Plakanje

Autor: Deborah M. Consolini, MD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: doc. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.

Sva dojenčad i mala djeca plaču kao oblik komunikacije; to im je jedini način izražavanja neke svoje potrebe. Dakle, većinom je plakanje uzrokovano glađu, nelagodom (npr. mokra pelena), ili odvajanjem, te prestaje kada se potrebe zadovolje (npr. hranjenjem, mijenjanjem, maženjem). Ovo plakanje je normalno te će se njegovo trajanje i učestalost smanjiti nakon dobi od 3 mj. Međutim, plakanje koje se nastavi nakon pokušaja zadovoljenja rutinskih potreba i utjehe ili koje je neuobičajeno dugo treba ispitati da se utvrdi specifični uzrok.

Etiologija

Uzrok plača je

  • Organski u < 5%

  • Funkcionalni u 95%

Organski

Organske uzroke plača, iako su rijetki, uvijek treba uzeti u obzir. Uzroke koje treba razmotriti se može klasificirati u srčane, gastrointestinalne, infekcijske i traumatske vidi tablicu. Od toga, potencijalno životno ugrožavajući uključuju zastoj srca, intususcepciju, volvulus, meningitis (Vidi također Bakterijski meningitis u dojenčadi starije od 3 mjeseca i Novorođenački bakterijski meningitis) i intrakranijalno krvarenje uslijed traume glave.

Kolike su prekomjerni plač koji se javlja u dojenčadi dobi ≤ 4 mj., koji nema vidljivog organskog uzroka, i koji se javlja najmanje 3 sata / dan > 3 dana / tjedno tijekom > 3 tjedna.

Neki uzroci plača

Uzrok

Sugestivni nalazi

Dijagnostički pristup

S3= 3. srčani ton;

Srčani

Koarktacija aorte

Odgođeni ili odsutni femoralni pulsevi

Tahipneja

Kašalj

Prekomjerno znojenje

Poteškoće hranjenja

Sistolički ejekcijski šum, sistolički klik

Rentgenska snimka prsišta

EKG

Ultrazvuk srca

Zatajivanje srca

Tahipneja

Kašalj

Prekomjerno znojenje

Poteškoće hranjenja

S3 galop

Rentgenska snimka prsišta

EKG

Ultrazvuk srca

SVT = supraventrikulska tahikardija

Tahipneja

Kašalj

Prekomjerno znojenje

Poteškoće hranjenja

Srčana frekvencija > 180 otkucaja / min (obično 220-280 otkucaja / min kod dojenčadi; 180-220 otkucaja / min u starije djece)

Rentgenska snimka prsišta

EKG

Gastrointestinalni

Konstipacija

Analne fisure (pukotine)

Anamneza smanjene frekvencije pražnjenja stolice i tvrdih stolica

Distendiran trbuh

Klinička procjena

Gastroenteritis

Hiperaktivna peristaltika

Rjeđe, učestale stolice

Klinička procjena

Gastroezofagealni refluks

Anamneza bljuckanja, izvijanja ili plakanja nakon hranjenja

Procjena gutanja

pH-metrija jednjaka ili impedancija

Intususcepcija

Teški grčeviti bolovi u trbuhu koji se izmjenjuju s mirnim razdobljima bez bolova

Letargija

Povraćanje

Stolica poput ribizla

Rtg snimka trbuha

Klistir zrakom

Intolerancija proteina kravljeg mlijeka (alergija na proteine mlijeka)

Povraćanje

Proljev ili konstipacija

Poteškoće hranjenja

Nenapredovanje na težini

Ispitivanje hema u stolici (okultno krvarenje)

Volvulus

Povraćanje žučnog sadržaja

Napet, distendirani trbuh

Krvave stolice

Odsutna peristaltika

Rtg snimka trbuha

Barijev klistir

Inkarcerirana kila

Napeta, eritematozna masa u preponama

Klinička procjena

Infekcija

Meningitis

Vrućica

Neutješnost, razdražljivost

Letargija

Napeta prednja fontanela u dojenčadi (vidi Novorođenački bakterijski meningitis)

Nuhalna napetost (meningizam) u starije djece (vidi Bakterijski meningitis u dojenčadi starije od 3 mjeseca)

Lumbalna punkcija za analizu cerebrospinalne tekućine (likvora)

Otitis media

Vrućica

Pokazivanje na uši ili pritužba na bolove uha

Eritematozni, neprozirni, ispupčeni bubnjić

Klinička procjena

Respiratorna infekcija (bronhiolitis, upala pluća)

Vrućica

Tahipneja

Ponekad hipoksija

Ponekad sipnja, krepitacije ili oslabljen šum disanja tijekom auskultacije

Rentgenska snimka prsišta

Infekcija mokraćnog sustava (UTI)

Vrućica

Moguće povraćanje

Pretraga mokraće i urinokultura

Trauma

Abrazija rožnice

Plač bez ikakvih drugih simptoma

Fluoresceinski test

Fraktura (zlostavljanje)

Područje otekline i / ili ekhimoza

Favoriziranje jednog ekstremiteta

Rtg snimke kostiju da se utvrde trenutni i stari prijelomi

Snažno omotana dlaka

Otečen vrh prsta ili penisa s dlakom omotanom proksimalno od mjesta otekline

Klinička procjena

Ozljede glave s intrakranijalnim krvarenjem

Neutješan, vriskav plač

Lokalizirana oteklina na glavi s deformitetom ispod

CT glave

Trauma glave zbog zlostavljanja ("shaken baby syndrome")

Neutješan, vriskav plač

Letargija

Napadaj

CT glave

Pregled mrežnice

Pregled kostura

Ostale

Lijekovi za prehladu

Anamneza nedavne terapije lijekovima za prehladu

Klinička procjena

Torzija testisa

Natečeni eritematozni asimetrični skrotum, odsutan refleks kremastera

Doppler ultrazvuk skrotuma

Reakcija na cjepivo

Anamneza nedavnog cijepljenja

Klinička procjena

Procjena

Anamneza

Anamneza sadašnje bolesti fokusira se na početak plakanja, vrijeme trajanja, odgovor na pokušaje umirenja te učestalosti i jedinstvenost epizoda. Roditelje treba pitati o povezanim događajima ili stanjima, uključujući nedavno cijepljenje, traumu (npr. pad), interakciju s bratom ili sestrom, infekcije, uzimanje lijekova, te povezanost plača s hranjenjem i pražnjenjem stolice.

Pregled sustava fokusirati se na simptome uzročnika bolesti, uključujući konstipaciju, proljev, povraćanje, izvijanje leđa, eksplozivne stolice i krvave stolice (gastrointestinalni poremećaji); vrućica, kašalj, sipnja, začepljenje nosa i otežano disanje (respiratorne infekcije); te očitu bol tijekom kupanja ili mijenjanja (trauma).

Anamneza prijašnje bolesti treba imati na umu prethodne epizode plakanja i stanja koja potencijalno mogu dovesti do plača (npr. anamneza srčane bolesti, usporen razvoj).

Fizikalni pregled

Pregled počinje s pregledom vitalnih znakova, pogotovo vrućice i tahipneje. Početno promatranje procjenjuje znakove letargije ili distresa u dojenčeta ili djeteta te uočava kakva je interakcija roditelja s djetetom.

Dojenče ili dijete se razodjene i promatraju se znakovi respiratornog distresa (npr. supraklavikularne i subkostalne retrakcije, cijanoza). Cijela površina tijela se pregleda za vidjeti ima li oteklina, ogrebotina ili oguljotina.

Auskultacijski nalaz se fokusira na znakove infekcije dišnog sustava (npr. sipnja, krepitacije, oslabljen šum disanja) i srčane poteškoće (npr. tahikardija, galopni ritam, holosistolički šum, sistolički klik). Trbuh se palpira za vidjeti ima li znakova napetosti. Pelena se ukloni tijekom pregleda spolovila i anusa te se traže znakovi torzije testisa (npr. crveno-ehimozan skrotum, bol na palpaciju), moguće snažno omotane dlake oko penisa, preponske kile (npr. oteklina u preponi ili skrotumu) i analne fisure.

Udovi se pregledavaju za vidjeti ima li znakova prijeloma (npr. oteklina, crvenilo, napetost, bol pri pasivnim kretnjama). Prsti na rukama i nogama se provjeravaju za moguću snažno omotanu dlaku.

Na ušima se ispituju znakovi traume (npr. krvi u zvukovodu ili iza bubnjića) ili infekcije (npr. crveni ispupčeni bubnjić). Rožnice se bojaju fluoresceinom i pregledavaju plavim svjetlom kako bi se isključila abrazija rožnice, a fundus se pregleda oftalmoskopom za uočiti znakove krvarenja. (Ako se sumnja na retinalno krvarenja, savjetuje se pregled oftalmologa.) U orofarinksu se ispituju ima li oralnih abrazija. Lubanja se lagano palpira za provjeriti znakove mogućeg prijeloma.

Upozoravajući znakovi

Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:

  • Respiratorni distres

  • Ogrebotine i oguljotine

  • Pojačana razdražljivost

  • Vrućica i neutješnost

  • Vrućica u dojenčeta dobi 8 tjedana

Interpretacija nalaza

Treba imati visok indeks sumnje prilikom evaluacije razloga plača. Roditeljska briga je važna varijabla. Kad je razina brige visoka, kliničar treba biti oprezan čak i kada ne postoje nedvojbeni nalazi jer roditelji mogu reagirati podsvjesno na suptilne, ali značajne promjene. S druge strane, vrlo niska razina zabrinutosti, osobito ako postoji nedostatak roditeljske interakcije s dojenčetom ili djetetom, može ukazivati na problem vezanosti ili nesposobnost roditelja da procijeni i ispuni djetetove potrebe. Nedosljednost u anamnezi i djetetova klinička klinička slika trebaju pobuditi sumnju na moguće zlostavljanje.

Korisno je razlikovati opće područje zabrinutosti. Na primjer, s vrućicom, najvjerojatnija etiologija je infektivna; respiratorni distres bez vrućice ukazuje na moguću srčanu etiologiju ili bol. Abnormalnosti u anamnezi pražnjenja stolice ili bolovi u trbuhu tijekom pregleda su u skladu s gastrointestinalnom etiologijom. Specifični nalazi često ukazuju na određene uzroke (vidi tablicu).

Vremenski okvir je također koristan. Plač koji je s prekidima tijekom niza dana je manje zabrinjavajući nego naglo nastalo stalno plakanje. Korisno je znati je li plač povezan s točno određenim dobom dana ili noći. Na primjer, nedavna pojava plača tijekom noći u inače sretnog, zdravog dojenčeta ili djeteta može biti povezana s tjeskobom zbog odvajanja ili problemima vezanim uz spavanje.

Obrazac plača može također pomoći u otkrivanju uzroka. Roditelji često mogu razlikovati plač zbog boli od plača zbog straha. Također je važno odrediti razinu ozbiljnosti. Neutješno dojenče ili dijete zahtjeva više brige nego dojenče ili dijete koje je dobrog općeg stanja i može se utješiti tijekom pregleda.

Pretrage

Pretrage su usmjerene na sumnjive uzroke (vidi tablicu), a posebnu pažnju treba usmjeriti na potencijalna životno ugrožavajuća stanja, osim ako su anamneza i fizikalni pregled dovoljni za postaviti dijagnozu. Kada ima malo ili nimalo specifičnih kliničkih nalaza i daljnje pretrage nisu odmah indicirane, potrebno je nastaviti pratiti dijete i reevaluirati ga.

Liječenje

Treba liječiti organsku bolest koja je u podlozi. Potpora i ohrabrenje su važni za roditelje kada se u dojenčeta ili djeteta ne utvrdi neki očiti uzročni poremećaj. Može biti korisno čvrsto zamatanje dojenčeta u prvom mjesecu života. Drženje dojenče ili djeteta je od koristi za smanjiti trajanje plača. Također je vrijedno ohrabriti roditelje, ako se osjećaju frustrirani, da stave uplakano dijete u sigurno okružje i na nekoliko minuta uzmu predah od njega. Edukacija roditelja i "davanje dozvole" za predah je od pomoći u sprječavanju zlostavljanja. Osiguravanje podrške roditeljima koji se čine "na rubu" može spriječiti buduće probleme.

Ključne točke

  • Plakanje je dio normalnog razvoja, a prevalencija je najveća tijekom prva 3 mj. života.

  • Pretjerano plakanje s organskim uzrocima treba razlikovati od kolika.

  • Manje od 5% plača ima organski uzrok.

  • Roditeljima može biti potrebna potpora kada nema organskog uzroka plača.