Karcinomi koji utječu na mrežnicu najčešće počinju u žilnici. Budući da vanjska polovica mrežnice ovisi o žilnici zbog opskrbe krvlju, oštećenja žilnice zbog karcinoma će vjerojatno utjecati na vid.
Melanom žilnice
Melanom žilnice potječe iz koroidalnih melanocita. Melanom žilnice je najčešći rak podrijetlom iz oka, s učestalošću od oko 1 na 2500 bijelaca. Manje je učestao među ljudima tamnije puti. Najčešće javlja u dobi od 55 do 60 godina. Može se proširiti lokalno ili metastazirati i biti smrtonosan.
Simptomi imaju tendenciju da razviju kasno i uključuju gubitak vida i simptome odljuštenja mrežnice.
Dijagnoza se postavlja pregledom fundusa, i potvrđuje drugim testovima, kao što je ultrazvuk, CT, fluoresceinska angiografija, i fotografije fundusa.
Mali tumori se liječe s laserskom fotokoagulacijom, zračenjem ili radioaktivnim implantatom, što može očuvati vid i spasiti oko. Rijetko se koristi lokalna resekcija tumora. Veliki tumori zahtjevaju enukleaciju.
Metastaze žilnice
Metastaze žilnice su česte, jer je žilnica je vrlo vaskularno tkivo. Najčešći primarni tumori su tumori dojke kod žena,te pluća i prostate kod muškaraca.
Simptomi imaju tendenciju da razviju kasno i uključuju gubitak vida i simptome odljuštenja (ablacije) mrežnice.
Dijagnoza se često postavi slučajno tijekom rutinskog pregleda fundusa. Najčešće se uradi ultrazvučna dijagnostika, a dijagnoza je potvrđuje biopsijom.
Liječenje ovisi o primarnom karcinomu i obično uključuje sistemske kemoterapije, radijacijske terapije, ili oboje.