Srčani elektrostimulatori

Autor: L. Brent Mitchell, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: doc. dr. sc. Šime Manola dr. med.

Potreba za liječenje aritmije ovisi o simptomima i ozbiljnosti aritmije. Liječenje je usmjereno na uzrok. Ako je potrebno, koristi se antiaritmijska terapija, uključujući antiaritmike, kardioverziju-defibrilaciju, implatabilni kardioverter defibrilator (ICD), elektrostimulatore i posebne modalitete elektrostimulacije, srčanu resinkronizacijsku terapiju), katetersku ablaciju, kirurgiju, ili kombinaciju navedenih postupaka.

Elektrostimulatori prepoznaju (“osjete”) električne događaje srca i odgovaraju kad je potrebno isporučivanjem električnog podražaja srcu. Trajne elektrode elektrostimulatora se postavljaju putem torakotomije ili kroz vene, no neke elektrode privremenih hitnih elektrostimulatora se mogu postaviti i na stijenku prsnog koša.

Indikacije za implantaciju elektrostimulatora

Indikacije su brojne (vidi tablicu), ali generalno, uključuju: simptomatske bradikardije ili atrioventrikularni blok (AV blok) visokog stupnja. Neke tahiaritmije mogu biti prekinute ubrzanom stimulacijom s elektrostimulatorom, kratkim periodom stimulacije visokim frekvencijama, nakon čega se elektrostimulacija usporava na normalnu frekvenciju. No, bez obzira na to, ventrikulske tahiaritmije se bolje liječe s uređajima koji mogu učiniti elektrokardioverziju i defibrilaciju kao i elektrostimulirati (implantabilni kardioverter defibrilatori).

Indikacije za trajni elektrostimulator srca

Aritmija

Indicirano (ustanovljeno dokazima)

Možda indicirano i podržano dokazima

Možda indicirano ali manje dobro potkrijepljeno dokazima

Nije indicirano

AF = fibrilacija atrija; AV = atrioventrikularni; BBB = blok zajedničke grane; EF = ejekcijska frakcija; HV interval = interval od početka HIS signala do prvog ventrikularnog signala; ICD = implantirati kardioverter-defibrilator; LBBB = lijevi blok zajedničke grane; LV = lijeva klijetka; NYHA = New York Heart Association; SVT = supraventrikularna tahikardija; VT = ventrikularna tahikardija.

Podaci iz Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, et al: 2012 ACCF / AHA / HRS ažurirano i inkorporirano u ACCF / AHA / HRS 2008 Smjernice za terapiju uređajima srčanih aritmija. Circulation 117 (21): E350-e408, 2008 i Circulation127 (3): e283-e352, 2013.

Disfunkcija sinusnog čvora

Simptomatska bradikardija, uključujući i simptomatske česte sinusne pauze i bradikardiju zbog esencijalnih lijekova (jer su alternativni kontraindicirani)

Simptomatska kronotropna inkompetencija (otkucaji srca ne može zadovoljiti fiziološke potrebe)

Srčana frekvencija < 40 otkucaja/min kad simptomi nisu jasno povezani s bradikardijom

Sinkopa nejasne etiologije s značajnom disfunkcijom sinusnog čvora verificirana na EKG-u ili dokazana elektrofiziološkim ispitivanjem.

Srčana frekvencija < 40 otkucaja/min kod budnog bolesnika s minimalnim simptomima

Asimptomatska bradikardija

Simptomi u skladu s bradikardijom, ali nisu jasno povezani s njom.

Simptomatska bradikardija uzrokovana nepotrebnim lijekovima

AV blok

Svaki AV-blok 2. ili 3. stupnja s simptomatskom bradikardijom ili ventrikularnom aritmijom.

AV-blok 3. stupnja ili visokog 2. stupnja na bilo kojoj anatomskoj razini povezan s:

  • Aritmijama i drugim poremećajima koji zahtijevaju lijekove koji uzrokuju simptomatske bradikardije

  • Dokumentiranom asistolijom 3,0 sec (≥ 5,0 sek kod fibrilacije atrija), ektopičnim ritmom < 40 otkucaja/min, ili ektopičnim ritmom ispod razine AV čvora u budnog, asimptomatskog bolesnika

  • Ektopičnim ritmom > 40 otkucaja/min u bolesnika s kardiomegalijom ili disfunkcijom lijeve klijetke

  • Kateterska ablacija AV čvora

  • Ne očekuje se oporavak postoperativnog bloka nakon operacije

  • Neuromuskularni poremećaji u kojima poremećaji provođenja mogu nepredvidivo napredovati (npr. miotonička mišićna distrofija, Kearns–Sayreov sindrom, Erbova distrofija [ramenog i zdjeličnog obruča], Charcot–Marie–Toothova bolest [peronealna atrofija] sa ili bez simptoma)

  • Tjelesna aktivnost (tj. javlja se tijekom fizičke aktivnosti) u bolesnika bez ishemije miokarda

Asimptomatski AV blok 3. stupnja na bilo kojoj anatomskoj razini kad su prosječne frekvencije ventrikula tijekom budnog stanja 40 otkucaja/min u bolesnika bez kardiomegalije

Asimptomatski AV blok 2. stupnja tipa II s uskim QRS kompleksom (elektrostimulator je indiciran ako je QRS kompleks širok)

Asimptomatski AV blok 2. stupnja unutar ili ispod razine Hisovog snopa, otkriven tijekom elektrofiziološke studije

AV blok 1. ili 2. stupnja sa simptomima koji upućuju na sindrom elektrostimulatora

AV blok kod pacijenata koji su uzimali uzročni lijek ili imaju toksičnost lijeka, ako se očekuje da će se pojavljivati blok čak i nakon što lijek izbačen iz terapije

AV blok bilo kojeg stupnja (uključujući i 1.) u sklopu neuromuskularnih poremećaja u kojima poremećaji provođenja mogu nepredvidivo napredovati (npr. miotonička mišićna distrofija, distrofija ramenog i zdjeličnog obruča, Charcot-Marie-Toothova bolest [peronealna atrofija] sa ili bez simptoma)

Asimptomatski AV blok 1. stupnja

Asimptomatski AV blok II stupnja tipa 1 na razini AV–čvora ili ako nije poznato da li je unutar ili ispod razine Hisova snopa

AV blok za koji se očekuje da će proći ili nije vjerojatno da će se ponoviti (npr. zbog toksičnosti lijeka ili Lymske bolesti ili se javlja asimptomatski tijekom prijelaznih povećanja tonusa vagusa ili za vrijeme hipoksije u "sleep apnea" sindromu)

Tahiaritmije

Postojana, VT ovisna o pauzi, sa ili bez produljenog QT intervala

Bolesnici visokog rizika s kongenitalnim sindromom dugog QT

Simptomatska ponavljajuća SVT prekida se elektrostimulacijom kada ablacija i/ili lijekovi ne uspjevaju prekinuti aritimiju (osim kada postoji akcesorni put sposoban anterogradno provoditi impulse visoke frekvencije).

Prevencija simptomatske, recidivirajuće atrijske fibrilacije koja je refraktorna na lijekove kad uz nju postoji i disfunkcija sinusnog čvora

Česte ili kompleksne ventrikularne ekstrasistole bez pojave postojane VT kada ne postoji sindrom produljenog QT intervala.

Torsades de pointes VT s reverzibilnim uzrocima

Prevencija fibrilacije atrija u bolesnika bez druge indikacije za implantaciju elektrostimulatora.

Nakon akutnog infarkta miokarda

Perzistentni AV blok II stupnja u His–Purkinjeovu sustavu s bilateralnim blokom grane ili AV blokom III. stupnja unutar ili ispod razine His–Purkinjeova sustava

Prolazni AV blok visokog 2. ili 3. stupnja ispod razine AV čvora i povezan s BBB

Perzistentni simptomatski AV blok 2. ili 3. stupnja

nijedan

Perzistentni AV blok II. ili III. stupnja na razini AV–čvora

Prolazni AV blok bez smetnji intraventrikularnog provođenja

Prolazni AV blok s izoliranim prednjim lijevim fascikularnim blokom

Stečeni blok grane ili fascikularni blok bez AV bloka

Perzistentni AV blok 1. stupnja s blokom grane ili fascikularnim blokom

Multifascikularni blok

AV blok visokog 2. stupnja ili intermitentni AV blok III. stupnja

AV blok 2. stupnja tipa II

Alternirajući blok grane

Sinkopa za koju se ne uspije dokazati da je posljedica AV bloka nakon što se isključe drugi vjerojatni uzroci (posebice VT)

Vrlo produženi HV-interval (100 msec) u asimptomatskih bolesnika, otkriven slučajno tijekom elektrofiziološke studije

Nefiziološki, infra-Hisni blok izazvan elektrostimulacijom, otkriven slučajno tijekom elektrofiziološke studije.

Neuromuskularni poremećaji u kojima poremećaji provođenja mogu nepredvidivo napredovati (npr. miotonička mišićna distrofija, distrofija ramenog i zdjeličnog obruča, Charcot–Marie–Toothova bolest [peronealna atrofija] sa ili bez simptoma)

Fascikularni blok bez AV bloka ili simptoma

Fascikularni blok s AV blokom I stupnja i bez simptoma

Kongenitalne bolesti srca

Uznapredovali AV blok II ili III stupnja koji uzrokuje simptomatsku bradikardiju, ventrikulsku disfunkciju ili nizak minutni volumen

Disfunkcija sinusog čvora povezana sa simptomima neprimjerne bradikardije zbog starije životne dobi

Postoperativni AV blok visokog 2. ili 3. stupnja za koji se ne očekuje oporavak ili da perzistira 7 dana nakon operacije

Kongenitalni AV blok 3. stupnja s ektopičnim ritmom s širokim QRS kompleksom, kompleksna ventrikularna ektopija ili ventrikularna disfunkcija

Kongenitalni AV blok 3. stupnja u dojenčadi s frekvencijom klijetki <55 otkucaja/min ili s prirođenom bolesti srca i frekvencijom ventrikula <70 otkucaja/min

Postojana VT ovisna o pauzama, sa ili bez produženog QT, kad je dokumentirano da je elektrostimulacija učinkovita

Kongenitalna srčana greška i sinus bradikardija kako bi se spriječilo ponavljanje epizoda intra-atrijske kružne tahikardije

Kongenitalni AV blok 3. stupnja koji perzistira nakon dobi od 1 godine života, ako je prosječni broj otkucaja srca <50 otkucaja/min, zabilježene ventrikularne pauze koje su 2 do 3 puta duže od duljine jednog srčanog ciklusa, ili su povezane s simptomima kronotropne inkompetencije

Asimptomatske sinus bradikardije kod djece sa složenim kongenitalnim bolestima srca frekvencijom srca u mirovanju <40 otkucaja/min ili asistoličkim pauzama > 3 sek

Bolesnici s kongenitalnim srčanim greškama i narušenom hemodinamikom zbog sinus bradikardije ili AV disinkronije

Neobjašnjiva sinkopa u bolesnika kod kojih je učinjena kirurška rekonstrukcija kongenitalne srčane greške koja je bila komplicirana tranzitornim AV blokom 3. stupnja s rezidualnim fascikularnim blokom

Prolazni postoperativni AV blok 3. stupnja koji se konvertira u sinus ritam s rezidualnim bifascikularnim blokom

Kongenitalni AV blok 3. stupnja u asimptomatske dojenčadi, djece, adolescenata ili mlađih odraslih osoba s prihvatjivom frekvencijom ventrikula, uskim QRS kompleksom i urednom funkcijom ventrikula

Asimptomatske sinus bradikardije nakon biventrikularne korekcije kongenitalnih srčanih grešaka u bolesnika s frekvencijom srca u mirovanju < 40 otkucaja/min ili asistoličkim pauzama > 3 sek

Prolazni postoperativni AV blok kada se AV kondukcija vraća u normalu

Asimptomatski postoperativni bifascikularni blok sa ili bez AV bloka I stupnja i bez ranijeg tranzitornog AV bloka III stupnja

Asimptomatski AV blok 2. stupnja tip I

Asimptomatske sinus bradikardije kad najduži RR interval iznosi < 3 sec i minimalna frekvencija srca > 40 otkucaja/min

Sindrom hipersenzitivnog karotidnog sinusa i neurokardiogena sinkopa

Rekurentna sinkopa zbog spontane stimulacije karotidnog sinusa ili pritiska na karotidni sinus koji inducira asistoliju > 3 sek

Rekurentna sinkopa bez očitih uzročnih čimbenika i s hipersenzitivnim odgovorom karotidnog sinusa (npr. pritisak na karotidni sinus uzrokuje asistoliju > 3 sek)

Značajno simptomatska neurokardiogena sinkopa povezana s bradikardijom koja je klinički dokumentirana ili tijekom "tilt table" testiranja

Hiperaktivan kardioinhibitorni odgovor na stimulaciju karotidnog sinusa bez simptoma ili s nejasnim simptomima (npr. vrtoglavica, omaglica)

Situacijska vazovagalna sinkopa koja se može spriječiti izbjegavanjem

Nakon transplantacije srca

Perzistentna neprimjerena ili simptomatska bradikardija za koju se pretpostavlja da će i dalje perzistirati

Ostale poznate indikacije za trajnu stimulaciju

nijedan

Prolongirana ili rekurentna relativna bradikardija koja ograničava oporavak ili otpust nakon postoperativnog oporavka

Sinkopa nakon transplantacije čak kada se bradiaritmija nije demonstrirala

nijedan

Hipertrofična kardiomiopatija

Iste kao i utvrđene indikacije za disfunkciju sinusnog čvora ili AV bloka

nijedan

Terapijski refraktorna, simptomatska hipertrofična kardiomiopatija kad postoji značajna opstrukcija izlaznog toka u mirovanju ili pri indukciji

Asimptomatska ili terapijski kontrolirana hipertrofična kardiomiopatija

Simptomatska hipertrofijska kardiomiopatija bez dokazane opstrukcije izlaznog trakta lijevog ventrikula

Srčana resinkronizacijska terapija (CRT) za bolesnike s značajno reduciranom sistoličkom funkcijom

CRT (sa ili bez ICD) za bolesnike s sniženom ejekcijskom frakcijom ≤ 35%, LBBB

Trajanje QRS kompleksa ≥ 0,15 sek., sinusnim ritmom, NYHA statusom II, III ili IV zatajenja srca usprkos optimalnoj medikamentnoj terapiji

CRT (sa ili bez ICD) kod pacijenata s reduciranom istisnom frakcijom lijeve klijetke LVEF ≤ 35%, sinusnim ritmom, LBBB, QRS trajanja 0.12-0.149 sec i NYHA II, III, ili bolesnika s simptomima klase IV usprkos optimalnoj medikamentoznoj terapiji

CRT za bolesnike s ejekcijskom frakcijom lijeve klijetke ≤ 35%, sinusnim ritmom, ne-LBBB, trajanje QRS kompleksa ≥ 0,15 sek, NYHA III ili IV statusom usprkos optimalnoj medikamentoznoj terapiji

CRT za bolesnike s ejekcijskom frakcijom lijeve klijetke ≤ 35%, u ritmu fibrilacije atrija, koji inače zadovoljavaju kriterije za CRT i ablaciju AV čvora ili uz farmakološku terapiju postižu elektrostimulaciju ventrikula kroz skoro 100% vremena

CRT za bolesnike s ejekcijskom frakcijom lijeve klijetke ≤ 35% kod kojih se planira implantacija ili zamjena elektrostimulatora i očekuje se ventrikularna stimulacija kroz > 40% vremena

LVEF ≤ 30% zbog ishemijske bolesti srca) u sinusnom ritmu, trajanje QRS kompleksa ≥ 0,15 sek, i NYHA statusom I zatajenje srca usprkos optimalnoj medikamenoj terapiji

Lijeve klijetke ≤ 35%, sinus ritam, ne-LBBB, QRS trajanja 0.12-0.149 sekundi, a NYHA III ili klase IV simptoma zatajivanja srca tijekom optimalne medikamentozne terapije

LVEF ≤ 35%, sinus ritam, ne-LBBB, trajanje QRS kompleksa ≥ 0,15 sek, i NYHA II klasa srčanog zatajenja usprkos optimalnoj medikamentnoj terapiji

NYHA klase I ili II zatajenja srca i ne-LBBB s trajanjem QRS kompleka <0.15 sek

Komorbiditet i/ili slabosti koje će ograničiti preživljavanje u dobrom funkcionalnom stanju na <1 god

Vrste srčanih elektrostimulatora

Načini stimulacije su označeni s 3 do 5 slova (vidi tablicu), koja predstavljaju koje su srčane komore stimulirane, iz kojih komora se detektira ("osjeća") intrinzična električna srčana akcija, kako elektrostimulator reagira na događaj koji je detektirao (inhibira ili trigerira stimulaciju), da li povećava srčanu frekvenciju tijekom fizičke aktivnosti (rate-modulating) i da li je stimulacija višekomorna (u oba atrija, oba ventrikula ili više od jedne elektrode u jednoj komori). Primjerice, VVIR elektrostimulator stimulira (V) i detektira (“osjeća”) (V) događaje u ventrikulu, inhibira stimulaciju kao odgovor na detektirani događaj (I) i može povisiti svoju frekvenciju tijekom fizičke aktivnosti (R).

VVI i DDD elektrostimulatori su najčešće upotrebljavani uređaji. Oni nude podjednake pogodnosti preživljavanja. No u usporedbi s VVI elektrostimulatorima, čini se da fiziološki elektrostimulatori (AAI, DDD, VDD) smanjuju rizik od AF i zatajivanja srca i malo poboljšavaju kvalitetu života.

Napreci u dizajnu elektrostimulatora uključuju kružne tokove niže energije, nove dizajne baterija i elektrode koje otpuštaju kortikosteroide (koji smanjuju prag stimulacije), a sve to produljuje dugovječnost elektrostimulatora. Programabilnost se odnosi na automatsku promjenu u načinu elektrostimulacije kao odgovor na detektirane događaje (npr. iz DDDR u VVIR tijekom AF). Nedavno su uvedeni ventrikularni elektrostimulatori bez elektroda koji se sastoje od kombiniranog generatora impulsa i elektrode koji se u potpunosti nalaze unutar desne klijetke. Oni se postavljaju transvenski koristeći posebno dizajnirane sustave isporuke i zadržavaju se u desnoj komori pomoću vijaka ili zubaca. Elektrostimulatori bez elektrode koji su trenutno u upotrebi su veličine oko 1 ml, težine 2 grama, i imaju konfiguraciju VVI ili VVIR.

Komplikacije rada elektrostimulatora

Srčani stimulatori mogu se pokvariti

  • "Oversensing" događaji

  • "Undersensing" događaji

  • Greška u stimulaciji

  • Greška u hvatanju

  • Stimualcije neprimjerenom frekvencijom

Tahikardije su posebno česte komplikacije. Elektrostimulatori s adaptabilnom frekvencijom mogu pojačati stimulaciju kao odgovor na vibraciju, aktivnost mišića, ili napon induciran magnetskim poljima tijekom MR snimanja. U tahikardiji posredovanoj elektrostimulatorom, normalno funkcionirajući dvokomorni elektrostimulator detektira VES ili elektrostimulatorski otkucaj koji je prenesen u atrij kroz AV–čvor ili akcesornim provodnim putem s retrogradnim provođenjem, što uzrokuje ventrikulsku stimulaciju u brzim i ponavljajućim ciklusima.

Dodatne komplikacije povezane s uređajima koji normalno funkcioniraju uključuju inhibiciju zbog unakrsnog razgovora (eng. cross–talk inhibition) u kojoj detekcija atrijskog stimulacijskog impulsa ventrikulskim kanalom dvokomornog elektrostimulatora dovodi do inhibicije stimuliranja ventrikula i sindroma elektrostimulatora, u koje AV disinkronija uzrokovana stimulacijom ventrikula uzrokuje fluktuirajuće, nejasne cerebralne (npr. vrtoglavice), cervikalne (npr. pulsacije na vratu) ili respiratorne simptome (npr. zaduha). Elektrostimulatorski sindrom je posredovan obnovljenom AV sinkronizacijom nakon atrijske stimulacije (AAI), jednokomorne detekcije signala u atriju te stimulacije ventrikula (VDD) ili dvokornom elektrostimualcijom (DDD) što najčešće i je slučaj.

Interferencija iz okoline dolazi iz elektromagnetskih izvora kao npr. kirurški eletrokauter ili snimanje MR, premda MR snimanje može biti sigurno kad generator elektrostimulatora i elektrode nisu unutar magnetnog polja. Mobilni telefoni i elektronički sigurnosni uređaji su potencijalni izvor smetnji; telefon ne bi trebao biti smješten u neposrednoj blizini uređaja, ali ne stvaraju smetnje kada se koristi normalno za razgovor. Prolazak kroz detektore metala ne uzrokuje kvar na elektrostimulatorima dok god se bolesnik ne zadržava u takvim uređajima.