Urološki bolesnici mogu imati simptome koji se odnose na bubrege kao i na ostale dijelove GU trakta. (Vidjeti i Procjena bubrežnog bolesnika.)
Anamneza
Evaluacija urološkog bolesnika
Bolovi u području bubrega ili uretera obično su neoštro ograničeni u slabinskom području ili križima, a mogu se širiti na istostranu ilijačnu regiju, gornji dio bedra, testis ili labije. Tipično, bol uzrokovana kamencima je po tipu kolike i može biti prostrirajuća, a konstantnija je kada je uzrokovana infekcijom. Akutna retencija urina distalno od mokraćnog mjehura uzrokuje suprapubičnu bol; kronična urinarna retencija uzrokuje blažu bol, a može biti i asimptomatska. Dizurija je simptom nadražaja mjehura ili uretre Bol iz prostate se očituje kao neoštro ograničena nelagoda i osjećaj punoće perinealne, rektalne ili suprapubične regije.
Simptomi opstrukcije mokraćnog mjehura uključuju odgođeni početak mokrenja, naprezanje, smanjenje mlaza mokraće i kapanje pri kraju mokrenja. Inkontinencija se može javiti u više oblika Enureza nakon 3. ili 4. godine ukazuje na stenozu uretre u djevojčica, a na stražnje uretralne zaliske u dječaka, odnosno na psihološke probleme ili novonastalu infekciju.
Pneumaturija (zrak u urinu) sugerira na vezikovaginalnu, vezikoenteričnu ili ureteroenteričnu fistulu; zadnje dvije mogu biti posljedica divertikulitisa, Crohnove bolesti, abscesa ili raka debelog crijeva. Pneumaturija također može nastati zbog emfizematoznog pijelonefritisa.
Fizikalni pregled
Evaluacija urološkog bolesnika
Fizikalni pregled se fokusira na kostovertebralni kut, trbuh, rektum, prepone i genitalije. U žena s urinarnim simptomima, obično se pregledava zdjelična regija.
Kostovertebralni kut
Bol uzrokovana tupim udarcem rubom dlana (lumbalna sukusija op. p.) po leđima, bokovima i kutu koji čine 12. rebro i lumbalna kralježnica (kostovertebralna osjetljivost) može ukazivati na pijelonefritis, kamence ili opstrukciju urinarnog sustava.
Trbuh
Punoća gornjeg trbuha je izuzetno rijedak i nespecifičan nalaz pri hidronefrozi. Muklina pri perkusiji u donjem dijelu trbuha upućuje na distenziju mjehura; normalno se čak ni pun mjehur ne može perkutirati nad simfizom. Palpiranjem mjehura potvrđuje se distenzija i retencija urina.
Rektum
Tijekom rektalnog pregleda, prostatitis se može detektirati kao prostata osjetljiva na dodir. Fokalni čvorovi i manje diskretna tvrda područja moraju se razlikovati od karcinoma prostate. Prostata može biti simetrično uvećana, gumasta, i mekana u benignoj hiperplaziji prostate.
Prepone i genitalije
Pregled prepona i genitalija treba učiniti dok bolesnik stoji. Ingvinalna hernija ili adenopatija može objasniti bol skrotuma ili bol u preponi. Asimetrija, oteklina, crvenilo ili diskoloracija testisa može ukazivati na infekciju, torziju, tumor ili postojanje drugih masa. Horizontalni položaj testisa (zvono-batić deformacija) ukazuje na povećan rizik od torzije testisa. Povišen položaj jednog testisa (obično je lijevi niži) može biti znak torzije testisa. Penis se pregledava sa i bez povučenog prepucija. Pregled penisa može detektirati
Hipospadiju ili epispadiju u dječaka
Peyronijevu bolest u muškaraca
Prijapizam, čir, i iscjedak
Palpacijom se može stektirati ingvinalna hernija. Refleks kremastera može biti odsutan u torziji testisa. Lokacija tvorbe u odnosu na testis te stupanj i mjesto osjetljivosti mogu pomoći u razlikovanju testikularnih masa (npr. spermatokele, epididimitis, hidrokele, tumori). Ako je prisutna oteklina, područje treba prosvjetliti kako bi se utvrdilo je li oteklina cistična ili solidna. Palpabilni fibrozni plakovi na tijelu penisa znakovi su Peyroniejeve bolesti.
Testiranje
Evaluacija urološkog bolesnika
Analiza urina je presudna u procjeni uroloških poremećaja. Često su potrebne i slikovne metode (npr. UZ, CT, MR). Za testiranje sperme, vidjeti Poremećaji sperme.
Određivanje tumorskog markera za karcinom prijelaznih stanica mokraćnog sustava je osjetljivije od citologije urina za otkrivanje karcinoma niskog stupnja, ali nije dovoljno osjetljivo da bi moglo zamijeniti endoskopiju. Citologija urina je najbolja metoda za otkrivanje karcinoma visokog stupnja malignosti.
Prostata–specifični antigen (PSA) je glikoprotein nepoznate funkcije, koji stvaraju epitelne stanice prostate. Razine mogu biti povišene kod karcinoma prostate i kod nekih nemalignih poremećaja (npr. benigna hiperplazija prostate, infekcije, traume). Mjerenje razine PSA je korisno za otkrivanje recidiva karcinoma nakon liječenja; njegova široka primjena za probir na karcinom je sporna.