran je normalnim razinama inhibitora C1. Prevalencija ovog tipa nasljednog edema je nepoznata; ovaj tip se javlja prvenstveno u žena.

Stečen nedostatak inhibitora C1

Nedostatak C1 inhibitor može biti stečen kada

Klinička slika se obično javlja u starijoj dobi, kada pacijenti imaju povezani poremećaj.

Uzroci

Kod svih oblika nasljednog i stečenog angioedema, napadi se mogu javiti sa

  • Blagom traumom (npr. zubni popravci, probušanje jezika)

  • Virusna bolest

  • Izlaganje hladnoći

  • Trudnoća

  • Unos određene hrane

Angioedem se može pogoršati emocionalnim stresom.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi nasljednog i stečenog angioedema su slični onima u ostalim oblicima angioedema posredovanog bradikininom, s asimetričnim i blago bolnim oticanjem koje često uključuje lice, usne i/ili jezika. Oticanje se može pojaviti i na poleđini ruka ili noga ili na genitalijama.

GI trakt je često uključen, s manifestacijama koje predložu crijevne opstrukcije, uključujući mučninu, povraćanje i neudobnosti u obliku kolikama.

Pruritus, urtikarija i bronhospazam se ne pojavljuju, ali edem larinksa može biti prisutan, što uzrokuje stridor (ponekad i smrt).

Oticanje nestaje u roku od 1 do 3 dana od početka. Kod nasljednog angioedema, simptomi se povuku jer se potroše sve komponente komplementa.

Dijagnoza

  • Mjerenje razine komplementa.

Mjere se razine C4, C1 inhibitora i C1q (komponenta C1). Nasljedni angioedem (tip 1 ili 2) ili stečena deficijencija inhibitora C1 potvrđuje se

  • Niskom razinom C4 (i C2, ako se mjeri)

  • Smanjenom funkcijom inhibitora C1

Ostali rezultati uključuju

  • Nasljedni angioedem tip 1: niska razina C1 inhibitora i normalne razine C1q

  • Nasljedni angioedem tip 2: normalne ili povećane razine C1 inhibitora i normalne razine C1q

  • Stečena deficijencija C1 inhibitora: niske razine C1q.

  • Nasljedni angioedem tip 3: normalne razine C1 inhibitora i C4

Ako angioedem nije popraćen urtikarijom i ponavlja se bez ikakvog jasnog razloga, liječnici bi trebali posumnjati na nasljedni angioedem ili stečena deficijencija C1 inhibitora. Ako ga imaju i članovi obitelji, liječnici bi trebali posumnjati na nasljedni angioedem.

Liječenje

Akutni napad se liječi s pročišćenim humanim C1 inhibitorom ekalantid ili ikatibant. Ako niti jedan od tih lijekova nije dostupan, koristi se svježe smrznuta plazma ili u Europskoj uniji traneksemična kiselina. Dostupan je i rekombinantni oblik C1 inhibitora (rekombinantni humani inhibitor C1 esteraze [rhC1INH] ili konestat alfa).

Ako su dišni putevi pogođeni, osiguravanje dišnog puta je najviši prioritet. Epinefrin može biti prolazno koristan kod akutnih napada kada su uključeni dišni putevi. Međutim, ponekad nije dovoljno učinkovit ili djeluje privremeno; onda može biti potrebna endotrahealna intubacija. Kortikosteroidi i antihistaminici nisu učinkoviti.

Analgetici, antiemetici i nadoknada tekućina se mogu koristiti za ublažavanje simptoma.

Savjeti i zamke

  • Antihistaminici i kortikosteroidi nisu učinkoviti za nasljedne ili stečene angioedeme.

Za dugotrajnu profilaksu koriste se atenuirani androgeni (npr. stanozolol 2 mg PO tri puta/dan ili danazol 200 mg PO tri puta/dan) kako bi se stimulirala sinteza C1 inhibitora u jetri. Ovo liječenje može biti manje učinkovito za stečen oblik. C1 inhibitor je učinkovit ali skup.

Kratkotrajna profilaksa je indicirana prije postupaka visokog rizika (npr. zahvat zuba ili procedura dišnih puteva) ako C1 inhibitor nije dostupan za liječenje akutnog napada. Pacijentima se obično daje atenuirani androgen 5 dana prije postupka do 2 dana poslije. Ako je C1 inhibitor dostupan, neki stručnjaci zagovaraju njegovo davanje 1 sat prije postupaka visokog rizika umjesto atenuiranog androgena za kratkotrajnu profilaksu.

Ključne točke
Politika privatnosti