Neuritis vidnog živca (optički neuritis) je upala vidnog živca. Simptomi su uobičajeno jednostrani, uz bol u oku te djelomični ili potpuni gubitak vida. Dijagnoza se ponajprije postavlja klinički. Liječenje je usmjereno na osnovnu bolest u podlozi; u većini slučajeva prolazi spontano.
Etiologija
Etiologija optičkog neuritisa
Neuritis vidnog živca je najčešći u odraslih osoba u dobi od 20 do 40 godina. Većina slučajeva nastaje zbog demijelinizirajuće bolesti, osobito multiple skleroze, kad može dolaziti do recidiva. Neuritis vidnog živca je često prvi znak multiple skleroze. Ostali uzroci uključuju:
Infektivne bolesti (npr. virusni encefalitis [osobit u djece], sinusitis, meningitis, tuberkuloza [TB], sifilis, virus humane imunodeficijnncije [HIV])
metastaze tumora u vidni živac;
kemikalije i lijekovi (npr. olovo, metanol, kinin, arsen, etambutol, antibiotici);
Optički neuromijelitis (NMO) (1)
Bolest mijelinskih oligodendrocitnih glikoproteinskih autoantitijela (MOG-IgG) (2)
Rijetki uzroci uključuju dijabetes, pernicioznu anemiju, sustavne autoimune bolesti, Gravesovu oftalmopatiju, ubod pčele i traumu. Uzrok često ostaje nerazjašnjen unatoč opsežnoj obradi.
Literatura
1. Chen JJ, Pittock SJ, Flanagan EP, et al: Optic neuritis in the era of biomarkers. Surv Ophthalmol 165(1):12-17, 2020. doi: 10.1016/j.survophthal.2019.08.001
2. Chen JJ, Bhatti MT: Clinical phenotype, radiological features, and treatment of myelin oligodendrocyte glycoprotein-immunoglobulin G (MOG-IgG) optic neuritis. Curr Opin Neurol;33(1):47-54, 2020. doi: 10.1097/WCO.0000000000000766
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi optičkog neuritisa
Glavni simptom optičkog neuritisa je gubitak vida, koji je često najizraženiji nakon 1 do 2 dana, a može biti u rasponu od malog centralnog ili paracentralnog skotoma do potpune sljepoće. Većina bolesnika ima blagu bol u oku koja se često pogoršava pokretanjem oka.
Ako je optički disk otečen, takvo stanje se naziva papilitis. Ako je optički disk normalnog izgleda, stanje se naziva retrobulbarni neuritis. Pregledom se karakteristično nađe smanjena vidna oštrina, ispad vidnog polja i poremećaj kolornog vida (često nesrazmjerno smanjenju vidne oštrine). Aferentni pupilarni defekt je obično pozitivan ako je kontralatelarno oko nezahvaćeno ili blaže zahvaćeno. Testiranje kolornog vida koristan je dodatak, iako 10% muškaraca ima urođenu sljepoću za boje, što daje lažno pozitivne rezultate. U oko dvije trećine pacijenata, upala je u potpunosti retrobulbarna, ne uzrokujući vidljive promjene na glavi vidnog živca. U preostalim slučajevima prisutni su hiperemija diska, edem diska ili oko diska, nabrekle žile ili kombinacija navedenih znakova. Na optičkom disku ili u njegovoj blizini može biti prisutno nekoliko eksudata ili krvarenja.
Dijagnoza
Dijagnoza optičkog neuritisa
Na neuritis vidnog živca se sumnja u bolesnika s karakterističnom boli i gubitkom vida, osobito ako su mladi. Uobičajeno je učiniti slikovne neurološke pretrage, po mogućnosti MR s gadolinijem kojim se može prikazati uvećani vidni živac pojačanog signala. MRI također može pomoći u dijagnosticiranju multiple skleroze, bolesti mijelinskih oligodendrocitnih glikoproteinskih autoantitijela (MOG-IgG) i optičnog neuromijelitisa (NMO). Ako je neuritis vidnog živca povezan s demijelinizacijom, FLAIR (fluid attenuating inversion recovery) neuroradiološkom tehnikom MR mogu se prikazati tipične demijelinizirajuće periventrikularne promjene. Zahvaćenost leđne moždine može se vidjeti kod NMO ili MOG-IgG bolesti.
Savjeti i zamkeRazmotriti MR s gadolinijem u mladih pacijenta koji imaju bolove pri pokretanju oka i gubitak vida (npr. smanjena vidna oštrina ili kolorni vid, ispadi vidnog polja) ili aferentni pupilarni defekt. Razmisliti o snimanju leđne moždine u bolesnika s neurološkim simptomima koji upućuju na zahvaćenost leđne moždine, a koji se mogu vidjeti kod NMO ili MOG-IgG bolesti.
|
Prognoza
Prognoza za optički neuritis
Prognoza ovisi o osnovnoj bolesti. U većini slučajeva dolazi do spontanog oporavka vida za 2 do 3 mjeseca. Većina pacijenata s tipičnom anamnezom optičkog neuritisa i bez temeljne sistemske bolesti, kao što je bolest vezivnog tkiva, oporavi vid, ali > 25% ima recidiv na istom oku ili na drugom oku (1). MR služi za procjenu rizika razvoja demijelinizirajuće bolesti.
Literatura
1. Beck RW, Cleary PA, Backlund JYC, Optic Neuritis Study Group: Tijek oporavka vida nakon optičkog neuritisa: Iskustvo ispitivanja liječenja optičkog neuritisa. Ophthalmology 127(4S):S174-S181, 2020. doi: 10.1016/j.ophtha.2020.01.027
Liječenje
Liječenje optičkog neuritisa
U obzir dolazi primjena kortikosteroida, osobito ako se sumnja na multiplu sklerozu ili optički neuromijelitis. Liječenje metilprednizolonom (500 mg do 1000 mg IV/dan) tijekom 3 dana, nakon čega slijedi prednizon (1 mg/kg PO /dan) 11 dana može ubrzati oporavak, no nema razlike u konačnom oporavku vida u usporedbi s neliječenim pacijentima. Opisano je kako IV primjena kortikosteroida odgađa nastup multiple skleroze za barem 2 godine. Liječenje samo oralnom primjenom prednizona ne poboljšava vidni ishod, a može povećati učestalost recidiva. Pomagala za slabovidne (npr. povećala, uređaji uvećanog tiska, govorni satovi) mogu biti od pomoći. Ako se sumnja na multiplu sklerozu, mogu se primijenti lijekovi kojii se koriste u liječnju multiple skleroze.
Ključne točke
Optički neuritis je najčešći u dobi od 20 do 40 godina.
Najčešći uzroci su demijelinizirajuće bolesti, osobito multipla skleroza i optički neuromijelitis (NMO), no ostali mogući uzroci su infekcije, tumori, lijekovi i toksini (1).
Očituje se blagom boli pri pokretanju oka, poremećajem vida (osobito nesrazmjernim poremećajem kolornog vida) i aferentnim pupilarnim defektom.
Razmotriti MR s gadolinijem.
Mogu se primjeniti kortikosteroidi i drugi lijekovi, pogotovo ako se sumnja na multiplu sklerozu.