Erozivni gastritis je erozija želučane sluznice uzrokovana oštećenjem sluznične obrane. Najčešće je akutna, a manifestira se krvarenjem, ali može biti i subakutna i kronična, s neznatnim simptomima ili bez njih. Dijagnoza se postavlja endoskopski. Liječi se potpornim mjerama uz uklanjanje provocirajućeg čimbenika. Nekim bolesnicima u jedinicima intenzivnog liječenja pomaže profilaksa sa supresorima lučenja kiseline (npr. ovisnim o umjetnoj ventilaciji, bolesnicima s traumom glave, opekotinama i politraumom).

(Vidi također Lučenje kiseline i Gastritis.)

Najčešći uzroci erozivnog gastritisa su:

• nesteroidni protuupalni lijekovi

• alkohol

• stres

Rijeđi uzroci su:

• zračenje

• virusna infekcija (npr. citomegalovirus)

• vaskularno oštećenje

• izravna ozljeda (npr. nazogastrična sonda)

• Crohnova bolest

Endoskopski se površinske erozije vide kao točkasta oštećenja sluznice. Mogu se pojaviti već 12 sati nakon inicijalnog inzulta. Duboke erozije, ulceracije ili čak perforacije mogu nastati u teškim ili neliječenim slučajevima. Lezije se najčešće nalaze u korpusu, ali može biti zahvaćen i antrum.

Akutni stresni gastritis je oblik erozivnog gastritisa koji se javlja u 5% teških bolesnika. Učestalost se povećava s duljinom boravka u jedinici intenzivne njege i duljinom vremena u kojem pacijent ne prima enteralnu prehranu. U patogenezi akutnog stresnog gastritisa vjerojatno je hipoperfuzija želučane sluznice s posljedičnim slabljenjem obrambenih mehanizama sluznice. Kod ozljeda glave ili opeklina i lučenje kiseline može biti pojačano.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi erozivnog gastritisa

Bolesnici s blagim erozivnim gastritisom su uglavnom asimptomatski, premda se neki žale na dispepsiju, mučninu ili povraćanje. Prvi jasan znak može biti krv u nazogastričnom aspiratu, obično unutar 2 do 5 dana od glavnog početnog stresa. Krvarenje je uglavnom blago do umjereno, mada može biti i masivno ako je prisutna duboka ulceracija, posebno u akutnom stres ulkusu.

Dijagnoza

Erozivni gastritis

• Endoskopija

Akutni i kronični erozivni gastritis se dijagnosticiraju endoskopski.

Erozivni gastritis

Ova fotografija prikazuje erodirana i eritematozna područja u sluznici želuca koja su rezultat dugotrajne uporabe nesterotidnih protuupalnih lijekova.

DAVID M. MARTIN, MD/SCIENCE PHOTO LIBRARY

Liječenje

Liječenje kroničnog erozivnog gastritisa

• Za krvarenja: endoskopska hemostaza

• Za potiskivanje lučenja kiseline: inhibitor protonske pumpe ili H2 blokator

Kod teških gastritisa krvarenje se liječi intravenskim davanjem tekućine i ukoliko je potrebno, transfuzijama. Treba pokušati endoskopsku hemostazu, s kirurškom intervencijom ukoliko endoskopski nije moguće postići hemostazu. Malo je vjerojatno da će angiografija zaustaviti krvarenje zbog mnogih kolateralnih krvnih žila koje opskrbljuju želudac. Lijekove za supresiju kiseline trebalo bi započeti odmah, ukoliko ih pacijent već ne uzima.

Za blagi gastritis je najčešće dovoljno ukloniti iritirajući agens i uzimati lijekove za redukciju lučenja kiseline (vidi vidi: Farmakoterapija želučane kiselosti).

Prevencija

Prevencija erozivnog gastritisa

Profilaksa lijekovima koji suprimiraju lučenje želučane kiseline može smanjiti učestalost akutnog stresnog gastritisa. Ipak, najviše koristi visokorizičnim bolesnicima u jedicima intezivnog liječenja (teške opekline, traume centralnog živčanog sustava, koagulopatije, sepsa, šok, politrauma, strojna ventilacija > 48 sati, kronično zatajenje jetre, akutna ozljeda bubrega, višeorganska disfunkcija i peptički vrijed ili gastrointestinalno krvarenje u anamnezi). Smjernice iz 2020. godine za prevenciju gastrointestinalnog krvarenja u kritčno bolesnih pacijenata (guideline for gastrointestinal bleeding prophylaxis for critically ill patients) preporučuju da se kod većine kritično bolesnih pacijenata dobrobit supresije kiseline mora odvagnuti u odnosu na rizik od upale pluća. Smjernice uključuju kalkulator koji pomaže u procjeni rizika od gastrointestinalnog krvarenja. Postoji mogući povećani rizik od nozokomijalne pneumonije u kritično bolesnih pacijenata koji primaju supresiju kiseline. Nedavna meta-analiza zaključila je da inhibitori protonske pumpe (PPI) i antagonisti receptora histamina-2 mogu povećati rizik od upale pluća (apsolutni porast od 5% za PPI i 3,4% za antagoniste receptora histamina-2; 1). Međutim, prethodna velika klinička studija primjene inhibitora protonske pumpe kod pacijenata s rizikom od gastrointestinalnog krvarenja u jedinici intenzivne njege nije otkrila povećanu učestalost upale pluća (2). Smjernice nadalje preporučuju korištenje inhibitira protonske pumpe umjesto antagonista histamin-2 receptora (slaba preporuka) i preporučuju da se ne koristi sukralfat.

Rana enteralna prehrana također smanjuje pojavnost krvarenja.

Supresija lučenja kiseline ne preporučuje se pacijentima koji povremeno uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove ukoliko ranije nisu imali ulkusnu bolest.

Literatura

• 1. Wang Y, Ye Z, Ge L, et al: Efficacy and safety of gastrointestinal bleeding prophylaxis in critically ill patients: Systematic review and network meta-analysis. BMJ 368:l6744, 2020. doi: 10.1136/bmj.l6744PMCID

• 2. Krag M, Marker S, Perner A, et al: Pantoprazole in patients at risk for gastrointestinal bleeding in the ICU. N Engl J Med 379(23):2199–2208, 2018. doi: 10.1056/NEJMoa1714919

Više informacija

Mogu bit korisni sljedeći alati za procjenu: Imajte na umu da THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.

• 2020 Guideline for gastrointestinal bleeding prophylaxis for critically ill patients