Neuritis vidnog živca (optički neuritis) je upala vidnog živca. Simptomi su uobičajeno jednostrani, uz bol u oku, te djelomični ili potpuni gubitak vida. Dijagnoza se ponajprije postavlja klinički. Liječenje je usmjereno na osnovnu bolest u podlozi; u većini slučajeva prolazi spontano.
Etiologija
Neuritis vidnog živca je najčešći u odraslih osoba u dobi od 20 do 40 godina. Većina slučajeva nastaje zbog demijelinizirajuće bolesti, osobito multiple skleroze, kad može dolaziti do recidiva. Neuritis vidnog živca je često prvi znak multiple skleroze. Ostali uzroci uključuju:
-
Zarazne bolesti (npr. virusni encefalitis [osobito u djece], sinusitis, meningitis, tuberkuloza, sifilis, HIV)
-
metastaze tumora u vidni živac;
-
kemikalije i lijekove (npr. olovo, metanol, kinin, arsen, etambutol, antibiotici);
-
Optički neuromijelitis (neuromyelitis optica) (NMO) (1)
Rijetki uzroci uključuju dijabetes, pernicioznu anemiju, sustavne autoimune bolesti, Gravesovu oftalmopatiju, ubod pčele i traumu. Uzrok često ostaje nerazjašnjen unatoč opsežnoj obradi.
Simptomi i znakovi
Glavni simptom optičkog neuritisa je gubitak vida, koji je često najizraženiji nakon 1 do 2 dana, a može biti u rasponu od malog centralnog ili paracentralnog skotoma do potpune sljepoće. Većina bolesnika ima blagu bol u oku koja se često pogoršava pokretanjem oka.
Ako je optički disk edematozan (otečen), stanje se naziva papilitis. Ako je optički disk normalnog izgleda, stanje se naziva retrobulbarni neuritis. Pregledom se karakteristično nađe smanjena vidna oštrina, ispad vidnog polja i poremećaj kolornog vida (često nesrazmjerno smanjenju vidne oštrine). Aferentni pupilarni defekt je obično pozitivan ako je kontralatelarno oko nezahvaćeno ili blaže zahvaćeno. Korisno je testirati i kolorni vid. U oko dvije trećine pacijenata, upala je u potpunosti retrobulbarna, ne uzrokujući vidljive promjene na glavi vidnog živca. U preostalim slučajevima prisutni su hiperemija diska, edem diska ili oko diska, nabrekle žile ili kombinacija navedenih znakova. Na optičkom disku ili u njegovoj blizini može biti prisutno nekoliko eksudata ili krvarenja.
Dijagnoza
Na neuritis vidnog živca se sumnja u bolesnika s karakterističnom boli i gubitkom vida, osobito ako su mladi. Uobičajeno je učiniti slikovne neurološke pretrage, po mogućnosti MR s gadolinijem kojim se može prikazati uvećani vidni živac pojačanog signala. MR može pomoći pri otkrivanju multiple skleroze i NMO. Ako je neuritis vidnog živca povezan s demijelinizacijom, FLAIR (fluid attenuating inversion recovery) neuroradiološkom tehnikom MR mogu se prikazati tipične demijelinizirajuće periventrikularne promjene.
Prognoza
Prognoza ovisi o osnovnoj bolesti. U većini slučajeva dolazi do spontanog oporavka vida za 2 do 3 mjeseca. U većine bolesnika s tipičnom anamnezom optičkog neuritisa, a bez osnovne sistemske bolesti (poput bolesti vezivnog tkiva), dolazi do oporavka vida, no u >25% dolazi do recidiva na istom ili drugom oku. MR služi za procjenu rizika razvoja demijelinizirajuće bolesti.
Liječenje
U obzir dolazi primjena kortikosteroida, osobito ako se sumnja na multiplu sklerozu ili optički neuromijelitis. Liječenje metilprednizolonom (500 mg do 1000 mg IV/dan) tijekom 3 dana, nakon čega slijedi prednizon (1 mg/kg PO /dan) 11 dana može ubrzati oporavak, no nema razlike u konačnom oporavku vida u usporedbi s neliječenjem. Opisano je kako IV primjena kortikosteroida odgađa nastup multiple skleroze za barem 2 godine. Liječenje samo oralnom primjenom prednizona ne poboljšava vidni ishod, a može povećati učestalost recidiva. Pomagala za slabovidne (npr. povećala, uređaji uvećanog tiska, govorni satovi) mogu biti od pomoći. Ako se sumnja na multiplu sklerozu, mogu se primjenti lijekovi kojii se koriste u liječnju multiple skleroze.
Ključne točke
-
Optički neuritis je najčešći u dobi od 20 do 40 godina.
-
Najčešći uzroci su demijelinizirajuće bolesti, osobito multipla skleroza i optički neuromijelitis, no ostali mogući uzrozi su infekcije, tumori, lijekovi i toksini (1).
-
Očituje se blagom boli pri pokretanju oka, poremećajem vida (osobito nesrazmjernim poremećajem kolornog vida) i aferentnim pupilarnim defektom.
-
Razmotrite MR s gadolinijem.
-
Mogu se primjeniti kortikosteroidi i drugi lijekovi, pogotovo ako se sumnja na multiplu sklerozu.
Literatura